/ Poštarina plaćena, |
m : | m.

IZLAZI SVAKE CUBOTE
Vlasniki izdavač: Odbor , »Rada“. “

o]

Uprava i uredništvo nalazi se u
Kovačkoj ulici br. 3832. IL kat.
: ka Soil dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne. lu

ME

Kaz Na li janakta potpisao je Regent ukaz o

1 sastavu nove vlade. Dvije

“X stranke. sporazumie e su se, da sastave vla-
|

|

du koja bi energičnom akcijom imala konač-
no provesti djelo državne konsolidacije i
omogućiti unutrašnje državno uređenje,
kakovo odgovara potrebama i interesima
naše države i našeg naroda.

Vijest da je postignut sporazum de-
mokvata i radikala radosno je primljena od
| sve naše javnosti, kojoj je na srcu držav-
oni napredak. Mi, amo u provinciji, nijesmo
toliko na dohvatu svim onim partizanskim
i spletkama i zato smo bliže jednom mirni-

|

U
;

 šem političkom životu. Naša javnost nije
| nikad odobrila držanje radikalne stranke,
kad je ušla u konpromis sa separatističko
. reakcionarnim grupama, koji je bio sklop-
ljen direktno na račun državnog interesa,
a diktiran jedino stranačkim interesima.
| vođe radikalne stranke čule su osudu
svojoj i politici, prvo na stranačkom zboru, a
\ Čašnje po cijeloj zemlji, gdje se nijedan nije
sudio da takovu politiku brani ili obrani.
Wa demokratskoj strani objektivni posma-
jihač Vidio je od prvog časa koliko nepo-
“ olebivu Ma da se do kraja obrani

, 2 bo3+ MBI £ € Ae di
I di. S ma so poje šoni.

d jadi zo
osenje zadataka, nje mora de Meduza
Sporazum dvaju najjačih državotvor-
onih stranaka, koje broje gotovo polovicu
poslanika naše konstituante, proizvesti će
potrebit uticaj i na dežanje drugih manjih
stranaka u našoj konstituanti, pa će i one
| "morati zauzeti stanovište prama novom po-

 ložaju, stvorenu ovim \sporazumom, I mi
oveć vidimo, da se s jedne strane neke
. manje grupe spremaju da uđu u vladu,
dok druge, i ako to ne će učiniti, podupi-
rat će novu vladu u njenom radu.

I Tako i po tom uticaju sporazum i
omokrata i radikala pokazuje se kao uspje-
ošan politički korak, a ne treba ni da se

j nije bilo ni nema ni zdravije ni pametnije.
B U vezi, sa postignutim: demokratsko-
jadikalskim sporazumom treba spomenuti |
| držanje Radićeve republikanske stranke.
| Dva stranka, koja:je spremala državni udar

. postavila se na stanovište negacije stvo-

orang

| sumenih kuglica pretvori. u Evozđene i —
oHubi na uzmak. Radić mora da kapitulira.
Ostao u Zagrebu ili pošao u Beograd, nje-.
gBovo. Političko nastojanje ne će doći ni do
"važenja ni do ostvarenja. Danas se vidi

moo nno

lov.  Separatističkih nastojanja u našoj ze“
brže ia 2 taj pojav ulijeva nam nade u
Nit D o naših javnih prilika izdra-
razvitka naše politike:
| - Stojan Protić, stari iskušni politi-
| ČAr, usprkos. atributu »najboljeg poznavao-
at prilika u Cijeloj državi“ udrio i je u svojem.
ća pogrešnim putem i sad treba da crpi
| nauke iz svojih. Pogrešaka. Njegova tvrdo-
glavost mogla je da bude kobna za ovu.
državu. On nije traži
onom krugu, gdje ih jedino mogao da nađe
“1 rad onih, koje on izabiraše i koje a
POkrivaše, nije vodio dobru ove države.
Ovo nije mišljenje samo njegovih protiv-

državotvorne.

jem rasuđivanju o svim pojavama u na- |

PE o
jav hog. jedinstva, toliko i skrajnju
da se toj misli ZA midi Eo

kaže, da u ovom času od ove kombinacije

*enog našeg državnog ujedinjenja, gleda
ki zbijanju redova unitarističkih elemenata
L isključenje mogućnosti, da se dj ona

X e uspjeh Radićeve stranke bio labuđi.

io svoje saradnike u:

Nakon sastava nove vlade |

Sporazum demokrata i radikala i njegov uticaj 3

a bito podvuće, |

koi g ža, = ;

ho

stranu mnogih odličnih rodoljuba i iskak

kanje na površinu onih, kojim ne smi8
da bude pa ab političkom ? života

tića. Možda on to nije Sofo, ali to: se ad

ljeli da sporazum dd#
Bi radnji zu: : Ku donijeli u zadnjem broju cijenjenog vašeg

lista, što je predložio Dr. N. Z. B. zado-

mora i radikala znači iu ovom s.

ka. ,Ta bi velika stranka imala žao
riječ i odgovornost. Ako bi ona dala <
kaza da zna upravljati zemljom, onda: M

učvrstila svoj položaj i koasolidovala pris : SA
like u zemlji“. Zato ,dvije najjače. stranke, o i:
koje su sada preuzele vladu i kojima i Pe

mnoge osnovne programatičke | tačke Za:
jedničke, imale bi se sjediniti i napraviti
jednu stranku“. Bilježimo OVO mišljenje |

Dr. Trumbića, koje je veoma interesantno.

Žao nam je samo jedno, ato je, što se on.

javnosti. Tim vise 1
ai se TA Mao“, :

nijesu: stupali u unitarističke stranke, n
su vodili neku politiku neutraliteta. Odstu:
panje od takovog držanja: imalo bi sau )

poeni uticaj na naš politički život. ar

Kosta Stojanović. |

Jugoslavija je izgubila jednoga od naja
ovrijednijih svojih sinova, demokratska stran: ,
oka jednog od najboljih svojih prvaka, oš
ka jednog od, rijetko spremnih stručnjaka, |
Na 2. 0. m. umro je g. Kosta era. vić,

glo je obolio. i naglo završio jedi i
još“ nekoliko najboljih naših ljudi: J. Sker-
lić, Draža Paylović, pa će se i njegov gu
bitak jednako kao i njihov dugo osjećati,
do sadašnjem času teško nadoknaditi. o po

K. Stojanović rodom je iz bitoljskog
kraja, a imao je samo 54 godine. Kao mlae

dić prošao je u slobodnu Srbiju, gdje je.

još kao đak svratio na se pažnju. U poli- |
tiku ušao je pri kraju vladavine Obreno- |

vićeve, pa je sve do svoje smrti igrao
 vidnu ulogu.

On je prvi državnik našeg.
Pijemonta, koji kao zvanički prestavnik

države dolazi u sukob sa habsburškom
monarhijom i uvodi Srbiju u carinski rat,

sa Austrijom, i tako emancipuje srbijansku p

trgovinu od austrijske ovisnosti. Njegov je
rad razvio pretežno na ekonomskom polju,
.pa je u toj struci-dao i nekoliko raspra a.
Kosta Stojanović bio je energičan i smion
državnik, pa je kao takav umio da dna g
opće poštovanje. doš je jedno svojstvo. Sto-
janovićevo, i danas je nužno da se i.
ato je vjera u snagu

brzi razvoj. naše države. To je izbijalo iz
svake njegove izjave, iz svake osnove, iz

cijelog rada. — Ovaj veliki naš čovjek, po

.dva puta ministar financija, umro je siro-|

mah i svojoj obitelji ostavlja, jednako kao
s Vojvoda Putnik i Vojvoda Mišić, mršavu
&pensiju i — časnu uspomenu. — Na 4. 0.

m. priređen mu je sprovod, koji. ije zbilja
bio dostojan ovog i ie Sana m 1

Neka 1 mu. dje. slava! Sa

de

nika, nego i njegovih prijatelja. Povlačenjeti k. Li

PES
MS

 inisli a to baš M cijalšan oni bm

“novembra 1920.

“Dubrovačka oblast

o $ Na članak, koji je izašao u prošlom
= broju »0 uregjenju dubrovačke oblasti,

= tvanaca, pa ga rado donosimo, ističući
= ponovno želju da o ovoj stvari progo-
< Vore svi pozvani, a mi ćemo u tu svr-
hu staviti spremno na raspolaganje
2 . stupce našeg lista. su
Be Nacrt. dubrovačke oblasti, kako ste

ko de e. mnijenje u gan Lo

reda i taj može stvoriti samo velika ge ušao bru: ane mostarskom. Du-

a Kone bi imao obuhvaćati srezo-

4). Meikovići 5) Zodhila 46). donde d .
| Jaci za poluotok. Palješga ori Orebića ž

= primili smo ovaj osvrt od ugl. Nere- /

binji i SA o

jedinstvenoj državi

o. —-—

i Stona). | | ji oo:

Neretvanci_ imaju Pro kod nEs
Dubrovčani, pa osim toga tu sui dmi.“ 2
običaji različiti od čisto hercegovačkih. m

Pod: okrugom | odtarškim aatala bro
svi dosađanji srezovi, osim Trebinja i Bo a
leće. Maun do
Uz ovu Rak. dn se. dia Metla. o
vića pridruži okružju dubrovačkom, Ran :
brava se posve razdjeljenje oblasti dubro- | 2
vačke, kako je izradio Dr, B., pa jei na- |
ša želja, da konstituanta prihvati ovo raz |
djeljenje, da već jednoć prestanu granice | 2 2
između Hercegovine Ki RAK u nasa)

io | Z Nepavanehe a |

> Zastupnici, koji su toliu Carevinskom,

Vijeću. i Zemaliskim Saborima bivše au-

ostro ugarske monarhije koli u Privreme-
nom: Narodnom Predstavništvu kraljevine

Srba, Hrvata i Slovenaca predstavljali kra- |
nije ništa izjavio 0 svojem držanju prama ds 2

sadašnjim strankama, te i prama toj kom-
binaciji, o kojoj on prva govori u našoj.

što su R Pol

u ugovoru sklopljenom u jtohellu 12. |
između jugoslavenske io
talijanske | vlade imaju da dođu pod Italiju
600.000 nacionalno svijesnih  Jugoslovena
— kompaktno živućih u Goričkoj, Trstu sa
okolicom, Istri i u. djelovima Kranjske .
. Dalmacije. Kao da to treba Italiji za nje-

zinu sigurnost, premda je brojem žiteljstva .
tri puta, a ratnim sredstvima još neraz-
imjernije jača od Jugoslavije i premda ova
nema nikakovih ofenzivnih nakana proti
susjedima, udarena: je tobožnja. stra atoška, |
granica između obje države. preko živoga
tijela. jugoslovenskoga naroda, što nastava
preko 13 vijekova s obje. strane. Julskih
Alpa. E i |
Žiteljstvu tih krajeva nije se dala pri-
lika, da slobodno i pravilno | hen kojoj
državi hoće da pripane. i

Ugovorom su pomenuti krajevi odsje-

čeni od svakog prirodnog zaleđa te tako

izloženi gospodarstveno, a tamošnji Jugo- |
sslaveni također naroda. i maa pa
pasti. |
| Prema tome ugovor. sliki koji. je
jugoslavenska vlada mogla prihvatiti jedi-

no pod pritiskom prilika, krši. narodnosno'

načelo i pravo samoodrađenja naroda, pro-
tivi se svečano danim m

=
aa
iS
* (
8
E
S.
Q)
=
e
o

st prestavnika neoslobogjenih krajeva, —

nam ova i Poe gavica na sve.
goslavene: Bo
Naše su državno granice

u gova bili |

2. 1 prošlosti. 2. mas

se. noga razloga, i. .nacionalnoga ponosa.

»Jugoslovenska Matica

ćene akcijama. g Beogradu je osnovan
društvo koje se zove, »Jugoslovensk
Matica“, : a svrhu tog. av prikaz

Pod tuđinom naša će imića E
bn podozrivih_ stranaca, gonjenih neza:
voljnika,“ potiskivanih. nametnika, ij
bolju ruku sudbu. “tolerirane. epntiko # <
 prezrene | ituđinšti:: .ž Oni su - osuđeni da
živu u prilikama) 2 državama, tedje: je dr-
žavnička! izasluga i patriotska dužnost raditi 2
ona njihovu odrođenju i pretapanju; gdje
su njihov jezik, i njihova; .knjiga i njihovi oo
običaji uvreda za osećanja i pojmove nji- :
hovih gospodara ; gdje je njihova kulturna
i: ekonomska? “podčinjenost zahtjev držav- ea

. Uza sve, “to našoj nesrećnoj braći, ko-
ja ostaju pod tuđinom, !još vaše dlekava. g u
 žalosnu sudbu svijest, da su oni izuzetno
 nesrećni, jer su nasilno odi od sviju
nas, koji živimo u slobodi zlatnoj. Poslije E

ovako skupno | ovako Sjajno IA

o goran
za našu zavoj odu braću, što su oni. oč Li
nas otrgnuti,  izazetno. prdjeni od naše | i
slobode. | Sd

upro- g: MNL

sjedinjenje. svega. našega naroda, svečano
 dižemo najodlučniji protest protiv rapall-
skog ugovora, te izjavljujemo da neće biti
trajnoga mira i željenog. prijateljstva _iz-
među Jugoslavena i Talijana, dok se po-.
vrijeđenom. pravu našega naroda: ne udo-
volji pijem ds a 7

u 2 Eotodavni tijela, edje smo se prije i m

poslije srušenja središnjih. vlasti borili. za gledn

mljenih jeva“ naš . jamoti mod
pritiskom prilika, dijelom bi se iselil
dijelom odnarodio, ler mu E. 14

ne bi bilo. | 2
Treći mu izlazak moramo mi ot

_—_