IZLAZI SVAKE SUBOTE
UPRAVA I UREDNIŠTVO
KOVAČKA ULICA Br, 339.

DUBROVNIK.
Rukopisi se ne vraćaju.

o
.

a

| one u.

, oštarina plaćena < je ORKA

ha“ : Gi

 Vanstranački pokret
Govor Dr. Smodlake u Dubrovniku

Iza pozdrava prisutnima i nekoliko-
riječi koje. su se ticale cilja samog sastan-

ka i momenta u koji on pada, g. Dr.
Smodlaka rekao je, u glavnom, ovo:

Kada podsjećam prisutne na važnost |

izbora koji su pred nama, hoću svakoga

da opomenem kako će o tome dati najbo-
lji dokaz ako, u času izbora, — ne ostane
kod kuće, nego se posluži pravom građa-
nina _i izvrši dužnost patriote: da u iz-
bornu žaru ubaci svoju kuglicu. Za“s&m
novi sistem biranja poslanika, ovaj mo-
menat ima osobito značenje zbog toga što
količnik osjeća svaki mali višak ili ma-
njak“ glasova.

“Što se tiče cilja ovih izbora : stvara-
nja ustava, bio sam protivan da se to
stvara sredstvom izbora. Naše Privremeno
Narodno Predstavništvo imalo je da to

uradi. Tako učiniše i napredni Česi. Po-
 oznato nam je da je kod njih najprije
> stvoren ustav, pa da su onda raspisani
izbori. Ja. nijesam zato, ako izbori dađu

natpolovičnu većinu stanovitoj stranci, da

ono sama nametne čitavoj državi svoj
ustav, nego sam za onaj u čijem će stva-

ranje učestvovati sve stranke i sve struje.

Jer. ima da se stvori vrhovni zakon za

sve dza, svakoga. Česka je tako učinila, i

: i. ) bez trzavica kojima. mi idemo u susret

Pore ama kei? od s. Kod-nas

svim. sredstvima, i od toga će mnogo da
trpi naš državni organizam. Da je bilo

omanje stranačkih strasti i da se nije vo-

dila ovako pogubna borba među našim

partijama, mogli smo i mi da dademo do-

kaza o državnoj svjesti i zrelosti, kao što
to dađoš še braća Česi, političari i cijeli na-

rod. Stranačka borba kod nas dovela je

našu zemlju do ovakog žalosnog stanja,
kako to svak vidi ko nije slijep, i ta ista
stranačka. nesreća sprema se da unese
sve ono svoje razorno i kobno u nešto
što će da odluči budućom sudbinom na-
šeg državnog života: u stvaranje ustava.

U vremenu od oslobođenja do danas,
sve ono što je duboko patriotsko i svije:

ČE Sok f :

Dr. Ivo Petković.

Higijena novih stanova

Pitanje stanova je jedno. od najakut-
nijih_s socijalnih potreba našeg doba. Ono

se mora pravilno i praktično rešiti e da
se mirno | i realno pripomogne socijalnu

politiku i da se udovolji vapijućim higijen-
skim potrebama. Tesan, prenapunjen stan

pogubno je leglo bolesti.
U prostranim, zaista, stanovima mo-

z doo poduzimati i preporučiti praktične
. zdravstvene. mere, dok u bednim, tesnim

prostorima - — u kojima: porodice. ne žive

već umiru — ne: možemo ni uz najbolju

volju postići ni najprimitivnije uspehe. 0
bednim i jadnim stanovima ne može se
govoriti kao o stanovima ljudi, već kao o
štalama u kojima pošast vlada. Dok pre-

 deli letnikovaca i udobnih stanova ne po-

znaju što je haranje tuberkuloze, dotle u

- predgrađima gde stanuju radnici i bedni
ljudi suviše se visok danak daje zaraza-

ma a naročito sušici.
U delu varoši, gde se nalaze veliki,

Prostrani stanovi i u velikim glavnim uli-

eia. nadea 2 tuherkulozne :morije tr

I a većine, boriće se proti njemu |

k

sno kod nas, nije moglo da odobrava de-
struktivan rad naših stranaka, još manje
da ogrezne u tome zlu. Svi ti elementi
držali su se pasivno i sa bolom gledali su
kako se ruši ono što je mukom stvoreno.
Sada kada se pristupa izborima za usta-
votvornu skupštinu, iz redova tih eleme-
nata niče akcija koja ide za grupiranjem
svih ljudi dobre volje. Tradicijonalna pa-
triotska uloga naše Dalmacije u momen-
tima naših općih narodnih pitanja, nije
mogla da izostane ni u ovom momentu. 1
ako sva ta uloga ne će biti, po svemu 0-
nome što se razvija, onako cjelovita i us-
pješna kao što je mogla da bude. Trebalo
je da svi mi u Dalmaciji budemo izvan
stranačke borbe. Trebalo je da u Beograd
pošaljemo samo ljude čestite i patriotične.
To se mogla uraditi uzimanjem u obzir i
razlika u mišljenju pojedinih grupacija :
znali smo, približno, koliko je ko jak, pa
smo, prema tome, mogli da odredimo i
odnosni broj poslanika. Nego, to se nije
htjelo da uradi. Dakle, osim okupacije ve-
likog dijela Dalmacije, trebalo je da se
razulare sve stranačke strasti i da naša
pokrajina pruži na vlas jednaku sliku onim
ostalih krajeva. Žalosno je to, gospodo!
Ovaj crni grljeh neka nose na svojoj duši

oni koji su krivi svemu tome. Ljudi koji
. protestuju na sve to i koji hoće dobro
naše države, a ne dobro i korist-stranke,

okupili su se u , Vanstranačkim Udruže-
njima“ koja će kandidovati svoje ljude.
Poznate su vam akcije u tom pravcu, u
Splitu i kod vas ovdje, u Dubrovniku, a
toga ima i u Boci, odakle se uprav vra-
ćam. Hoću odmah da vam rečem ovo : ja
i moji drugovi ne živimo u iluziji, a to
hoću da izazovem i kod vas, da će se sve
odjednom preokrenuti samo time što ćemo
u skupštinu da pošaljemo nekoliko pred-
stavnika naše grupe. Ne živimo u toj ob-

“mani! Mi, naprotiv, živimo u uvjerenju

da je dosta da se stvori klica, zametak
nečemu boljemu i sređenijemu ;
uvjerenju, čvrstom, da će se od te klice,
vremenom, razviti jak organizam koji će
moći da se uhvati uspješno u koštac s o-
nim proti čega se ta klica rađa. Znam, reći

———

nego li u malim stanovima tesnih ulica
(35 na 10.000 stanovnika godišnje).

Svima su poznata mesta bede, bolesti i
jada. U svakoj od naših varoši postoje tamni-
ce gde ,jakrepe memla davi“. Oh, kad bi
čovečanstvo se setilo često tih muka, kako
leže u tesnim ulicama a po bednim kuća-
ma bedni, jadni članovi našeg društva ?!
Cudo od čuda. U tom carstvu bede, smra-
da i blata živi narod, možda i najbolji
deo naroda, budućnost države i osnovna
oslona čovečanstva !

Koliko gorke istine ima u rečima ve-
likog borca za socijalna prava Augusta
Bebela: ,Umoreno i malaksalo oboje se
uveče vraća kući! Mjesto prijatne, vesele
kućice oni dodju u tijesan, nezdrav stan
koji često nema dovoljno ni svetlosti, ni
zraka i u kome nedostaju najpotrebnije
ugodnosti. Sve veća oskudica na ugodnim
stanovima i užasne posledice, koji otuda

potječu, čine jednu od najmračnijih strana

našeg društvenog poretka, koja vodi mno-
gobrojnim nesrećama, porocima i zloči-
nima. I ta oskudica dobrih stanova, us-
prkos svih pokušaja da se ublaži, postoje
gve veća u gradovima i industrijskim

nama samima ;

živimo u

Do.

će nam neko da je to idealizam i utopija.
Ali, gospodo, 'zar nije ova slobodna i uje-
dinjena naša država bila idealizam, utopija
za svakoga, u prošlim generacijama, osim
za mali broj broj onih koji su je vidjeli u
dalekoj "perspektivi i čvrsto vjerovali u nju!

Neka se naša akcija nazove idealizmom,

ali teško tome narodu i toj zemlji gdje
nema ni truna idealizma. Idealizam je bio
onaj koji je učinio da u ispolinskoj borbi

šumadijski seljak ostane nesalomljen i —
pobjednik. Mi u Dalmaciji nijesmo osam-
ljeni. Sličan pokret našemu javlja se i u
Hrvatskom Primorju, a takove grupacije
ima i u Hrvatskoj, sa Jovom Banjaninom
na čelu, čestitim Srbinom. Malo po malo,
što je god ljudi dobre volje u našoj zemlji,
tražiće veze

međusobne. Ljudi iz ovih
»Vanstranačkih Udruženja“, uz novu ,Ju-
o Zemljoradničku Stranku“ u

rbiji, i uz socijal-demokratske elemente,
čija je snaga prilično potcjenjivana, — bi-
će u budućnosti, faktor koji će doprinijeti
ozdravljenju naših stranačko-političkih pri-
lika. To doba ne će odmah doći, možda

ni u dogledno vrijeme, ali — doćiće. Ta
postepenost u boljitku ima svoj uzrok u

tome što promjena treba da nastane u
treba ljudi da se promije-
ne. A za to treba vremena. Stranački pro-
gram i državni ustavi mogu da se odmah
i lako promijene ; ali to ništa ne _ pomaže
kad se ljudi ne mijenjaju. A ljudi su iz-

 ovršioci programa i ustava.
S početka, mi ćemo se zadovoljit i sa

vs...

malim brojem poslanika čiji je program
njihova moralna ličnost i dobro zemlje.
Vjerujte, i njihova će da se sasluša. Ja i-
mam lično iskustvo u tome. Najprije, pred-
log vam se odbije, napadani ste; ali se,
kašnje, ipak vaše usvaja, ne u cjelosti, nego
za 30-40 po sto. Tu se vidi da nije odlu-
čno koliko ima ljudi koji predpostavljaju
bolje, nego da odlučuje težina onoga što
oni daju od sebe. Kad svaki od vas ima
sve ovo jasno pred očima, treba da
mnogo misli o tome kome će dati svoje
povjerenje i u koju će izbornu žaru ubaciti
svoju kuglicu. U Dalmaciji ćete imati ne-
koliko stranačkih lista. Hoću da vam nešto
kažem o dosadašnjim odnošajima naše gru-
pe prama ostalim strankama u pokrajini,
obzirom na naše nastojanje da ne dođe
do stranačke izborne borbe. Imali smo u

Ona zahvata sve šire slojeve: sitne
proizvadjače, činovnike, učitelje, male tr-
govce i t. d.* —

“ Stari, nečisti i neopravljeni stanovi
većih varoši imaju za gosta uvek jektiku.
Ona se u tim tesnim i zatvorenim prosto-
rima često udomi, Ko da te stanove oči-
sti i prozrači !

Nevolja je siromahu čoveku u velikoj
varoši. Nema gde da glavu skloni. Nov-
čane mu prilike ne dozvoljavaju da sta-
nuje u boljim stanovima, a špilje i kata-
kombe varoške, po kojima proletarijat
mora da živi uništavaju mu zdravlje, a
šire tuberkulozu i prostituciju i eto kako
veli nam ponovno A. Bebel: — ,Pošto su
cene stanova prema dohotku radnika, ni-
žeg činovnika i sitnog čoveka i suviše ve-
like, oni se moraju ograničiti na najskrom-
niji. U stan na prenoćište, uzimaju samce
ili devojke, ili jedne i druge u isto vreme.
Stari i mladi stanuju u najtesnijim soba-
ma, zbijeni, bez rastavljenosti spolova,
često svedoci najintimnijih stvari. O tome,
kako tada prolaze osjećanja stida i morala
postoje strašna fakta....“

*

>

POJEDINI BROJ 2 KRUNE
PRETPLATA : za Jugoslaviju :
ČETVRT GODINE 20 K

Za inozemstvo: Godišnje K 160.

a
_————————_ oompa

. Broj 51.

vidu naš izuzetni položaj, zbog odiše 2

OGLASI PO POSEB. CENIKU. 1

jednog dijela našeg teritorija, pa smo htjeli . -

zajednički istup svih stranaka u pokrajini, >

čak i Pučke Stranke“, Kooperaciji s ,Puč-
kom Strankom*“ odlučno se usprotiviše de-
mokrate. Tada se mislilo na zajednički i-
stup svih proti jedinoj ,Pučkoj Stranci“.

Moram da vam kažem da sam se,
uz radikale, tome usprotivio. A opet je
tu bio razlog talijanska okupacija. Ja sam
sa. zadovoljstvom slušao Srbe izbjeglice
kako pričaju da se u okupiranim krajevi-
ma katoličko svećenstvo dobro drži. Znao
sam da bi tamošnjem narodu taj protu-
klerikalni blok mogao od nesavjesnih ele-
menata da bude prikazan kao borba pro-
ti katoličkoj vjeri. A talijanske bi vlasti
to vrlo dobro-iskoristile. Ido sada su one
govorile našem narodu tamo kako treba
da ima kralja katolika (ne spominju koji
bi to imao da bude!). Znao sam, u toj ne-
ravnoj borbi, za kakovim će oružjem iz
svog arsenala da posegnu klerikali u či-
tavoj našoj pokrajini. Među ostalim, oni i
sada agituju u ime katoličke vjere. A to
je, gospodo, veliko zlo. Nijesam htio da
dođe do većega. 'Tada sam napadnut od
nekih liberalnih elemenata. Reklo se o
meni da sam postao bigotan, da se dnev-
no ispovjedam, i ostale gluposti. Svak me
pozna i svakome je moja prošlost na dla-
nu. Kakav sam bio takav ću i ostati, do
zadnjeg časa, nepokolebivo i čvrsto. —
Slična je situacija bila u Beogradu kad
sam, sa drugovima u ,Nezavisnom ić rd

bu“ posredovao među strankama. Bfo-j

jedan momenat kada su nam nudili ća

sve stranke zajednički istupe proti Šemo-
krata, i da ove stjeramo u opoziciju, a mi
uzmemo vladu. Ja sam se tome odlučno
usprotivio. Znao sam kakva se borba mo-
gla od toga da razvije, osobito glede onih
demokrata koji su ljevičarski raspoloženi.
Iz partijskih razloga, bilo bi se sve podu-
zelo. I ovdje, kao u gornjem slučaju s kle-
rikalima, vodili su me motivi općih inte-
resa. — Da se vratim na gornje. Kada
već nije moglo da dođe do zajedničkog
istupa svih stranaka u Dalmaciji, ono s
početka, ja nijesam pristao da kooperiram
ni sa ,Demokratskom Strankom“, kad je,
konačno, došla i ta kombinacija da istupe
zajednički svi napredni elementi. Gospo-
do, i ,Demokratska Stranka“ sudjeluje u

*. a =. X. ' + p =
———

Kako je tek u kući našeg seljaka ?
Živi bednik u niskoj, malenoj ili čak pre-
malenoj kućici, zanemaren i ostavljen sebi
i svojoj sudbini. On se i suviše čuva ve-
tra i za to mu kuća osim po kojeg pro-
zorčića nema ulaza za sunčanu svetlost,
da osvetli bedu i mrak njezine utrobe! U
tami postepeno danomice nečistoća i une-
šeno blato iz dvorišta, koje je također ne-
čisto i blatno, gomila se i množi. Naš je seljak
čudno porazdelio kuću: u oveću, čađavu, za-
dimnjenu kuhinju i malenu sobicu bez poda
i pristojna krova, nečistu i jadnu. U ku-
hinji žive čeljad preko dana (ako nisu u
polju), pričaju, suše se i griju. U sobici
pak njih više spavaju na naravnom tlu.
Njihov broj povećavaju domaće životinje
(kokoši, pilići, mačke, psi) i omiljeno jagnje
ili telence. Dim u kući draži sve ukućane
na kašalj i oni svi kašlju, hraklju, pljuju.
Mala deca, koja ostaju sama puze po tlu,
ismrljaju haljinice i prstiće i onda po uro-
denoj navici sišu prstiće i tako se nagutaju

osim nečistoće, gada, ikre raznih ervića i do-
nekle i klica svih mogućih bolesti. Sva je

sreća što seljak sam ne voli kuću, već

kad može spava na otvorenom. |
Evo kako zapaža Dr. J. Bervaldi:
,Grozota je pak gledati u kakvim nevolj-