Strana 2.

du “ * # Kire “ nE :
P X . *, sj ž
ai . Ž
, : 4 2. +
: "i* 3 Khao A.
ME šta, M ran
R D |
A ski sim > fu 27 S
: ad Ka
x

cijom u 50 godina. Ja cijenim, da to nebi

obilo ništa teško. — Dakle kada bi Opći-
na u svojoj režiji izvela radnju, te učini-

K 480.000.
se ne smije predpostaviti,

nebi u Župi gradili Hoteli, Ville i

na obalama morskim,

la zajan od K 8,000.000, za kamate i a-
 omortizacija ona bi morala izdati godišnje

; Općina bi morala isplatiti ovu svotu u slu
čaju, da tramvaj ne dade nikakve dobiti, što
kao se znade
da Zupa ima 3000 duša, koje su primora-
ne dnevno dolaziti u grad, pak kad se
ta.
što je već započe-
to, samo sadašnje pučanstvo Zupe bilo bi
dovoljno, da ova pruga bude aktivna. Nu
ne samo pučanstvo Župe nosilo bi dobiti
tramvaju, no i gradsko, anadasve stranci.
U Dubrovnik dogje godišnje oko 20.000
stranaca, pak mislim da nebi nijedan i-
zostao, a da nebi barem jednom otišao u
Župu, i to bi nosilo tramvaju stotina hi-

_-

temelja u koliko bi se u Lapadu Zia
kuće za zimsku sezonu. Ali Župa ima mno-
go morske obale što nema Lapad. La-
pad zaslužuje pažnju bez: da se napusti

Župa. Drugi prigovor jest glede raširenja
puta, ali mislim, da bi to učinila naša
i ako nebi trebalo to učiniti nego
ispod Orsule i iza grada. Ali za ne ulazi-
ti u velike troškove, moglo bi se urediti
neko vrijeme, “tako _ da bi
tramvaj mogao onuda proći bez raširiti
put. Naravno da u ovom slučaju ne bi se
smio dozvoliti promet drugih voziva (ko-
čija, kola i automobila) dok se onuda tran-
vaj vozi, a u znak njegove vožnje, eda y-
klone sukobi, moglo bi se zvoniti ili dru-

vlada,

ova mjesta za

ge kakve znakove dati. —

je mnijenje.

Slobodan sam iznijeti ovo nekoliko
misli u nadi da će se kompetentne osobe
osvrnuti na ovo vitalno pitanje i dati svo-

ljada na godinu. — Ta dok je cijena vo-

zu kočijama bila niska dolazili su stranci

u Župu na stotine dnevno.

Osim gore navedenih prihoda bilo bi
i drugih. Moglo bi se n. p. sagraditi skla-

dišta na Srebrenome, gdje ima lijepa lu-
ka i već gotova velika riva. Odone bi bi-
lo jeftinije ,otpremati robu u zalegja no iz

Gruža gdje je već i usko.

Današnji Općinski predračun iznosi
K_1,400.000, pak kad bi bio i za K 500.000
više opterećen nebi to značilo propast op-
ćine, Istina je, da čekaju Općinu i mnogi
ali po mome sudu
ovaj je najvažniji. Jer kad bi smo imali
tramvaj do Zupe, mogli bi smo prenijeti
onamo i grobišta, klaonicu, bolnicu što
danas nije na prikladnom mjestu, a sve

drugi važni podhvati,

ovo je prešno urediti.

Spoj Dubrovnika sa Župom donio bi
nam dakle zdravlja i materijalnog na-
- predka.

e Naša braća Cesi kupili su velike kom-
. plese zemljišta za gradnju Hotela i Vila,
bone bi i oni sigurno poduprli ovu akciju.
Župa ima sve uvjete za razvitak gra-
aa fali. kameniš klaka-nržine_ kuna.

a * m = no

 jepoti prirode koja se prostire od Dubrov-

. nika do Cavtata — Dakle imamo sve mo-
 gućnosti.

Župa ima i vođene snage za 1 jednu

- Hidroelektričnu Centralu. Ali za neko vri-
jeme možda bi bila dovoljna električna
Centrala u Gružu, koja će skoro ge u
vlasnost Općine,

Naš sadašnji tramvaj bio bi u ja
povećati svoj park te nebi trebalo da pru-
ga od Dubrovnika do Mlina nabavlja po-

sebni park. Mogli bi se nagoditi

Prigovara se da bi se Dubrovnik i-
mao širiti put Lapada. Taj prigovor ima

jin

ja velim da ne može biti nigda ni lijepo
ni dobro što je sagragjeno na podlozi o-
vakovih ,ponjatija“ i ovakova ,ukusa“ !

Prelazi zatim gosp. Š. da nam izloži

svoju feoriju ,o živom organizmu jezika“,
I evo, u glavnom, što kaže:

1) Da teorija o živom organizmu je-

zika (od koje da sam ge ja udaljio svojom,
kako on veli ,dogmom“ i svojim. kriteri-
jem) uči, da se jezik ne ,uglavljuje“, niti
»odregjuje“, niti ,izabira“, već da se »izra-
gjuje sam pomoću izvesnih faktora u ži-
votu naroda, a u književnosti da prevla-
gjuje ono narječfe, koje ima... »Svu silu
stvari uza se“, i da ,u borbi i nadmeta-
nju izmegju ekavizina i ijekavizma, biće

— i ostaće tačno i dobro ono narječje koje

predvlada, nadživi“.

Ovo što kaže g. Š. nije toliko protiv
mene, koliko direktno protiv onoga što su

kazali naši književni oci u svom dogovoru
od g. 1850. Oni vele:
priznali ... da je najbolje i najpametnije
od narodnijeh narječja izabrati jedno da
bude književni jezik ... (uz druge razloge
koje navagjaju / za fo, što ni ostali narodi
kao n. pr. Nijemci i“ Talijani, .nijesu od
svojijeh narječja gradili novijeh, nego su
jedno od narodnijeh izabrali, te njim knji-
ge pišu“.

L pokojni naš učenjak P. Budmani ka-
zao je: ,Grci i Italijanci ostadoše jedni pri
atičkom, drugi pri florentinskom govoru,

Jer se je u Ateni i Florenci najprije raz-

,

a
vila književnost (a kod nas, pitam j ja, gdje.
se je najprije i najveće razvila književnost.
ako ne u Dubrovniku ?), ne pazeći je li |
onaj govor bio najprikladniji; kod nas. na-
protiv, dok nam je slobodno izabrati, na-
ravno je da se držimo dijalekta, koji cije-.

»Jednoglasice smo

Dopisi

,Sokol“ u Janjini.

starješine : Dinko Baselli, vogja :

oIvov.
Sreser na Pelješcu.

(Otvor nove škole). Nakon dugog vre-
ustrajnog rada dobilo je napokon
i naše selo školu, a tim je postiglo cilj za
kojim je već davno težilo, uz osobito na-
stojanje Pokrajinske vlade, Općinskog U-
praviteljstva i Mjesnog školskog Vijeća,
za čiji rad ostaje narod na vijeke haran i

mena 1

neizrecivo zahvalan.

. Dne 9. 0. mj. seljaci prirediše drage

tvenu večeru na kojoj prisustvovahu g.

Ivo Kalafatović načelnik, g. D. Baselli opć. -

tajnik, "nadučitelj g. Ivo Prodan, g.ca M.
pl. Finetti, mjesna učiteljica Adela Lovrić |
i mnoga druga ugledna gospoda.

slovo, među kojima se osobito. Pao
g. Ivo Kalafatović, g. D. Baselli,. g Bros.

aa presjednik mjesnog Vijeća, g. Ante >
Kućer, g. M. Kalafatović i g. M. Jasprica |

koji veoma lijepim načinom iskazahu VAŠ |
žnost škole zaželivši požrtvovnim mječa- |

nima najbolji uspjeh i napredak. — Veli- |

ku pak harnost zaslužuje također vlasnik :

kuće g. Niko Lazić, koji je. uskratio sebi

slobodu, a da bude ususret taj plemeni-

toj svrsi.

Svečanost se završi veselim. plesom :

na kojem prisustvovaše mladost iz okoli-
ce Janjine, Trstenika i Osobjave. ——

Na glavnoj godiš-
njoj skupštini izabrana je slijedeća upra-
va: Starješina: Mato Kovačević, zamjenik
Jasprica
Frano Antov, tajnik: Jasprica Vlaho Ma-
tov, blagajnik: Bojanović Božo Ivov, od-
bornici: Dežulović Vlado, Poluta Mato pk.
Donka, Antičević Jozo ae Miletić Ivo

mm i OV. mj. u 10 E u jutro
| bijaše u mjesnoj crkvi svečana služba Bo-

žja i blagoslov školske dvorane, te una

kašbosti g. nadzornika M. Vekarića, uči- |
teljice djece i ostalih mješćana, drža vrlo
ne bee g. sidi Don Ivo Kinkela

 Karića. Cjelokupna se svečanost vB
s plesom uz pjevanje ženskog zbone

o

Gragjanstvo i omladina

Treba nam mlagiih ljudi!

U svakoj akciji, povedenoj iza prevrata
u našem gradu, bio jo udio omladine zna-

tan i-vidan. [| u političkom i u kulturnom

radu došle su iz omladinskih redova mno-
ge lijepe inicijative, a omladina je svoje
osnove i tada izvodila kad je ostajala 1
osamljena. Naše gragjanstvo zapazilo je
ovu djelatnost, pa što Dubrovnik misli 0
«svojoj omladini moglo se vidjeti u subotu
veče. Tom prigodom u općem naljecanju

svih članova narodnog društva našeg grada |

izraženo je priznanje omladinskom radu.
Zadovoljni smo što ovo možemo da kon-
statujemo. Dubrovniku treba. mlagjih

sila, a na dubrovačkoj je omladini da.
opravda povjerenje dubrovačkog gragian-.

stva. Omladino, naprijed !

Or. Pero Čingrija odlikovi i

| Nj. Kralj. Vel. odlikovalo je uglednog na-

rodnog prvaka našeg Primorja, dičnog sta- .

rinu, gospara Pera Čingriju, ordenom Sv.
Save II. stepena. Čestitamo-na ovom pot-
puno zasluženom odlikovanju.

Sv. Vlaho bit će proslavljen po- o-
bičnom programu svečanim načinom. Fe-
stanjuli su gg. Baule_i A. Pitarević. Izdan

.je-proglas na Dubrovčane grada i okolice

Pripreme su za svečanost u punom toku.

Spremaju se standali, muzika, roketi, ra-

svjeta it. d. Na dan svečanosti odbor pri-
ređuje veljun u teatru; a po svim druš-

 tvima bit će igranke. kao obično. Čujemo,

oda se sprema. mnogo svijeta na sveča-

nost iz raznih mjesta Bosne, a osobito Sa-
pina “djaka.

| Obiasno sjedište. dubrov. o-
oDlasti. Trgovačko-privredno | udruženje
poslalo je ministarskom savjetu prestavku,
kojom traži, da Dubrovnik bude glavno

omjesto dubrovačke oblasti, — Na ovo pi-.

(bije osvrnut ćemo se naknadno potanje.

Trgovačko privredničko udrue
ženje, ustanovilo. se je prošle nedjelje |

u Dubrovniku.
Svrha je društva: da Hnaprsdifije sta-.

o lišku jednodušnost, podiže strukovnu i

opću izobrazbu . trgovačkog i privrednog

nimo da najbolje 0VOj svrsi odgovara“,

Gosp. Š. htio bi na jezik primijeniti
teoriju šličnu onoj Darvinovoj o t. zv. »Se-
lekciji vrsta“ i ,borbi za opstanak“, ali

pri tome zaboravlja da u razvojnom pro--
cesu jezika ulazi kao glavni faktor čovjek, >
-orija Dra Andrića o »energičnijem i pleća-

razborom i slobodnoj voljom obdareno biće,
koji u pogledu jezika, kao vlastite sposob-.
nosti, može i smije vlastitom pobudom više
toga i udesiti, i preudesiti, i uglaviti, i od-
rediti, i izabrati, onako kako sudi
bolje, ljepše, zgodnije i probitačnije | za
društvo ili narod kome pripada.

Osim toga, kad bi teorija g. Š. , primi-

jenjena na jezik, vrijedila, ostala bi širom
otvorena vrata svakomu, d

»ukusu“, baš onako kako i leto bivalo kod

»slaveno-srpskih“ književnika u Vukovo

vrijeme, što je pak i dovelo do oka pitanja, a imaju samo prolazni, istorijski

azloga prevla- |

je onamo mjesto pravde i r
dala »lična stvar ukusa.

>

2) »Ekavsko narječje izbacili

vom redu, a u drugome tek lingvistički i
opšte književni. Što ti razlozi nisu na stra-
ni ijekavskog narečia, tome nije niko kriv:
sudbina ,,,. ,istorijska fatalnost“ Marka

da je

a piše po svome
PV DOBIMA sin to uta pitanja unese i drugi interes

su na:
površinu političko- nacionalni razlozi u pr-

Grad i okolica

javnosti i oblastima.

din BER Lao imala. dođi 1 naveća_ sku- s

stališa, da zaštićuje stališke interese pre

Da to postigne društvo će. priredjivi
stručna predavanja, —naučne tečajeve, i;

<;

ke ia ge. i glasilo, nd an

sa drugim sličnim 2. do x

sd ag u. LEE be: a

Društvo se je konstituiralo ra

BA 8

=
Pu
2
=)
a:

ddrdtać. ikoma g. Stijepo 4 a
vić, ravnatelj Jadranske banke i blagi
nikom trgovac: g. Ivo Nadramija. ii

Novome društvu | želimo sretan m
vitak! a oo 3
 šgranka akad. kluba Mižana 1 u
botu pod pokrovitel jstvom gg, Pera Čingi
i Ivana Meštrovića sjajno je uspjela. a
suzne prostorije »Hotel Imperijala“, i
no rasvjetljene i iskićene jugoslovens S
državnim eda BpuLo je Zo

odazvalo pozivu omladine. Med I j
ma, koji su ispunile obadvije plesne e 8
rane, brzo je zavladala: animiranost, | g
je trajala sve do kraja plesa. Osobitu ] pa
nju privukao je raskošni buffet, ukusno! bu
den od dubrovačkih gospođa, koje su i Si
me častile prisutne goste. Prihod zaba

Bo

bio je dobar (brutto oko 40 hiljada kru J

i Bom emazazifea Dračla. =
ce preminuo je g. Fridrik Nonveiller, €
£. upravitelja dubrovačke općine. — JE
obitelji naše saučešće. | |

U tona 394. K.. K.eas, da poč
uspomenu g. Fridrika _Nonveillera, dar

vao je g. Antun Poković 100 Sena 3
prava zahvaljuje. 3

* Sokolska ZObaVa. Na Kandeld

sm. _m_2A.

Izvješteni smo o pripremama, koji | d
uprava društva i zabavni odbor, po koji

se može o ekivati, kao obično, lijep u

Preporučujemo | svim rodoljubima,. da

Cara, i, va ino, ALA vremena“ pok.

. Kulišića“.

Odgovaram :| Mi clonaliih lingvistički i
opće književni razlozi nijesu nipošto u pri-

log istočnoga, već u prilog središnjega na-
orječja, kako sam ja to svojoj knjizi poka-
zao. S toga je ilirska, jugoslavenska Stros- .

majerova ideja bila nositeljica: ijekavskog,

a ne ekavskog. narječja. Ako je danas ,iz-

bačen na površinu“ ekavizam, tome po-
Java mogu biti pobudom samo politički |
motivi, t.zv. ,materijalna dinamika“ i te-

tijem bratu“: pobude i razlozi koji se u
ovo pitanje uvlačiti ne smiju. Jer, kad bi

ovdje ti razlozi vrijedili, onda bi kod Ni-

jemaca prusko, a kod Talijana pijemon-

teško narječje trebalo uvesti kao književ-

ni jezik.

Raspravljajući o dijalekiinja Stare Sr-.
bije pisao je beogradski profesor A, Belić
u Srp. Knj. Glasniku ovo : »Poznato je, da

sem naučnoga, ona prestaju biti naučna
interes“. Zato i pojava, da suu ovo zadnje

vrijeme nekoji naši ljudi iz ,čisto jekav-
skih govornih područja“ načeli zapuštati o-

bičajno narječje naših narodnih pjesama, te

pisati ekavštinom, ne može, po mome shva-
ćanju, imati drugi već samo prolazni interes,

4) Govoreći o prednostima središnjeg
narječja s nacionalnog gledišta, ja sam u
svojoj knjizi istaknuo. i osvijetlio i tu nje-

našemu“.

mnogo primjera,

da ih označi

=
18 '

govu prednost: što je ono a ahvatilo sljel

benike svih triju vjerskih zakona u narol
Sličnom motivu pridavao je 1 bi
malenu vežnost i otac novije srpske kl

 ževnosti, Vuk Karadžić, kad je pisao: ,dl

žno je narječje i u dubrovačkijeh pisa
i tako samo preko njega možemo se qlt
diniti s našom braćom rimskoga zako
koja od radosti nama ruke pružaju . .«
I doista svak će priznati da je to lijepa
našemu narodnomu jedinsivu vrlo > prijatil

stvar, kad se kao zajedničko: u književr

sti može uzeti jedno narječje, koje, ost
što već samo od sebe simbolizuje naše nd
jedinstvo, ima nad ostalim i tu preda
da jednako slatko. odzvanja na ustimai
katolika i pravoslavnog i muslimana. Ip4
je gosp. recensent našao jednu frazu |
ovaj motiv tobož obeskrijepi. On piše: g
ovome... ne može se ništa kazati, jer) |
nemoguće dovesti u vezu Hrista i Mu
meda sa pitanjem književnog jezika“1 7

9) »Nepraktičnost ekavskog načina B
ENA z zbog mnogih njegovih dvoznačni :
riječi“ ja sam dokazao. ad evidentiam #

pa je gospodinu. kriličan
stvaranju knjiž. jezika oč
lučuju razlozi »praktične“ prirode) ostajali
da dokaže da ono nije onako. Tim što |

Od svih navedenih Primjera naumice izd

brao samo izvjesna dva (sela došla iz sel

sa sela pa sela“i mesna mesna prodaja“

»duhovitim ali neozbiljnim
— on baš nije dokazao ništa. _—— Me Medin

(koji tvrdi da u