IZLAZI SVAKE SUBOTE UPRAVA I UREDNIŠTVO KOVAČKA ULICA Br, 339. DUBROVNIK. Rukopisi se ne vraćaju. o . a | one u. , oštarina plaćena < je ORKA ha“ : Gi Vanstranački pokret Govor Dr. Smodlake u Dubrovniku Iza pozdrava prisutnima i nekoliko- riječi koje. su se ticale cilja samog sastan- ka i momenta u koji on pada, g. Dr. Smodlaka rekao je, u glavnom, ovo: Kada podsjećam prisutne na važnost | izbora koji su pred nama, hoću svakoga da opomenem kako će o tome dati najbo- lji dokaz ako, u času izbora, — ne ostane kod kuće, nego se posluži pravom građa- nina _i izvrši dužnost patriote: da u iz- bornu žaru ubaci svoju kuglicu. Za“s&m novi sistem biranja poslanika, ovaj mo- menat ima osobito značenje zbog toga što količnik osjeća svaki mali višak ili ma- njak“ glasova. “Što se tiče cilja ovih izbora : stvara- nja ustava, bio sam protivan da se to stvara sredstvom izbora. Naše Privremeno Narodno Predstavništvo imalo je da to uradi. Tako učiniše i napredni Česi. Po- oznato nam je da je kod njih najprije > stvoren ustav, pa da su onda raspisani izbori. Ja. nijesam zato, ako izbori dađu natpolovičnu većinu stanovitoj stranci, da ono sama nametne čitavoj državi svoj ustav, nego sam za onaj u čijem će stva- ranje učestvovati sve stranke i sve struje. Jer. ima da se stvori vrhovni zakon za sve dza, svakoga. Česka je tako učinila, i : i. ) bez trzavica kojima. mi idemo u susret Pore ama kei? od s. Kod-nas svim. sredstvima, i od toga će mnogo da trpi naš državni organizam. Da je bilo omanje stranačkih strasti i da se nije vo- dila ovako pogubna borba među našim partijama, mogli smo i mi da dademo do- kaza o državnoj svjesti i zrelosti, kao što to dađoš še braća Česi, političari i cijeli na- rod. Stranačka borba kod nas dovela je našu zemlju do ovakog žalosnog stanja, kako to svak vidi ko nije slijep, i ta ista stranačka. nesreća sprema se da unese sve ono svoje razorno i kobno u nešto što će da odluči budućom sudbinom na- šeg državnog života: u stvaranje ustava. U vremenu od oslobođenja do danas, sve ono što je duboko patriotsko i svije: ČE Sok f : Dr. Ivo Petković. Higijena novih stanova Pitanje stanova je jedno. od najakut- nijih_s socijalnih potreba našeg doba. Ono se mora pravilno i praktično rešiti e da se mirno | i realno pripomogne socijalnu politiku i da se udovolji vapijućim higijen- skim potrebama. Tesan, prenapunjen stan pogubno je leglo bolesti. U prostranim, zaista, stanovima mo- z doo poduzimati i preporučiti praktične . zdravstvene. mere, dok u bednim, tesnim prostorima - — u kojima: porodice. ne žive već umiru — ne: možemo ni uz najbolju volju postići ni najprimitivnije uspehe. 0 bednim i jadnim stanovima ne može se govoriti kao o stanovima ljudi, već kao o štalama u kojima pošast vlada. Dok pre- deli letnikovaca i udobnih stanova ne po- znaju što je haranje tuberkuloze, dotle u - predgrađima gde stanuju radnici i bedni ljudi suviše se visok danak daje zaraza- ma a naročito sušici. U delu varoši, gde se nalaze veliki, Prostrani stanovi i u velikim glavnim uli- eia. nadea 2 tuherkulozne :morije tr I a većine, boriće se proti njemu | k sno kod nas, nije moglo da odobrava de- struktivan rad naših stranaka, još manje da ogrezne u tome zlu. Svi ti elementi držali su se pasivno i sa bolom gledali su kako se ruši ono što je mukom stvoreno. Sada kada se pristupa izborima za usta- votvornu skupštinu, iz redova tih eleme- nata niče akcija koja ide za grupiranjem svih ljudi dobre volje. Tradicijonalna pa- triotska uloga naše Dalmacije u momen- tima naših općih narodnih pitanja, nije mogla da izostane ni u ovom momentu. 1 ako sva ta uloga ne će biti, po svemu 0- nome što se razvija, onako cjelovita i us- pješna kao što je mogla da bude. Trebalo je da svi mi u Dalmaciji budemo izvan stranačke borbe. Trebalo je da u Beograd pošaljemo samo ljude čestite i patriotične. To se mogla uraditi uzimanjem u obzir i razlika u mišljenju pojedinih grupacija : znali smo, približno, koliko je ko jak, pa smo, prema tome, mogli da odredimo i odnosni broj poslanika. Nego, to se nije htjelo da uradi. Dakle, osim okupacije ve- likog dijela Dalmacije, trebalo je da se razulare sve stranačke strasti i da naša pokrajina pruži na vlas jednaku sliku onim ostalih krajeva. Žalosno je to, gospodo! Ovaj crni grljeh neka nose na svojoj duši oni koji su krivi svemu tome. Ljudi koji . protestuju na sve to i koji hoće dobro naše države, a ne dobro i korist-stranke, okupili su se u , Vanstranačkim Udruže- njima“ koja će kandidovati svoje ljude. Poznate su vam akcije u tom pravcu, u Splitu i kod vas ovdje, u Dubrovniku, a toga ima i u Boci, odakle se uprav vra- ćam. Hoću odmah da vam rečem ovo : ja i moji drugovi ne živimo u iluziji, a to hoću da izazovem i kod vas, da će se sve odjednom preokrenuti samo time što ćemo u skupštinu da pošaljemo nekoliko pred- stavnika naše grupe. Ne živimo u toj ob- “mani! Mi, naprotiv, živimo u uvjerenju da je dosta da se stvori klica, zametak nečemu boljemu i sređenijemu ; uvjerenju, čvrstom, da će se od te klice, vremenom, razviti jak organizam koji će moći da se uhvati uspješno u koštac s o- nim proti čega se ta klica rađa. Znam, reći ——— nego li u malim stanovima tesnih ulica (35 na 10.000 stanovnika godišnje). Svima su poznata mesta bede, bolesti i jada. U svakoj od naših varoši postoje tamni- ce gde ,jakrepe memla davi“. Oh, kad bi čovečanstvo se setilo često tih muka, kako leže u tesnim ulicama a po bednim kuća- ma bedni, jadni članovi našeg društva ?! Cudo od čuda. U tom carstvu bede, smra- da i blata živi narod, možda i najbolji deo naroda, budućnost države i osnovna oslona čovečanstva ! Koliko gorke istine ima u rečima ve- likog borca za socijalna prava Augusta Bebela: ,Umoreno i malaksalo oboje se uveče vraća kući! Mjesto prijatne, vesele kućice oni dodju u tijesan, nezdrav stan koji često nema dovoljno ni svetlosti, ni zraka i u kome nedostaju najpotrebnije ugodnosti. Sve veća oskudica na ugodnim stanovima i užasne posledice, koji otuda potječu, čine jednu od najmračnijih strana našeg društvenog poretka, koja vodi mno- gobrojnim nesrećama, porocima i zloči- nima. I ta oskudica dobrih stanova, us- prkos svih pokušaja da se ublaži, postoje gve veća u gradovima i industrijskim nama samima ; živimo u Do. će nam neko da je to idealizam i utopija. Ali, gospodo, 'zar nije ova slobodna i uje- dinjena naša država bila idealizam, utopija za svakoga, u prošlim generacijama, osim za mali broj broj onih koji su je vidjeli u dalekoj "perspektivi i čvrsto vjerovali u nju! Neka se naša akcija nazove idealizmom, ali teško tome narodu i toj zemlji gdje nema ni truna idealizma. Idealizam je bio onaj koji je učinio da u ispolinskoj borbi šumadijski seljak ostane nesalomljen i — pobjednik. Mi u Dalmaciji nijesmo osam- ljeni. Sličan pokret našemu javlja se i u Hrvatskom Primorju, a takove grupacije ima i u Hrvatskoj, sa Jovom Banjaninom na čelu, čestitim Srbinom. Malo po malo, što je god ljudi dobre volje u našoj zemlji, tražiće veze međusobne. Ljudi iz ovih »Vanstranačkih Udruženja“, uz novu ,Ju- o Zemljoradničku Stranku“ u rbiji, i uz socijal-demokratske elemente, čija je snaga prilično potcjenjivana, — bi- će u budućnosti, faktor koji će doprinijeti ozdravljenju naših stranačko-političkih pri- lika. To doba ne će odmah doći, možda ni u dogledno vrijeme, ali — doćiće. Ta postepenost u boljitku ima svoj uzrok u tome što promjena treba da nastane u treba ljudi da se promije- ne. A za to treba vremena. Stranački pro- gram i državni ustavi mogu da se odmah i lako promijene ; ali to ništa ne _ pomaže kad se ljudi ne mijenjaju. A ljudi su iz- ovršioci programa i ustava. S početka, mi ćemo se zadovoljit i sa vs... malim brojem poslanika čiji je program njihova moralna ličnost i dobro zemlje. Vjerujte, i njihova će da se sasluša. Ja i- mam lično iskustvo u tome. Najprije, pred- log vam se odbije, napadani ste; ali se, kašnje, ipak vaše usvaja, ne u cjelosti, nego za 30-40 po sto. Tu se vidi da nije odlu- čno koliko ima ljudi koji predpostavljaju bolje, nego da odlučuje težina onoga što oni daju od sebe. Kad svaki od vas ima sve ovo jasno pred očima, treba da mnogo misli o tome kome će dati svoje povjerenje i u koju će izbornu žaru ubaciti svoju kuglicu. U Dalmaciji ćete imati ne- koliko stranačkih lista. Hoću da vam nešto kažem o dosadašnjim odnošajima naše gru- pe prama ostalim strankama u pokrajini, obzirom na naše nastojanje da ne dođe do stranačke izborne borbe. Imali smo u Ona zahvata sve šire slojeve: sitne proizvadjače, činovnike, učitelje, male tr- govce i t. d.* — “ Stari, nečisti i neopravljeni stanovi većih varoši imaju za gosta uvek jektiku. Ona se u tim tesnim i zatvorenim prosto- rima često udomi, Ko da te stanove oči- sti i prozrači ! Nevolja je siromahu čoveku u velikoj varoši. Nema gde da glavu skloni. Nov- čane mu prilike ne dozvoljavaju da sta- nuje u boljim stanovima, a špilje i kata- kombe varoške, po kojima proletarijat mora da živi uništavaju mu zdravlje, a šire tuberkulozu i prostituciju i eto kako veli nam ponovno A. Bebel: — ,Pošto su cene stanova prema dohotku radnika, ni- žeg činovnika i sitnog čoveka i suviše ve- like, oni se moraju ograničiti na najskrom- niji. U stan na prenoćište, uzimaju samce ili devojke, ili jedne i druge u isto vreme. Stari i mladi stanuju u najtesnijim soba- ma, zbijeni, bez rastavljenosti spolova, često svedoci najintimnijih stvari. O tome, kako tada prolaze osjećanja stida i morala postoje strašna fakta....“ * > POJEDINI BROJ 2 KRUNE PRETPLATA : za Jugoslaviju : ČETVRT GODINE 20 K Za inozemstvo: Godišnje K 160. a _————————_ oompa . Broj 51. vidu naš izuzetni položaj, zbog odiše 2 OGLASI PO POSEB. CENIKU. 1 jednog dijela našeg teritorija, pa smo htjeli . - zajednički istup svih stranaka u pokrajini, > čak i Pučke Stranke“, Kooperaciji s ,Puč- kom Strankom*“ odlučno se usprotiviše de- mokrate. Tada se mislilo na zajednički i- stup svih proti jedinoj ,Pučkoj Stranci“. Moram da vam kažem da sam se, uz radikale, tome usprotivio. A opet je tu bio razlog talijanska okupacija. Ja sam sa. zadovoljstvom slušao Srbe izbjeglice kako pričaju da se u okupiranim krajevi- ma katoličko svećenstvo dobro drži. Znao sam da bi tamošnjem narodu taj protu- klerikalni blok mogao od nesavjesnih ele- menata da bude prikazan kao borba pro- ti katoličkoj vjeri. A talijanske bi vlasti to vrlo dobro-iskoristile. Ido sada su one govorile našem narodu tamo kako treba da ima kralja katolika (ne spominju koji bi to imao da bude!). Znao sam, u toj ne- ravnoj borbi, za kakovim će oružjem iz svog arsenala da posegnu klerikali u či- tavoj našoj pokrajini. Među ostalim, oni i sada agituju u ime katoličke vjere. A to je, gospodo, veliko zlo. Nijesam htio da dođe do većega. 'Tada sam napadnut od nekih liberalnih elemenata. Reklo se o meni da sam postao bigotan, da se dnev- no ispovjedam, i ostale gluposti. Svak me pozna i svakome je moja prošlost na dla- nu. Kakav sam bio takav ću i ostati, do zadnjeg časa, nepokolebivo i čvrsto. — Slična je situacija bila u Beogradu kad sam, sa drugovima u ,Nezavisnom ić rd bu“ posredovao među strankama. Bfo-j jedan momenat kada su nam nudili ća sve stranke zajednički istupe proti Šemo- krata, i da ove stjeramo u opoziciju, a mi uzmemo vladu. Ja sam se tome odlučno usprotivio. Znao sam kakva se borba mo- gla od toga da razvije, osobito glede onih demokrata koji su ljevičarski raspoloženi. Iz partijskih razloga, bilo bi se sve podu- zelo. I ovdje, kao u gornjem slučaju s kle- rikalima, vodili su me motivi općih inte- resa. — Da se vratim na gornje. Kada već nije moglo da dođe do zajedničkog istupa svih stranaka u Dalmaciji, ono s početka, ja nijesam pristao da kooperiram ni sa ,Demokratskom Strankom“, kad je, konačno, došla i ta kombinacija da istupe zajednički svi napredni elementi. Gospo- do, i ,Demokratska Stranka“ sudjeluje u *. a =. X. ' + p = ——— Kako je tek u kući našeg seljaka ? Živi bednik u niskoj, malenoj ili čak pre- malenoj kućici, zanemaren i ostavljen sebi i svojoj sudbini. On se i suviše čuva ve- tra i za to mu kuća osim po kojeg pro- zorčića nema ulaza za sunčanu svetlost, da osvetli bedu i mrak njezine utrobe! U tami postepeno danomice nečistoća i une- šeno blato iz dvorišta, koje je također ne- čisto i blatno, gomila se i množi. Naš je seljak čudno porazdelio kuću: u oveću, čađavu, za- dimnjenu kuhinju i malenu sobicu bez poda i pristojna krova, nečistu i jadnu. U ku- hinji žive čeljad preko dana (ako nisu u polju), pričaju, suše se i griju. U sobici pak njih više spavaju na naravnom tlu. Njihov broj povećavaju domaće životinje (kokoši, pilići, mačke, psi) i omiljeno jagnje ili telence. Dim u kući draži sve ukućane na kašalj i oni svi kašlju, hraklju, pljuju. Mala deca, koja ostaju sama puze po tlu, ismrljaju haljinice i prstiće i onda po uro- denoj navici sišu prstiće i tako se nagutaju osim nečistoće, gada, ikre raznih ervića i do- nekle i klica svih mogućih bolesti. Sva je sreća što seljak sam ne voli kuću, već kad može spava na otvorenom. | Evo kako zapaža Dr. J. Bervaldi: ,Grozota je pak gledati u kakvim nevolj-