Strana 2. du “ * # Kire “ nE : P X . *, sj ž ai . Ž , : 4 2. + : "i* 3 Khao A. ME šta, M ran R D | A ski sim > fu 27 S : ad Ka x cijom u 50 godina. Ja cijenim, da to nebi obilo ništa teško. — Dakle kada bi Opći- na u svojoj režiji izvela radnju, te učini- K 480.000. se ne smije predpostaviti, nebi u Župi gradili Hoteli, Ville i na obalama morskim, la zajan od K 8,000.000, za kamate i a- omortizacija ona bi morala izdati godišnje ; Općina bi morala isplatiti ovu svotu u slu čaju, da tramvaj ne dade nikakve dobiti, što kao se znade da Zupa ima 3000 duša, koje su primora- ne dnevno dolaziti u grad, pak kad se ta. što je već započe- to, samo sadašnje pučanstvo Zupe bilo bi dovoljno, da ova pruga bude aktivna. Nu ne samo pučanstvo Župe nosilo bi dobiti tramvaju, no i gradsko, anadasve stranci. U Dubrovnik dogje godišnje oko 20.000 stranaca, pak mislim da nebi nijedan i- zostao, a da nebi barem jednom otišao u Župu, i to bi nosilo tramvaju stotina hi- _- temelja u koliko bi se u Lapadu Zia kuće za zimsku sezonu. Ali Župa ima mno- go morske obale što nema Lapad. La- pad zaslužuje pažnju bez: da se napusti Župa. Drugi prigovor jest glede raširenja puta, ali mislim, da bi to učinila naša i ako nebi trebalo to učiniti nego ispod Orsule i iza grada. Ali za ne ulazi- ti u velike troškove, moglo bi se urediti neko vrijeme, “tako _ da bi tramvaj mogao onuda proći bez raširiti put. Naravno da u ovom slučaju ne bi se smio dozvoliti promet drugih voziva (ko- čija, kola i automobila) dok se onuda tran- vaj vozi, a u znak njegove vožnje, eda y- klone sukobi, moglo bi se zvoniti ili dru- vlada, ova mjesta za ge kakve znakove dati. — je mnijenje. Slobodan sam iznijeti ovo nekoliko misli u nadi da će se kompetentne osobe osvrnuti na ovo vitalno pitanje i dati svo- ljada na godinu. — Ta dok je cijena vo- zu kočijama bila niska dolazili su stranci u Župu na stotine dnevno. Osim gore navedenih prihoda bilo bi i drugih. Moglo bi se n. p. sagraditi skla- dišta na Srebrenome, gdje ima lijepa lu- ka i već gotova velika riva. Odone bi bi- lo jeftinije ,otpremati robu u zalegja no iz Gruža gdje je već i usko. Današnji Općinski predračun iznosi K_1,400.000, pak kad bi bio i za K 500.000 više opterećen nebi to značilo propast op- ćine, Istina je, da čekaju Općinu i mnogi ali po mome sudu ovaj je najvažniji. Jer kad bi smo imali tramvaj do Zupe, mogli bi smo prenijeti onamo i grobišta, klaonicu, bolnicu što danas nije na prikladnom mjestu, a sve drugi važni podhvati, ovo je prešno urediti. Spoj Dubrovnika sa Župom donio bi nam dakle zdravlja i materijalnog na- - predka. e Naša braća Cesi kupili su velike kom- . plese zemljišta za gradnju Hotela i Vila, bone bi i oni sigurno poduprli ovu akciju. Župa ima sve uvjete za razvitak gra- aa fali. kameniš klaka-nržine_ kuna. a * m = no jepoti prirode koja se prostire od Dubrov- . nika do Cavtata — Dakle imamo sve mo- gućnosti. Župa ima i vođene snage za 1 jednu - Hidroelektričnu Centralu. Ali za neko vri- jeme možda bi bila dovoljna električna Centrala u Gružu, koja će skoro ge u vlasnost Općine, Naš sadašnji tramvaj bio bi u ja povećati svoj park te nebi trebalo da pru- ga od Dubrovnika do Mlina nabavlja po- sebni park. Mogli bi se nagoditi Prigovara se da bi se Dubrovnik i- mao širiti put Lapada. Taj prigovor ima jin ja velim da ne može biti nigda ni lijepo ni dobro što je sagragjeno na podlozi o- vakovih ,ponjatija“ i ovakova ,ukusa“ ! Prelazi zatim gosp. Š. da nam izloži svoju feoriju ,o živom organizmu jezika“, I evo, u glavnom, što kaže: 1) Da teorija o živom organizmu je- zika (od koje da sam ge ja udaljio svojom, kako on veli ,dogmom“ i svojim. kriteri- jem) uči, da se jezik ne ,uglavljuje“, niti »odregjuje“, niti ,izabira“, već da se »izra- gjuje sam pomoću izvesnih faktora u ži- votu naroda, a u književnosti da prevla- gjuje ono narječfe, koje ima... »Svu silu stvari uza se“, i da ,u borbi i nadmeta- nju izmegju ekavizina i ijekavizma, biće — i ostaće tačno i dobro ono narječje koje predvlada, nadživi“. Ovo što kaže g. Š. nije toliko protiv mene, koliko direktno protiv onoga što su kazali naši književni oci u svom dogovoru od g. 1850. Oni vele: priznali ... da je najbolje i najpametnije od narodnijeh narječja izabrati jedno da bude književni jezik ... (uz druge razloge koje navagjaju / za fo, što ni ostali narodi kao n. pr. Nijemci i“ Talijani, .nijesu od svojijeh narječja gradili novijeh, nego su jedno od narodnijeh izabrali, te njim knji- ge pišu“. L pokojni naš učenjak P. Budmani ka- zao je: ,Grci i Italijanci ostadoše jedni pri atičkom, drugi pri florentinskom govoru, Jer se je u Ateni i Florenci najprije raz- , a vila književnost (a kod nas, pitam j ja, gdje. se je najprije i najveće razvila književnost. ako ne u Dubrovniku ?), ne pazeći je li | onaj govor bio najprikladniji; kod nas. na- protiv, dok nam je slobodno izabrati, na- ravno je da se držimo dijalekta, koji cije-. »Jednoglasice smo Dopisi ,Sokol“ u Janjini. starješine : Dinko Baselli, vogja : oIvov. Sreser na Pelješcu. (Otvor nove škole). Nakon dugog vre- ustrajnog rada dobilo je napokon i naše selo školu, a tim je postiglo cilj za kojim je već davno težilo, uz osobito na- stojanje Pokrajinske vlade, Općinskog U- praviteljstva i Mjesnog školskog Vijeća, za čiji rad ostaje narod na vijeke haran i mena 1 neizrecivo zahvalan. . Dne 9. 0. mj. seljaci prirediše drage tvenu večeru na kojoj prisustvovahu g. Ivo Kalafatović načelnik, g. D. Baselli opć. - tajnik, "nadučitelj g. Ivo Prodan, g.ca M. pl. Finetti, mjesna učiteljica Adela Lovrić | i mnoga druga ugledna gospoda. slovo, među kojima se osobito. Pao g. Ivo Kalafatović, g. D. Baselli,. g Bros. aa presjednik mjesnog Vijeća, g. Ante > Kućer, g. M. Kalafatović i g. M. Jasprica | koji veoma lijepim načinom iskazahu VAŠ | žnost škole zaželivši požrtvovnim mječa- | nima najbolji uspjeh i napredak. — Veli- | ku pak harnost zaslužuje također vlasnik : kuće g. Niko Lazić, koji je. uskratio sebi slobodu, a da bude ususret taj plemeni- toj svrsi. Svečanost se završi veselim. plesom : na kojem prisustvovaše mladost iz okoli- ce Janjine, Trstenika i Osobjave. —— Na glavnoj godiš- njoj skupštini izabrana je slijedeća upra- va: Starješina: Mato Kovačević, zamjenik Jasprica Frano Antov, tajnik: Jasprica Vlaho Ma- tov, blagajnik: Bojanović Božo Ivov, od- bornici: Dežulović Vlado, Poluta Mato pk. Donka, Antičević Jozo ae Miletić Ivo mm i OV. mj. u 10 E u jutro | bijaše u mjesnoj crkvi svečana služba Bo- žja i blagoslov školske dvorane, te una kašbosti g. nadzornika M. Vekarića, uči- | teljice djece i ostalih mješćana, drža vrlo ne bee g. sidi Don Ivo Kinkela Karića. Cjelokupna se svečanost vB s plesom uz pjevanje ženskog zbone o Gragjanstvo i omladina Treba nam mlagiih ljudi! U svakoj akciji, povedenoj iza prevrata u našem gradu, bio jo udio omladine zna- tan i-vidan. [| u političkom i u kulturnom radu došle su iz omladinskih redova mno- ge lijepe inicijative, a omladina je svoje osnove i tada izvodila kad je ostajala 1 osamljena. Naše gragjanstvo zapazilo je ovu djelatnost, pa što Dubrovnik misli 0 «svojoj omladini moglo se vidjeti u subotu veče. Tom prigodom u općem naljecanju svih članova narodnog društva našeg grada | izraženo je priznanje omladinskom radu. Zadovoljni smo što ovo možemo da kon- statujemo. Dubrovniku treba. mlagjih sila, a na dubrovačkoj je omladini da. opravda povjerenje dubrovačkog gragian-. stva. Omladino, naprijed ! Or. Pero Čingrija odlikovi i | Nj. Kralj. Vel. odlikovalo je uglednog na- rodnog prvaka našeg Primorja, dičnog sta- . rinu, gospara Pera Čingriju, ordenom Sv. Save II. stepena. Čestitamo-na ovom pot- puno zasluženom odlikovanju. Sv. Vlaho bit će proslavljen po- o- bičnom programu svečanim načinom. Fe- stanjuli su gg. Baule_i A. Pitarević. Izdan .je-proglas na Dubrovčane grada i okolice Pripreme su za svečanost u punom toku. Spremaju se standali, muzika, roketi, ra- svjeta it. d. Na dan svečanosti odbor pri- ređuje veljun u teatru; a po svim druš- tvima bit će igranke. kao obično. Čujemo, oda se sprema. mnogo svijeta na sveča- nost iz raznih mjesta Bosne, a osobito Sa- pina “djaka. | Obiasno sjedište. dubrov. o- oDlasti. Trgovačko-privredno | udruženje poslalo je ministarskom savjetu prestavku, kojom traži, da Dubrovnik bude glavno omjesto dubrovačke oblasti, — Na ovo pi-. (bije osvrnut ćemo se naknadno potanje. Trgovačko privredničko udrue ženje, ustanovilo. se je prošle nedjelje | u Dubrovniku. Svrha je društva: da Hnaprsdifije sta-. o lišku jednodušnost, podiže strukovnu i opću izobrazbu . trgovačkog i privrednog nimo da najbolje 0VOj svrsi odgovara“, Gosp. Š. htio bi na jezik primijeniti teoriju šličnu onoj Darvinovoj o t. zv. »Se- lekciji vrsta“ i ,borbi za opstanak“, ali pri tome zaboravlja da u razvojnom pro-- cesu jezika ulazi kao glavni faktor čovjek, > -orija Dra Andrića o »energičnijem i pleća- razborom i slobodnoj voljom obdareno biće, koji u pogledu jezika, kao vlastite sposob-. nosti, može i smije vlastitom pobudom više toga i udesiti, i preudesiti, i uglaviti, i od- rediti, i izabrati, onako kako sudi bolje, ljepše, zgodnije i probitačnije | za društvo ili narod kome pripada. Osim toga, kad bi teorija g. Š. , primi- jenjena na jezik, vrijedila, ostala bi širom otvorena vrata svakomu, d »ukusu“, baš onako kako i leto bivalo kod »slaveno-srpskih“ književnika u Vukovo vrijeme, što je pak i dovelo do oka pitanja, a imaju samo prolazni, istorijski azloga prevla- | je onamo mjesto pravde i r dala »lična stvar ukusa. > 2) »Ekavsko narječje izbacili vom redu, a u drugome tek lingvistički i opšte književni. Što ti razlozi nisu na stra- ni ijekavskog narečia, tome nije niko kriv: sudbina ,,,. ,istorijska fatalnost“ Marka da je a piše po svome PV DOBIMA sin to uta pitanja unese i drugi interes su na: površinu političko- nacionalni razlozi u pr- Grad i okolica javnosti i oblastima. din BER Lao imala. dođi 1 naveća_ sku- s stališa, da zaštićuje stališke interese pre Da to postigne društvo će. priredjivi stručna predavanja, —naučne tečajeve, i; <; ke ia ge. i glasilo, nd an sa drugim sličnim 2. do x sd ag u. LEE be: a Društvo se je konstituiralo ra BA 8 = Pu 2 =) a: ddrdtać. ikoma g. Stijepo 4 a vić, ravnatelj Jadranske banke i blagi nikom trgovac: g. Ivo Nadramija. ii Novome društvu | želimo sretan m vitak! a oo 3 šgranka akad. kluba Mižana 1 u botu pod pokrovitel jstvom gg, Pera Čingi i Ivana Meštrovića sjajno je uspjela. a suzne prostorije »Hotel Imperijala“, i no rasvjetljene i iskićene jugoslovens S državnim eda BpuLo je Zo odazvalo pozivu omladine. Med I j ma, koji su ispunile obadvije plesne e 8 rane, brzo je zavladala: animiranost, | g je trajala sve do kraja plesa. Osobitu ] pa nju privukao je raskošni buffet, ukusno! bu den od dubrovačkih gospođa, koje su i Si me častile prisutne goste. Prihod zaba Bo bio je dobar (brutto oko 40 hiljada kru J i Bom emazazifea Dračla. = ce preminuo je g. Fridrik Nonveiller, € £. upravitelja dubrovačke općine. — JE obitelji naše saučešće. | | U tona 394. K.. K.eas, da poč uspomenu g. Fridrika _Nonveillera, dar vao je g. Antun Poković 100 Sena 3 prava zahvaljuje. 3 * Sokolska ZObaVa. Na Kandeld sm. _m_2A. Izvješteni smo o pripremama, koji | d uprava društva i zabavni odbor, po koji se može o ekivati, kao obično, lijep u Preporučujemo | svim rodoljubima,. da Cara, i, va ino, ALA vremena“ pok. . Kulišića“. Odgovaram :| Mi clonaliih lingvistički i opće književni razlozi nijesu nipošto u pri- log istočnoga, već u prilog središnjega na- orječja, kako sam ja to svojoj knjizi poka- zao. S toga je ilirska, jugoslavenska Stros- . majerova ideja bila nositeljica: ijekavskog, a ne ekavskog. narječja. Ako je danas ,iz- bačen na površinu“ ekavizam, tome po- Java mogu biti pobudom samo politički | motivi, t.zv. ,materijalna dinamika“ i te- tijem bratu“: pobude i razlozi koji se u ovo pitanje uvlačiti ne smiju. Jer, kad bi ovdje ti razlozi vrijedili, onda bi kod Ni- jemaca prusko, a kod Talijana pijemon- teško narječje trebalo uvesti kao književ- ni jezik. Raspravljajući o dijalekiinja Stare Sr-. bije pisao je beogradski profesor A, Belić u Srp. Knj. Glasniku ovo : »Poznato je, da sem naučnoga, ona prestaju biti naučna interes“. Zato i pojava, da suu ovo zadnje vrijeme nekoji naši ljudi iz ,čisto jekav- skih govornih područja“ načeli zapuštati o- bičajno narječje naših narodnih pjesama, te pisati ekavštinom, ne može, po mome shva- ćanju, imati drugi već samo prolazni interes, 4) Govoreći o prednostima središnjeg narječja s nacionalnog gledišta, ja sam u svojoj knjizi istaknuo. i osvijetlio i tu nje- našemu“. mnogo primjera, da ih označi = 18 ' govu prednost: što je ono a ahvatilo sljel benike svih triju vjerskih zakona u narol Sličnom motivu pridavao je 1 bi malenu vežnost i otac novije srpske kl ževnosti, Vuk Karadžić, kad je pisao: ,dl žno je narječje i u dubrovačkijeh pisa i tako samo preko njega možemo se qlt diniti s našom braćom rimskoga zako koja od radosti nama ruke pružaju . .« I doista svak će priznati da je to lijepa našemu narodnomu jedinsivu vrlo > prijatil stvar, kad se kao zajedničko: u književr sti može uzeti jedno narječje, koje, ost što već samo od sebe simbolizuje naše nd jedinstvo, ima nad ostalim i tu preda da jednako slatko. odzvanja na ustimai katolika i pravoslavnog i muslimana. Ip4 je gosp. recensent našao jednu frazu | ovaj motiv tobož obeskrijepi. On piše: g ovome... ne može se ništa kazati, jer) | nemoguće dovesti u vezu Hrista i Mu meda sa pitanjem književnog jezika“1 7 9) »Nepraktičnost ekavskog načina B ENA z zbog mnogih njegovih dvoznačni : riječi“ ja sam dokazao. ad evidentiam # pa je gospodinu. kriličan stvaranju knjiž. jezika oč lučuju razlozi »praktične“ prirode) ostajali da dokaže da ono nije onako. Tim što | Od svih navedenih Primjera naumice izd brao samo izvjesna dva (sela došla iz sel sa sela pa sela“i mesna mesna prodaja“ »duhovitim ali neozbiljnim — on baš nije dokazao ništa. _—— Me Medin (koji tvrdi da u