Poštarina plaćena. : | a oo ć EOLA. \ | IZLAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ 3 KRUNE | đeni Vlasniki izdavač: Odbor ,Rada“ Polugod. pretplata 15. din. (60 K). Y € Za inostranstvo godišnje 80 din | Uprava i uredništvo nalazi se u dijene Golšstna i ADA INE v * PAS naa će A cm. Visine b Kovačkoj lado br. be lI. kat. u sirini TE stupca 3 din. (12 K) d a sai nevno o —12 ura. < Priopćenja i zahvale 10 K redak. Rugopisi se ne vraćaju. « Stalnim oglasivačima popust. | . = » : . i ć E: Fe imi] Gi : E] Dubrovnik, 15. janusra 1921. Broj 2. b d o vlade, tumačila se u redovima ovakih kao “ŠARA: D ihičević itič * Gitina sao nezadovoljstvo nemoć države. Time je njihova snagapo- +. Min. Pribičević o političkoj situaciji u lo Jugoslavija, zahvaćena ratnom buji- No fen ite keke s je Zdrava Stranačka konstelacija. | tralna. Traže plebiscit, no tome nema mje- 1 X» , odeS politika odlučne i jake ruke. S ELA : x Ee Rae dh, nije mogla da ostane pošteđena od | io 5 veto Stranačka konstelacija u konstituanti Sta jer država nije ni stvorena plebiscći- id 28 S Kolo suo Hit Drugčija je druga vrsta nezadovoljni ak E og : : tom. Narod je jedan 1 spada zaiedno. Ne- >rh ratnih posljedica, <0) jetijivo tište | a ENI Si diže sre bila bi najprirodnija, da u izborima [za * ) Dag S = ičesnike. Val nezadovoljstva ka, pa traži i drugčije tretiranje. To su koti ei pok o ma mjesta plebiscitu čak ni u Crnoj Gori, SP ratne učesni đ : adi Tol "svi oni, a brojni, isisani i iscijeđeni, kojim onstituantu PRO 1 BROJ A dao po- kot E pila: do rati samostakni sdre et : e li obuhvata široke mase i koji je dola- . E oK hre: kanotin ližan i o Visrenje jednoj stranci ili jednom bloku ) ' | : Mesina: x je rat stavio u pitanje ekzistenciju ličnu 1 Para talina 1. Čiji vladar ima rodbinske veze u vanj- BK do jaka izražaja 1 u nasem neposred- .x a “1: stranaka, koji bi kao homogena cjelina i- j Be kia L Hvatisje LATE lin. Porodičnu, a kojim poratne prilike ne do- PU skom svijetu. Izborni zakon, koji je pri- BRO smješpi za iva i UDO BOP Sie. dai Goi lo DAJE urede afaj zr zvršili svoju dužnost oko stvaranja usta- : I . kare ope Md I a . težnja za rušenjem sadašnjeg i gi A u ISSE £ 24 3 : vaćen gotovo jednoglasno 1 Koji je tako gise ova Ši BE sob pa uvrijeđeni i. ogorčeni, oštećeni i “% Pošto se to nije dogodilo, valjalo je |. e .: | M đenjem novog, drugčijeg društva ispo- | | dk 3 mx s ti da “strank bojeve liberalan te upravo favorizira manjine, po- on go 2 upropašteni, mrmliait; bune se, i spremni. PrSeoo. medu strankama, Koje su za me an ani nindi Shi po našim krajevima. Siroke mase i jaju, pras državno i“ narod oedinstvo. da tako Stavio je na princip jedinstva odredjujući M dovoljne sadušnjim poretkom, dižu svoj “UL da Sve ruše, jer od svega i onako ne- , 20 iP rne dnaji ma izbore poslanika ne po pojedinim pleme- i sija a . ži koi h e maju ništa. Vladine mjere ne smiju da bu- > Stvori mogućnost . pozitivnog rada. De- nima, neko pojedinim okruzima jedne dr- tjev za je m: Zivotom koji je bolji, du uperene proti ovih, nego za ove. Oni mokratska stranka zastupa ideju narodnog “> Tak nea yaede stvedniji i čovjeka dostojniji. mo O II itič _ Zave. iako poslanici beogradskog okruga , a ok a bI > m oložaj Neće da budu nezadovoljni, njima nije | držano jp olustve, dakle političkog Pi nijesu poslanici Srbije, kao što ni posla- | boslavij šuje joj di Mae do-bune, oni hoće da žive, pa treba po- TU. MAlMio ie složit za vladu Plor, nici ličkog okruga nijesu poslanici Hrvat- | mpostavije. onemmesusuje Jo), ab uti- bil ono. bos Tesa mi 18 88 prosi koji je pripravan izraditi ustav na tom | : Ž PMI aii : | koji bi mogao da bnde odlučan u bi- Sako “temelju. Radikali usvajaju kao i demokra- ske Taj su izborni zakon prihvatili i za- | "kojem pravcu. Ispravni interes našeg Svi znamo te uzročnike, zovu se nered, mm. ia 1 jedničari dok su bili na vladi. Prema tome 4 E | >k ila, protekcija, lihva, švere i slično. “ !SH nacrt ustava. sačinjen po vladi g. Sie MEK koda traži da se ova borba dovrši bez <O!UPoNe PI še pk Vesnića. Zemlioradnici su iednako za isti Mogu radićevci samo u konstitnanti na- koova aktivnog učešća, bez njegova mi- Naša vlada islomemeno 20 o ma na me Gra sim dlučiti za vla. Stojati oko toga, da se ustav stvori pre < , mm . x Ma . z ustav, ali ne mogu se jos odluciti za via- i E ooo M anjać [zato so vijeke: zomlija zominala redbu proti prevratu, objavila je da će s Ziki one , 2. gat ta. oma njihovim načelima. Ne dodju li u kon hedge Hlo hrai k S un pristupiti izvođenju jednog od najvažnijih “> J9T se boje A no BONDA g 0 DUE: oijudnkt setvorit će. te ustav i ben hi | d glas da je pilo ljudi, koji su hijeli da. i: “ biila- uju stvaranja ustava. No patriotizam za- : mod paš naš narod upletu u revolucionarno Oj. Zana HO A TA htijeva“ da stranka bezuvietno. stavi inte: Glavno je, da je rad konstituante za je- Sonje i zametnu klanje i rušenje. Jasno di: u an m P OhONPADJU donja kod diživni nad ind. a se zbog to- dinstveni ustav osiguran. A ne smiju se Ida bi ovakav pokušaj bacio zemlju u Odnožaji dednju Kalin keg a. SE Ti fednom ua nE činiti nikakve koncesije za ulaz koje stran- | fred, čitava organizacija prometna i pri- Po mirta mndini 2 one a ia i aji Preećie ia : Onda ke u konstituantu. Stranke su izabrane edna došla bi u pitanje, izazvalo bi se ne popune. o POIpI N _ ZO s id tek a ika Za o aiike pi na osnovu najliberalnijega izbornoga pra-. E ravadno gt evanje krvi i broin vjestilo, razvitak naše države ne će biti o SAA poe va za tu konstituantu i njihova je. dužnost bh banom haa ugrožen teškim trzavicama garske monarhije kod nas su se dijelile di : DG s + bo K nd , * vo . . o MIKY ; A : jok 3 Ž 2) e io me žrive, ana kraju svršilo bi po zemlju MiM stranke u nacionalne i antinacionalne. Da- *# “ uuerepii nmiooe 1 drzave m a kupacijom, a za narod svim onim teškim gana nas ne smije da bude grupiranje strana- stituanti rade. | Pe £ Isljedicama, koje su uz svaku revoluciju - i) PRP I) K anilz Ša | s : : 2 o E an M O M E M X. . PB I ; emisija I. rstelja ka na tom temelju. Nacijonalna borba pre- Kyajifikovana većina i konstituanta. gizojezive. 2 | staje, a/dolaze drugi momenti do upliva BR M I PA lakovi pokušaji uzmu i u diskusiju i to su njene mjere, da se država od to- Ločuva, bile na mjestu. ipak ove per- Ivoljstva i ako su važne, nijesu dovoljne. —hogo je važnije ukloniti uzročnike neza- Jvolistvu i u tom pravcu treba da se feće rad naše vlade. g | U našoj zemlji ima dvije vrste neza- Ovoljnika. Jedni su oni, koji sa osjećaji- la ili interesima vezani za stari režim. Vaki razorni pokret nalazi u njima jaka ia regrutuju se iz njihovih redova. Nji- vu snagu. pokazali su nam i zadnji iz- pri. Graničarski komunizam Crnogoraca, onavljana i Makedonaca bila je forma u ojoj se ispoljiše. Naš narod, koji je ovu drža- uu krvi stvarao, ne može dopuštiti, da mu * ovakovi stave u pitanje. Politika kom- romisa, koju su inagurisale neke prošle |. Dužnost je vlade, da onemogući da se — šntivne mjere proti posljedicama neza- magača. Sijači nezadovoljstva, huškači vlade, predao je prošle sedmice svoju de- o misiju. Pri njegovom otstupu sva je naša javnost konstantovala. kako se on na onom mjestu, punom odgovornosti, umio da održi sve vrijeme na visini svojega osobito te- škog, a iznimnim prilikama ioš više ote- SĆanog, poziva, pa mu se općenito odaje priznanje za zasluge, koje je on imao na ovom svojem položaju. Karakteristično je po nezdrave odnošaje, koji vladaju u ovoj državi, da je ova demisija u savezu sa postavljanjem u vladu jednog od onih ti- pova, kojim u novom vremenu ne bi smjelo da bude mjesta u našem javnom životu, pa je tim više značenje koraka Dr. Krstelja, koji potpuno odgovara shvaćanjima ljudi od obraza. Ovim povodom piše spitski ,Ži- vot“ : Dr. Krstelj uklonio se, ali se nije poklonio. Ovo je sinteza njegova karaktera. Sinteza pak njegova domoljublja, patriot- ske svijesti, pouzdanja u sebe i junaštva. jest ta, da je on došao na vladu u doba, kad se nitko u Dalmaciji nije usuđivao, da preuzme vladu, a da vladu napušta u doba, kad se za njom svak jagmi. | oredišnje književno narječja Nekoliko riječi na odgovor gosp. recensentu U oduljem članku štampanom u po- “sku. Br. 94 ,Rada“ izvolio je gospodin of. Milan Sare iskazati svoje mišljenje mojoj nedavno izašloj knjizi: »Središnje Njizevno narječje injegovi novi protivnici“. Budući da tijesni stupci jednog novin- <og podliska ne dopuštaju da na izvode Primjedbe poštovanog gosp. recensenta govorim onako iserpivo kako bi se hijelo, egnut ću se samo na najglavnije. Gosp. 5. pošto je kazao da je Du- TOVNIk ,ijekavski centar par _excellence S loga ,da je razumljivo kad se on buni ' reči, koje danas nisu više književne, a da se protivu toga ipak ničiji književno-jezični ukus ne buni, dok bi se s druge strane svaka ijekavska savest revoltirala na sam pokušaj, da reč ,lijep“ napiše ep3 znam, zapravo, na koju brošuru gosp. Š. smjera, niti- sam pozvan da branim jezik. pisca te brošure, premda, iskreno ću reći, ne nalazim da je pisac povrijedio ,knji- ževno-jezični ukus“ time, što je koji put namjesto više na pisao veće, ili mjesto po- što — pokle, mjesto dapače — pače, mjesto. Već — jur, mjesto barem — dajbudi'), ') Veće mj. više dolazi češće i u nar. pjesmama i poslovicama n. pr. ,Kupi svate “Dri. Krsteli, presjednik pokrajinske “kod organiziranja stranaka.. Kod nas se. prave programi za 30—40 godina unapred ato ne valja, jer točke programa za da- lju budućnost mogu da zastare. Treba pra-| viti program za potrebe sadanje genera- cije, kako to drugdje biva. Ima važnih po- | slova za riješavanje kao što su socijalni ekonomski, prosvjetni i t. /d. problemi, ko- ji ne trpe odlaganja i koji su važniji od programa za daleku budućnost. Ali sve se ovo može: riješiti tek onda, kad bude dan ustav, bez koga se ne može dalje. I za taj ustav treba solidna većina, pa je šteta, da zemljoradnička stranka nije pri- stupila je vladinom bloku. Držanje Radićevaca “ne treba nas mnogo zabrinjavati. Oni traže posebnu neutralnu hrvatsku repub- liku, a ne vode brige o tom, da li bi ta republika mogla u susjestvu s Magjarima Nijemcima i Italijom eksistirati kao neu- Danas se mnogo govori o tome, da. je za stvaranje ustava potrebna kvalifi- | kovana većina od dvije trećine. To je po- sve neopravdano pa nema ni primjera u praksi u drugim državama, da je ustav | igdje prihvaćen kvalifikovanom većinom. | Provedenjem toga principa majorizirala bi manjina većinu tim, što bi prisilile da ve- ćinu tim, u interesu prihvata ustava po- puste načelno munjinama, samo da dobijn | kvalifikovanu većinu. Takva bi ustanova bila ravna ustanovi ,liberum veto“ koja je | oborila Poljsku. A tako nije odglasan i spro- veden ustav u nijednoj novoj državi, niti | u Ceškoj, niti u Poljskoj, a niti će biti u. Rumunjskoj, što više nijedna od ovih dr- žava, osim Jugoslavije, nije sazvala kon- a stituantu za donošenje ustava. Druga je stvar, ako se traži kvalifikovana većina za promjenu ustava, a toga u praksi ima. Tu se naime ide za održanjem stabiliteta | u državi. _ Ali što kaže, da pravom dubrovačkom uhu ze smeta onaj i onakav govor, kakav. se u sadašnje vrijeme može čuti na sta- novitim mjestima u našemu gradu, moram reći dase on utome vara. Uistinu svaki se Propuštam stvar o brošuri, jer niti pravi Dubrovčanin ljuti kad onako što sluša odli čita, jer ono nije pravi dubrovački di- jatekat nego karikatura pravog dubrova-. čkog govora. : A istinu je, i nemam nikakva razloga da tajim, da dubrovački govor nije ,onaj lepi i čisti govor Vuka Karadžića i Bog- dana Popovića“, ali pitam, ima li u svoj našoj zemlji mjesta ili grada, gdje bi se govorilo sve onako često i lijepo kao što su pisali Vuk i Daničić? Kako u tome 2 jugoslavenskom prijestolnicom ? Bilo bi | doista interesantno kad bi nam gosp. S. iznio jedan ogled onoga ,lepoga i čistoga govora“, kakav se čuje po beogradskim sokacima, kalanama i salonima ane D4 taj govor odista ima biti i čisti lijep može se suditi po onome što je pisao Dr. Milu- | tin Uskoković baš prigodom poznate Sker- | lićeve ankete: ,Lep ti bi bio jezik same naše prestolnice, kad bi se pisalo kako | se govori“! : 3 “ Gosp. Š. nastavlja pojačanom ironijom: LL, razume se, kad bi se neko usudio da bez učešća Dubrovčana, ili protiv njihova. | veta, rešava i reši pitanje narječja u na- | šem književnom jeziku, napravio bi vrlo. | šo 0 pe 2 »naš što godi i vše možeš — što je veće to bolje. pogledu stojimo s Poperadonm, sadašnjom nedeić un eo v o B l E ia . a. ; i od svih naših za te“. — ,Cavka i zla žena, što se veće. — | Ali Dubrovnik nema ćega da se boji: sna- radova i zato pravom dubrovačkom uhu pere, to je crnja“. — Vuk piše: ,Ponajvi- ispala iz običaja kod jednog dijela naroda, ga, veličina, ekspasivnost proizvoda nje- —— : smeta jin lepi i čisti jezik“Vaka Ka- a rus : Dee gorpode proi : a aa) ju Eat PRE A gove moderne i savremene književnosti adŽić: pi dn ae . srp. rječ.). riječ, u obliku veće i više drugih riječi bilo pridržan e iv ekavštine“. : koi Pee Popovića, koji se čuje ma, dolazi vrlo često kod Karadžića i V.Vr- kabikernosk. keno, iako oh samo - po- Proase nea e prosa oteo pa? 9 “nu, u našim kafanama čevića. U narodu se govori jednako i od- mjesne ili predjelne. Dubrovački govor zna - Ima pravo gosp. Š. što se ovako ruga! <. našim salonima . . , zato je, na primer, oZvoljeno da se u jednoj brošuri, koja je isana književnim jezikom (jer ne mislim vde na ,Ježa“) napiše nekoliko desetina rovincializama, lokalizama i zastarelih više i odveće (odveć). ,5Sto je suviše, sve je odveće“. Posl. Riječi pokle (poklen) i jur Qqurve) vrlo su obične po svim zapad- nim krajevima, a valja da nijesu ni drugdje nepoznate. Pokle je stara i dobra narodna «riječ, kao i otkle i dokle, pa i kad bi bila 4) ooo “o poene goa Maui harnošću napram Dubrovnika za sve ono, — uistinu mnogo i veliko, što je ovaj grad | jača bo. o rio ašemu na