Kskj akt nakozat. #2

IZLAZI SVAKE SUBOTE

o + 3.
a. mm s omonamodo

UPRAVA I UREDNIŠTVO
KOVAČKA ULICA Br. 339.
DUBROVNIK.

Rukopisi se ne vraćaju.

.
a

a_

----

: odio so map mesne umna — vo og rame a o mana.

U nedjelju će po prvi put izaći
građani slobodne Jugoslavije, da svo-
jom voljom udare pravac budućem
= razvitku svoje države. U jedan dan
o osvi Jugosloveni u cijeloj Jugoslaviji
o opristupit će, prvi put u jugosloven-
skoj istoriji, da izvrše jedan akt, koji
je i po svom značenju, te po načinu
kojim se obavlja, najslobodniji izra-
žaj osjećaja, koji nas prožimlju i shva-
ćanja, koja nas pokreću.

= Veliko je značenje ovih izbora.
Njima se, pred samu treću obljetni-
cu našeg ujedinjenja, pred cijelim
svijetom manifestuje jednim izrazitim
načinom, da je ova država nastala
voljom naroda i da na toj volji po-
čiva. Misao jedinstva, do jučer ideal-
na težnja, danas je stvarnost. Jugo-
slavija je gotov čin — to je prvo
značenje nedjelnih izbora. Strani svi-
jet, u koliko je možda s nepovjere-
njem ili s malo povjerenja gledao
id stvaranje ove države, dobit će ko-
. načan sud o zdravoj podlozi na kojoj
je naša država građena, a ovaj. vanj-.

-.a. «+

1 _
LI
m di, 2

|

|

E
i a
| 1

si

:
a
h
Ja f
>

iZ o aegadne smrti

x
ž
Ia
(da
Ex
a

Proricati rezultat sa stranačkog
gledišta. nema značenja. | Jedno Je
mnogo važnije. M već danas; prije
nego su izbori obavljeni, možemo
pozitivno da ustvrdimo, kako njihov

1 ispad sa državnog gledišta nije za

u

nikoga tamna neizvjesnost, pa s pu:
nim pouzdanjem možemo da očeku-

hoće ovu državu, i to kao jednu, je-
dinstvenu, jaku. državu.

2. Zadaća je konstituante, da državi

udari temeljni zakon, da joj dade u-
stav. Kolikogod će u detaljima tog
zakona, kojem je svrha da odredi
organizaciju države, biti možda dosta
različitih niansa u pogledu na manje
bitna pitanja, u temeljnim principi-
ma velika većina izabranih poslanika
predstavljat će jednodušnu volju na:
roda, koje glasi: Jugoslavija treba da
bude jedna jedinstvena država jed-
nog naroda. z

književno

> nagječje i njegovi novi protivnici,

(Nakladom pisca _ Dubrovnik 1920).

g., pok. J. Skerlić otvorio je, u ,Srpskom
Knjlževnom Glasniku“ anketu za istočno
ili južno narječje u našoj književnosti.

. Anketa nije mogla da bude dovršena radi
e | .nenaknadivog = Skerlića.
Raspravljanje o tome pitanju bilo je. one-

= omogućeno zbog rata. Posle našega ujedi-
njenja mnogi su se vratili na ta) nae
da ga, svaki na svoj način, rešavaju. 3.

> Medini je nesumnjivo onaj koji se do sada

“eigavernije dotakao toga pitanja. Iutere-
najsavesnije dotak 08 p Qlravlića

pr MPa) pts

= PRVI IZBORI

jedinstva, ane gi go evnuadjo jagubila,

jemo pobjedu onih nastojanja, koja

Posle balkanskih ratova, krajem 1913.

- je, na primer,

| Poštarina plaćena u gotovom.

2.

ms

»Nesporno je, da je narodriosi
vrlo važan činilac u stvaranju drža-
ve, ali to ne smeta da i država bu-
da vrlo važan činilac u stvaranju na-
rodnosti. Država i narodnost izaziva-
ju jedno drugo. Ono što je isprva
samo jedan narod, postoje u toku vre-
mena jedne narodnost“. (Sl. Jovano-
vić). Novim stanjem stvara se novi
pravac razvitku naše nacije. Padaju
podjele nastale historijskim posebnim
razvjikom i različitim kulturnim ut
cajima. Jedinstvo naše nacije dobija
najrealniju bazu: državu. Zatirući sve
što nas dijeli, a potenicirajući sve što
nas spaja država će biti odlučan fak-
tor u procesu stapljanja, izjednača-
vanja i nivelisanja na bolje, a vas
naš život, nutarniji i vanjski, duhov-
ni i materijalni, krenut. će. novom"
kolotečinom, i to uvijek jednom i

samo jednom. q

Ovu težnju ne mogu da potisnu
ili paralizuju osjetljivosti lokalnih ili
plemenskih tradicija. Pred značanjem
jednosti, kad im je izvor često tu-
dinski, a shvatanje sređovjećno. —
 Nedjelni izbori bit će sankcija ci:

jeloga naroda. djelu ujedinjenja. A

konstituanta treba da iz toga povuće |
sve _konsekvencije. Jugoslavija ne sa- >
mo treba da

bude. nego jedino što
može da bude to je: jedna država.

=

Mi demokrate hoćemo Jugoslavi-
ju demokratsku, ali pre toga hoćemo
Jugoslaviju životnu. Nama je demo-
kratija vrhovni cilj, ali spas države
i naroda je preči, jer punu demoki a-
tiju ćemo postići prije ili docnije, ali
ako ponovno izgubimo slobodu Z je-
dinstvo, mučno ih. više dobismo :

Mi hoćemo da uklonimo. obzirno .

ali kuražno, pažljivo ali bez koleba-
nja, sve ono što nas dijeli u plemen.
ske ili historijske tabore, a da stvori:
mo pogodbe koje će poduprijeti i us-
koriti punu duhovnu unifikaciju ovog
za jedinstvo stvorenog naroda jugo

venskog. |
s : (iz proglasa dem. stranke.)

— ud
o -

samosvesti 0 svojoj lepoj | nebi ska:
i jednu iluzornu jakru novog živo >
je grad ijekavski centar par. exce .
zato je razumljivo kad se on buni : ši
ekavštine koju mu, u ostalom, niko

će ; naš je grad
Sia ast gradova : zato pravom se?
vaškom uhu ne smeta ona) lepi i čisti sA
zik Vuka Karadžića Bogdana Popox :
koji se čuje na našemu »stradumi ne
našim kafanama i našim salonima >, «BRO
dozvoljeno da se u jednoj
brošuri koja je pisana književnim skokia
(jer ih mislim ovde na Pikado sk
koliko: desetina provincijalizama, lo a poi
ma i zastarelih reči koje danas ga
književne — "m P- veće (više) pos ia
šunuti, manikaki, pomnjiti (pojmiti), inim,
, i A do RE e o E it. dd.

““ Dubrovnik, 25.

partajskih ciljeva radije

najtradicionalniji od

vembra 1920.

tani o

* pe.

e .

. Smatramo dužnošću svakog  jugosla-
venskog gragjanina, da, u koliko može i
kako bolje zna, sudjeluje u političkom ži-
votu našeg troimenog naroda, osobito to
danas, kad se do malo vremena imaju bi-
rati ljudi, koji će da odrede plan zajed-
ni ke kuće triju naših bratskih plemena
M ačin kako će se u njoj upravljati: da
li će ta kuća naime biti gragjena sa mrač-
nim kakovim izbama ili će biti to kuća
prozračna i puna sunčana svijetla, u
kojoj će se sva tri naša plemena moći
Svugdje u njoj megjusobno slobodno kre-
tati i uoči gledati — dakle, bez ikakovih
zakulisnih mjesta, bez ikakovih ,schambre
separe-a“ ,.,

| Unutarnji politički život naše mlade
države bio je od prevrata do danas pro-
žet u glavnome oštrom borbu dviju ideja:
centralizma i decentralizma. U koliko smo
mogli opaziti o federativnom pak uregje-
nju države nije bilo do pred nekoliko da-
na nigdje sa nikoje strane ozbiljnog i
otvorenog govora, pa tako ni sa strane
Hrvatske Zajednice, dok ova nije odjed-
nom, uprav kao iza busije, prasnula u
svom izbornom programu za takovo ure-
gjenje državno i time, što je posve na-
ravno, ošinula srpsku radikalnu stranku
gagvim nenadno po obrazu, sa kojom je
«inaša tada da jati obala oiedila. Tlalijad

“"gju ove dvije stranke oštra polemike DN,
sve logično, jer smo :

mi uvjereni, da bi
stranka bila i svakoj
za «udovoljenje svojih
utekla, a najmatije
potražila zato suradnju sa zajedničarima,
kad bi ovi bili od prvog dana zbliženja
pram nje pokazali više iskrenosti i ispo-
vjedali u svoj svojoj cijelim onaj program,
sa kojim su tik pred izbore za konstitu-
antu tako žestoko istupili pred javnost.

ge arpska radikalna
drugoj mogućnosti

: . .“ * . . , id *
Ali su zajedničari i sami ver znali da lo

ne bi bilo po ćudi srpskoj radikalnoj stranci
pa su o tome potpuno šućeli, držeći želju
za federativno uregjenje države svojom
osobitom uredovnom tajnom a to opet sve
iz prevelike nužde kooperacije sa radika-
lima. e da im njihovom pomoću uspije
postići čim širi upliv u Hrvatskoj, što im
je za svoj konačni. postojan cilj imalo 080-
bito u prilog doći. Time je od njih po
počinjen. rekli i smo, najprvi potez svog
atrateškog političkog plana, koji je imao,
kako vigjesino, za svrhu ž lederativno
uregjenje države! Imajući naime što većma
vlasti u svojim rukama na području hr-
vatskog plemena bilo je time za njih po-
stignuto još jedno vrlo važno orugje za

ukus*ne buni, dok bi se,
s druge strane, svaka ijekavska savest
revoltirala na sami pokušaj da reč lijep
napiše ,lep“- [, razume se, kad bi se neko
usudio da bez učešća Dubrovčana, ili pro-
tivu njihova veta. reševa 1 reši pitanje
narječja u našem književnom jezika, na-
pravio bi vrlo nedelikatan, samovoljan i
nekulturan gest. Ali Dubrovnik nema čega
da se boji: Snaga, veličina i kai
nost proizvoda njegove moderne 3 aki
mene književnosti predstavlja siguran |
protiv ekavštine +
GEN Mi napisao je svoju knjigu .
mnogo razumevanja u posao, sA peko
okretnosti i veštine stilske i sa sig u
tenzivne pedantnosti. Ali, u filologili, P*
dantnost nipošto nije

: tičara. S druge
izrazitija odlika filologa grama ut ge

ževno - jezični

af zika dk Gi vile

DRE Ta 0 e E

Protiv federalizma

mana : ona je naj.

ki dti Si: rio

—

POJEDINI BROJ 2 KRUNE

PRETPLATA : za Jugoslaviju
ČETVRT GODINE 20 K

za inozemstvo: Godišnje K 160.

OGLASI PO POSEB. CENIKU. ;

m)

“ Se

. m. ag _-

a > Sama _
> ame <-um : =

< : >= - _ —_

suzbijanje svih zdravih elemenata u Hr-
vatskog, koji su svojim radom išli za što
većim nivelisanjem plemenskih razlika i
koji u Srbima nijesu gledali kao oni tako
golema strašila (bar svakako manja, nego
li su nam bili nekoć Beč i Pešta) i time
na koncu za stapanjem triju plemena bez
ikakovih osobitih ograda u jednu i jedin-
stvenu državu u jugoslovenskom duhu!
Stupovima, tačnije zakulisnim stupovima
Hrvatske Zajednica ovakovi su elementi
bili naravno na putu svog plana. Ipočelo
se sa njihove strane, u koliko je bilo sa-
mo moguće, megju hrvatskim redovima u
svome odregjenom pravcu raditi: počelo
se kao da to nije njihov posao, priprav-
ljati teren na kojem je imala svom sna-
gom da razbuja i potprime uzori misao
— federalizma, Moramo na žalost ovdje
kazati, da su i druge stranke sa svojom
rgjavom rabotom i ne sluteć išle zajedni-
čarima vrlo dobro na ruku i kadikad za-
lijevale taj teren, e da ovaj dragocjeni
cvijet zajedničarske politike čim ljepše
procavti. Šire naime mase jednog dobrog
dijela hrvatskog naroda, koje su očito i
potajno već trpjela od jake doze mržnje
pram Srbu, koja im je bila još za vrije-
me Austrije tako solidno i često uštrea-
vana, primale su i upijale kao gužra s
uehitom svaki i najmanji prigovor. svojih
u tome se mio pozemonili..-koia tobože
šlo da se Beograd — horibila dictu s
uporegjivao ništa manje nego sa Bečom :
Peštom, a politički život u Hrvatskoj go“
im od onog, koji je nekoć vladao pod
zloglasnim Hederwaryjem. Masa, koja je
uvijek nesvjestna svojih čina, skoro uvijek
glijepi objekt u rukama svojih vogja, pa
iko oni bili, slušala ih je i prerado, koji
su još znali tako vješto da kade i koji su
tako proračunano i spretno pogodovali nje-
nim osjećajima. Gotovo bi rekli — MEU:
skopski se istraživao svaki i najsitniji por
hleur, koji je bio počinjen negdje kojem
hrvatskom seljaku sa strane vlasti, € da
bi se moglo, ako i megju redcima: poka-
zati. kako je svemu tome bilo direktno
bilo indirektno kriv Beograd i opet samo
Beograd, koji eto hoće, a pose
ono što osjeća za hrvatstvo. Svo ono pak
dobra i velika što su nam Srbi pružili,
nije se dotičnom dijelu Hrvata sa ia
takovih vogja nikad htjelo, da smjelo a.
pratom. Ako se to u kojoj prigodi nije

. . =* .. či-

ikako mimoići, to se opet nije
moglo nik hr: it
koja ih je

ilo odvažnom i dobrom voljom,
ra pod potiskom velike istine,

moj -
—a_ osi

dogmatizam, ona je prepuna > jen
nih mišljenja (koja, u ostalom, nisu e
dosljedna) u odbranu njegove teze, i ke
da čovek zbilja mora da malo . |
pred imenima naših ponajboljih ti 0 m:
Karadžića, Daničića, Miklošića, pa I .
žuranića, Jagića, Budmanija, t.d. Sto :
radi čovek ? Mora li priznati da su svi
ovi naučnici pametniji od njega ! da :
oni svojim auktoritetom pretvaraju u me
i pepeo ? Mora. A mora li isti taj s.
padajući pred njima, da kaže : Vi ma =
gma, Vi ste aksiom, Vi ste nepogrešiv .
Vi ste neprikosnovest, Vi ste dea : :
ste apsolutnost filološka 2 Ne rim ore
ne mora to reći nego i ne sme ps | 8
hove smrti dogodilo se mnogo na
kojima mi danas treba dia nona:
na primer, nigu krivi da je . :
književna štokavština reprezen ov

_—_—_