/ Poštarina plaćena, | m : | m. IZLAZI SVAKE CUBOTE Vlasniki izdavač: Odbor , »Rada“. “ o] Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 3832. IL kat. : ka Soil dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne. lu ME Kaz Na li janakta potpisao je Regent ukaz o 1 sastavu nove vlade. Dvije “X stranke. sporazumie e su se, da sastave vla- | | du koja bi energičnom akcijom imala konač- no provesti djelo državne konsolidacije i omogućiti unutrašnje državno uređenje, kakovo odgovara potrebama i interesima naše države i našeg naroda. Vijest da je postignut sporazum de- mokvata i radikala radosno je primljena od | sve naše javnosti, kojoj je na srcu držav- oni napredak. Mi, amo u provinciji, nijesmo toliko na dohvatu svim onim partizanskim i spletkama i zato smo bliže jednom mirni- | U ; šem političkom životu. Naša javnost nije | nikad odobrila držanje radikalne stranke, kad je ušla u konpromis sa separatističko . reakcionarnim grupama, koji je bio sklop- ljen direktno na račun državnog interesa, a diktiran jedino stranačkim interesima. | vođe radikalne stranke čule su osudu svojoj i politici, prvo na stranačkom zboru, a \ Čašnje po cijeloj zemlji, gdje se nijedan nije sudio da takovu politiku brani ili obrani. Wa demokratskoj strani objektivni posma- jihač Vidio je od prvog časa koliko nepo- “ olebivu Ma da se do kraja obrani , 2 bo3+ MBI £ € Ae di I di. S ma so poje šoni. d jadi zo osenje zadataka, nje mora de Meduza Sporazum dvaju najjačih državotvor- onih stranaka, koje broje gotovo polovicu poslanika naše konstituante, proizvesti će potrebit uticaj i na dežanje drugih manjih stranaka u našoj konstituanti, pa će i one | "morati zauzeti stanovište prama novom po- ložaju, stvorenu ovim \sporazumom, I mi oveć vidimo, da se s jedne strane neke . manje grupe spremaju da uđu u vladu, dok druge, i ako to ne će učiniti, podupi- rat će novu vladu u njenom radu. I Tako i po tom uticaju sporazum i omokrata i radikala pokazuje se kao uspje- ošan politički korak, a ne treba ni da se j nije bilo ni nema ni zdravije ni pametnije. B U vezi, sa postignutim: demokratsko- jadikalskim sporazumom treba spomenuti | | držanje Radićeve republikanske stranke. | Dva stranka, koja:je spremala državni udar . postavila se na stanovište negacije stvo- orang | sumenih kuglica pretvori. u Evozđene i — oHubi na uzmak. Radić mora da kapitulira. Ostao u Zagrebu ili pošao u Beograd, nje-. gBovo. Političko nastojanje ne će doći ni do "važenja ni do ostvarenja. Danas se vidi moo nno lov. Separatističkih nastojanja u našoj ze“ brže ia 2 taj pojav ulijeva nam nade u Nit D o naših javnih prilika izdra- razvitka naše politike: | - Stojan Protić, stari iskušni politi- | ČAr, usprkos. atributu »najboljeg poznavao- at prilika u Cijeloj državi“ udrio i je u svojem. ća pogrešnim putem i sad treba da crpi | nauke iz svojih. Pogrešaka. Njegova tvrdo- glavost mogla je da bude kobna za ovu. državu. On nije traži onom krugu, gdje ih jedino mogao da nađe “1 rad onih, koje on izabiraše i koje a POkrivaše, nije vodio dobru ove države. Ovo nije mišljenje samo njegovih protiv- državotvorne. jem rasuđivanju o svim pojavama u na- | PE o jav hog. jedinstva, toliko i skrajnju da se toj misli ZA midi Eo kaže, da u ovom času od ove kombinacije *enog našeg državnog ujedinjenja, gleda ki zbijanju redova unitarističkih elemenata L isključenje mogućnosti, da se dj ona X e uspjeh Radićeve stranke bio labuđi. io svoje saradnike u: Nakon sastava nove vlade | Sporazum demokrata i radikala i njegov uticaj 3 a bito podvuće, | koi g ža, = ; ho stranu mnogih odličnih rodoljuba i iskak kanje na površinu onih, kojim ne smi8 da bude pa ab političkom ? života tića. Možda on to nije Sofo, ali to: se ad ljeli da sporazum dd# Bi radnji zu: : Ku donijeli u zadnjem broju cijenjenog vašeg lista, što je predložio Dr. N. Z. B. zado- mora i radikala znači iu ovom s. ka. ,Ta bi velika stranka imala žao riječ i odgovornost. Ako bi ona dala < kaza da zna upravljati zemljom, onda: M učvrstila svoj položaj i koasolidovala pris : SA like u zemlji“. Zato ,dvije najjače. stranke, o i: koje su sada preuzele vladu i kojima i Pe mnoge osnovne programatičke | tačke Za: jedničke, imale bi se sjediniti i napraviti jednu stranku“. Bilježimo OVO mišljenje | Dr. Trumbića, koje je veoma interesantno. Žao nam je samo jedno, ato je, što se on. javnosti. Tim vise 1 ai se TA Mao“, : nijesu: stupali u unitarističke stranke, n su vodili neku politiku neutraliteta. Odstu: panje od takovog držanja: imalo bi sau ) poeni uticaj na naš politički život. ar Kosta Stojanović. | Jugoslavija je izgubila jednoga od naja ovrijednijih svojih sinova, demokratska stran: , oka jednog od najboljih svojih prvaka, oš ka jednog od, rijetko spremnih stručnjaka, | Na 2. 0. m. umro je g. Kosta era. vić, glo je obolio. i naglo završio jedi i još“ nekoliko najboljih naših ljudi: J. Sker- lić, Draža Paylović, pa će se i njegov gu bitak jednako kao i njihov dugo osjećati, do sadašnjem času teško nadoknaditi. o po K. Stojanović rodom je iz bitoljskog kraja, a imao je samo 54 godine. Kao mlae dić prošao je u slobodnu Srbiju, gdje je. još kao đak svratio na se pažnju. U poli- | tiku ušao je pri kraju vladavine Obreno- | vićeve, pa je sve do svoje smrti igrao vidnu ulogu. On je prvi državnik našeg. Pijemonta, koji kao zvanički prestavnik države dolazi u sukob sa habsburškom monarhijom i uvodi Srbiju u carinski rat, sa Austrijom, i tako emancipuje srbijansku p trgovinu od austrijske ovisnosti. Njegov je rad razvio pretežno na ekonomskom polju, .pa je u toj struci-dao i nekoliko raspra a. Kosta Stojanović bio je energičan i smion državnik, pa je kao takav umio da dna g opće poštovanje. doš je jedno svojstvo. Sto- janovićevo, i danas je nužno da se i. ato je vjera u snagu brzi razvoj. naše države. To je izbijalo iz svake njegove izjave, iz svake osnove, iz cijelog rada. — Ovaj veliki naš čovjek, po .dva puta ministar financija, umro je siro-| mah i svojoj obitelji ostavlja, jednako kao s Vojvoda Putnik i Vojvoda Mišić, mršavu &pensiju i — časnu uspomenu. — Na 4. 0. m. priređen mu je sprovod, koji. ije zbilja bio dostojan ovog i ie Sana m 1 Neka 1 mu. dje. slava! Sa de nika, nego i njegovih prijatelja. Povlačenjeti k. Li PES MS inisli a to baš M cijalšan oni bm “novembra 1920. “Dubrovačka oblast o $ Na članak, koji je izašao u prošlom = broju »0 uregjenju dubrovačke oblasti, = tvanaca, pa ga rado donosimo, ističući = ponovno želju da o ovoj stvari progo- < Vore svi pozvani, a mi ćemo u tu svr- hu staviti spremno na raspolaganje 2 . stupce našeg lista. su Be Nacrt. dubrovačke oblasti, kako ste ko de e. mnijenje u gan Lo reda i taj može stvoriti samo velika ge ušao bru: ane mostarskom. Du- a Kone bi imao obuhvaćati srezo- 4). Meikovići 5) Zodhila 46). donde d . | Jaci za poluotok. Palješga ori Orebića ž = primili smo ovaj osvrt od ugl. Nere- / binji i SA o jedinstvenoj državi o. —-— i Stona). | | ji oo: Neretvanci_ imaju Pro kod nEs Dubrovčani, pa osim toga tu sui dmi.“ 2 običaji različiti od čisto hercegovačkih. m Pod: okrugom | odtarškim aatala bro svi dosađanji srezovi, osim Trebinja i Bo a leće. Maun do Uz ovu Rak. dn se. dia Metla. o vića pridruži okružju dubrovačkom, Ran : brava se posve razdjeljenje oblasti dubro- | 2 vačke, kako je izradio Dr, B., pa jei na- | ša želja, da konstituanta prihvati ovo raz | djeljenje, da već jednoć prestanu granice | 2 2 između Hercegovine Ki RAK u nasa) io | Z Nepavanehe a | > Zastupnici, koji su toliu Carevinskom, Vijeću. i Zemaliskim Saborima bivše au- ostro ugarske monarhije koli u Privreme- nom: Narodnom Predstavništvu kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca predstavljali kra- | nije ništa izjavio 0 svojem držanju prama ds 2 sadašnjim strankama, te i prama toj kom- binaciji, o kojoj on prva govori u našoj. što su R Pol u ugovoru sklopljenom u jtohellu 12. | između jugoslavenske io talijanske | vlade imaju da dođu pod Italiju 600.000 nacionalno svijesnih Jugoslovena — kompaktno živućih u Goričkoj, Trstu sa okolicom, Istri i u. djelovima Kranjske . . Dalmacije. Kao da to treba Italiji za nje- zinu sigurnost, premda je brojem žiteljstva . tri puta, a ratnim sredstvima još neraz- imjernije jača od Jugoslavije i premda ova nema nikakovih ofenzivnih nakana proti susjedima, udarena: je tobožnja. stra atoška, | granica između obje države. preko živoga tijela. jugoslovenskoga naroda, što nastava preko 13 vijekova s obje. strane. Julskih Alpa. E i | Žiteljstvu tih krajeva nije se dala pri- lika, da slobodno i pravilno | hen kojoj državi hoće da pripane. i Ugovorom su pomenuti krajevi odsje- čeni od svakog prirodnog zaleđa te tako izloženi gospodarstveno, a tamošnji Jugo- | sslaveni također naroda. i maa pa pasti. | | Prema tome ugovor. sliki koji. je jugoslavenska vlada mogla prihvatiti jedi- no pod pritiskom prilika, krši. narodnosno' načelo i pravo samoodrađenja naroda, pro- tivi se svečano danim m = aa iS * ( 8 E S. Q) = e o st prestavnika neoslobogjenih krajeva, — nam ova i Poe gavica na sve. goslavene: Bo Naše su državno granice u gova bili | 2. 1 prošlosti. 2. mas se. noga razloga, i. .nacionalnoga ponosa. »Jugoslovenska Matica ćene akcijama. g Beogradu je osnovan društvo koje se zove, »Jugoslovensk Matica“, : a svrhu tog. av prikaz Pod tuđinom naša će imića E bn podozrivih_ stranaca, gonjenih neza: voljnika,“ potiskivanih. nametnika, ij bolju ruku sudbu. “tolerirane. epntiko # < prezrene | ituđinšti:: .ž Oni su - osuđeni da živu u prilikama) 2 državama, tedje: je dr- žavnička! izasluga i patriotska dužnost raditi 2 ona njihovu odrođenju i pretapanju; gdje su njihov jezik, i njihova; .knjiga i njihovi oo običaji uvreda za osećanja i pojmove nji- : hovih gospodara ; gdje je njihova kulturna i: ekonomska? “podčinjenost zahtjev držav- ea . Uza sve, “to našoj nesrećnoj braći, ko- ja ostaju pod tuđinom, !još vaše dlekava. g u žalosnu sudbu svijest, da su oni izuzetno nesrećni, jer su nasilno odi od sviju nas, koji živimo u slobodi zlatnoj. Poslije E ovako skupno | ovako Sjajno IA o goran za našu zavoj odu braću, što su oni. oč Li nas otrgnuti, izazetno. prdjeni od naše | i slobode. | Sd upro- g: MNL sjedinjenje. svega. našega naroda, svečano dižemo najodlučniji protest protiv rapall- skog ugovora, te izjavljujemo da neće biti trajnoga mira i željenog. prijateljstva _iz- među Jugoslavena i Talijana, dok se po-. vrijeđenom. pravu našega naroda: ne udo- volji pijem ds a 7 u 2 Eotodavni tijela, edje smo se prije i m poslije srušenja središnjih. vlasti borili. za gledn mljenih jeva“ naš . jamoti mod pritiskom prilika, dijelom bi se iselil dijelom odnarodio, ler mu E. 14 ne bi bilo. | 2 Treći mu izlazak moramo mi ot _—_