Strana O Koksena s i ? A oš Ex , Re) k k LR, a E ; B x BB : roden. ae. 5 ( PT 4 A ; : tka u As. : VEK: sa bh! se pred tim područjem nalaze. Općenito | "se može kazati, da je severozapadna i i Se- Verna granica ovog područja crta razvodja > dunavsko Jadranskoga, a na jugu i jugo- istoku u glavnom nestalna i ne pravilna "crta razvodja Trebišnjice prema crnogor- skom i bokokotorskom području. se . Nesumljivo je, da su opisana područja severodalmatinsko i južnodalmatinsko kao 3 što geografski tako i ekonomski svako na- ko : pose, na same sebe upućeni. To je uveto- x vano time, što i jedno i drugo područje ima svoj izraziti trgovački centar, prvo Vodenoj vesti, koja u svet vodi. Istina je također, da je fizičko- -Keografska naray i jednog i drugog područja slična, i da su ekonomske prilike u jednom i drugom bez malo jednake ali radi posebne konfigura- cije tla u jednom i drugom području i gore . i vode a po tome i saobračajna sredstva prirodno gravitiraju prema moru, a mediju- š.: > sobna kopnena veza sprečavana je radi | gorskih poteza, koji su se medju oba po- dručja uvukli. Obadva spojiti u jedno u- pravno područje ne bi moglo naći ozbiljna opravdanja u nikojem pogledu. To sam Split, a drigo Dubrovnik, oba na velikoj. EOKA Dr. A Trumbić o ) situaciji Na. upit, kako “ presuđuje: današnju našu političku situaciju i šta misli, kako će se političke naše unutarnje prilike u najbližoj i daljnjoj budućnosti razvijati;- odgovorio je Dr. Trumbić ovako: lako je položaj uslijed stranačke raz-. rožnosti težak i nejasan, uvjeren sam, da će se naći način, da dođe do sređenja prilika i u konstituanti i uopće u našem političkom životu. Preturili smo i teže ne- prilike i oprečnosti, | nesuglasice, koje usporuju unutarnje dr-. žavno uređenje naše mlade države koja: je dobila međunarodnu sankciju. Po mom | mišljenju, plemenski naši rivaliteti i cen- trifugaliteti sve će više nestajati, što nam bude jasnija potreba jednog imena za sva tri naša narodna ogranka. Takovo politično ime za naše državu jest Jugoslavija. Težnje, koje bi išle za ostva- renjem zasebnih državnih organizma bilo pod imenom srpskim, ili hrvatskim, ili slovenačkim neminovno bi ugrozile našu budućnost i dovele i Srbe, i Hrvate i Slo- vence do narodne katastrofe kobnije i od stranputice ) kojima su ove. Obe hara | morale da idu bile su uzrok dasu u jed- savladaćemo i ove političkog Pm Oiimah drugi ia prešlo se na fi ranje centara. O vijećanju . glede dub dnu it drugu stranku ušli izvijesni ljudi ovačkog kraja i Boke Kotorske, prof. Luk koji ne služe za pohvalu i korist. kaže, da je ,razabrao, da bi imala Boj ži jedna i druga stranka su moraleda Kotorska ući u crnogorsku oblast. Ostg trpe, u svojoj sredini takove elemente baš. južna Dalmacija s otocima imala bi do radi toga što su vodile međusobnu borbu, | pod Mostar, čemu sam se živo protiv i koja im nije dozvoljavala prečišćavanje navodeći e kulturne, > gospodari proprama i ličnosti. Stapanjem tih dveju i prometne prilike u obranu. Otočanim stranaka nestalo bi međusobne borbe i , je lakše doći lađom do Splita nego lađo bojazni, “i otvorio bi se put prečišćavanju i kopnom do Mostara. Osim :toga su int ideja i ličnosti. e resima jače povezani uz ostalu Dalmaciji U ovom momentu kada je država u nego uz ekonomsko slabu Hercegovini opasnosti, kada je sve dezorijentisano i Kao važan momenat naveo sam činjenje nekonsalidovano, traži se stvaranje jedne da viša kultura i prošlost Dubrovnika trg) velike radikalno - demokratske stranke, ko- da ako se hoće tu stvoriti oblast, nek oja bi ne samo stvorila bazu naše države, "Njeno središte budd g Dubrovniku, an onego bi oko jednog velikog programa dr- -u Mostaru.“ ; žavnog i socijalnog uređenja okupila ve- Rezultat je raspravljanja da bise Ju ćinu nacije i dala osnove našeg sveopšteg goslavija imala dodijeliti u_28. oblasti, nacionalnog preporoda. | njihovi su centri ovi: Beograd, Požareva a Zaječar, Niš, Kragujevac, Šabac, Novi Sal Vel. Bečkerek, Skoplje, Štip, Bitolj, Deba oNovi Pazar, Podgorica, Sarajevo, Ck Brčko, Banja Luka, Osijek, Zagreb, x mam. a hdminist trativna podjela ie Jugoslavija bi se imala podjeliti u 28. oblasti — Mostar ili Dubrovnik ? KE ZL ko BSE EJ A sl T LA) E koro šeik hteo ovde da napomenem naročito za slu- Bogu i sv. Dubrovčani, dog su se lijepo vladala čaj ako bi se Ustavotvorci bavili mišlju, da državu treba podeliti u veće oblasti, ne“ više od 10 njih u državi. Za taj slučaj Dalmaeija niti u današnjim historijskim gra- nicama niti u granicama sa potpunim pri- rodnim zaledjem ne bi mogla da pravi jed- nu takovu veću oblast, jer bi ta bila ne- prirodna. Ova neprirodna granica Dalma- cije rezultat je vekovnih borbfi. Onai, koji je s mora dolazio, da osvaja, našao je vi- soka neprohodna brda, koja su ga prečila, da prodre unutra i tako su nastale politi- čke i kulturne granice izmedju Primorja i Zagorja. A upravo te granice red je danas porušiti, a to ne samo, kako spomenuh, što fizičko-geografski i gospodarski mo- menti za to govore, već i s kulturnih ra- | zloga, Meni se čini, da će i kultura od tog spoja imati samo koristi. Da se episno izra- | Zim: ovoj našoj primorskoj, gospodskoj, dati će se prigode, da ide malo na sveži gorski zrak, ida se oporavi od kakve sla- bunjavosti, koju je možda dobila medju gradskim zidinama, a brdjanka će sići k moru, da svoje fbiue linije dotera u bla- goj klimi i pitomoj prirodi. Inž. Marin. Kelez Molimo 9. pretplatni- ke, da odmah pod- mire pretplatu. Kosovske katastrofe. Ujednefe Dr. Trumbić nazvao vijest države dobila je uputstva, da se ono i- Maribor, Sušak, Bikać. o njegovu opredjeljenju za ho Nraninari »Nnovinarskom šalom“. Radikalno-demokratska stranka »Jugoslovenski Pijemont“ donosi pod ovim naslovom članak, u kojem kaže: Protiv koalicije antidržavnih stranaka je najprirodniji način odbrane stvaranje jedne velike državotvorne stranke. Možda će neko reći da današnja de- mokratska i radikalna stranka imaju u sebi toliko disparatnih elemenata, da je nemoguće pomišljati na stapanje ovih | dvaju stranaka, a isto tako da se još. imanje može od ovih stranaka očekivati provede razgraničenje i odredi prostore neki preporod, kada se: uzme u. obzir da. i jedna. i druga ne nose velike garancije. A razgra za progres. . Ovakove primedbe- mogu biti razum- ljive no one nisu opravdane. | Razlog radi koga. demokratska i. ra- | dikalska stranka imaju izvijesnih članova, | koji nemaju skoro nikakove međusobne | veze, leži u tome što“ ove dve stranke | nisu kolaborirale, nego su, šta više, vo«“ dile jednu međusobnu -borbu. Ta među- sobna borba je odvela i jednu i drugu stranku putem drugim nego li su to že. leli baš oni ljudi koji su najbolji i najlep- Ši predstavnici ovih stranaka. Te razne m7 PORE Kata je zatisla uši i odletjela u odvicu, a one dvije u bašću, da se site nasmiju, jer su razumjele na što će škrivan. Džovo prevrne govor: ,Bogu fala i svetomu Vlahu, sinoć smo se grličali, a danas jeli pračije glave, pa eto ne bojmo se bolesti grla“. Kapetane (fra Bono), tako su činili naši stari, pa onda je i Bog pomagao, a valja, da ih i mi naslijedimo u dobru. Zaludu se i ne zove tvoje dri- jevo sv. Vlaha, pa eto nije to nigda zabo- lio ni prst od ruke, a neka si toliko p dopro do Finis lerrae, a to nije lako , A Džovo: ,Ovih se dana PRP A da su dumne zaimale Gospodinovu pepel- nicu žudioci Suzani, da bi lašnje povila, ostrigla lepećuh od pepelnice — i ne ra- ste ti nimalo, prije je rasla“..*“ »Najbolje, da se ne daje to blago sva- komu“ — fra Bono će. Dapače, nadostavi, »Nolite mittere mar- garitas aute poreos“ tne bacajte biser pred Svinje). < Začuje se dulje klicanje, a Dobra do- trholi iz bašće: »Pozdravljaju naši sveto- gu Vlaha i Kneza, viju se barjaci, ljepota je...“ I na to se rastane družina uz obič- ne mornarske pozdrave, a Džovo će brže volje u grad s fra Bonom i s klerima... Treći dan po sv. Vlahu Kapetan se spravljao da zajedri, a kćeri le ostavljao Vlahu, kako, su kazivali stari sta 15925. neka su one dvije bile malo zvijerke, a ona srednja kako su govorili u susjestvu : ponešto funte (blekasta). Kapetan je odre- dio na sv. Mavru, pa one dvije (bile su vjereue za kapetane) i da bi im otac do- nio iz Sevanta po tri struke bisera, kora- lja (merdžana) i po jednu anteriju (vrsta »Nemoj mi ne. haljine), a srednja Marta: donijeti drvo sv. Marte iz sv. Mavre.“ je ona kusala, pa neka je bila djevojčica od bolje kuće. | Što ću dalje * Kapetan Ba zaj mimo Grebeni i pozdravio ote šk. od Milosrđa. od Djevojčice ostale na Domu, a s njima fi nade: da zagrle“ prvo dobrog oca — pa starija kapetana zaručnika, a mlađa. i sto _ kapetana vjerenika, za koga se moli- la i jutrom i večerom, da ga propusti Sv. | Nikola putnik, da mu bude u pomoći i u danu i u noći. Kk :. K Ovo smo na početku XVII. v., atad je senat promislio otvoriti Svoj kobaš (škar) u Gružu. »a possessivne sep Christophori N, de Caboga, versus Cantafigum“, te ima biti dug osamdeset koraka uz obalu, s mo- a dvadeset koraka. A može se staviti i više. Za ovo bi se imalo potrošiti dubro- vačkih dukata 240, ali se još k tomu do- dalo 40 za druge potrebe: za: izvlaćenje j , A porinuće drijev4. Proširilo se mjesto još Komisija za unutrašnje razgraničenje centre: Priština, Užice, Mons Koprivnig okas, profesor iz Zagreba. Posao je obav- | bude izabran redoviti parlamenat, Konsti- | E oblasna zaokruženja odrediti. S riješavati i upravna pitanja, pri čemu će i se poslovanje skratiti i ujednoličiti, Glede . potrebitih činovnika, izrazio je uvjerenje oda će se takovih kod nas naći dosta. E. četrdeset koraka ia tu se radite kućica ža nadgledanje | rada. 1 ovaj ti je kobaš : ljega. na daleko. prva dve drijeva na račun Nikole Palmo- | se na Korčuli, kao i mnogi drugi. Valja, da kažem, ako i na svrsi, da ga a on vraga... Samo ga još nije osta- To se odlučilo na 8 avgu- bito. Deši i Dobri, made obaviti prema prometnim prilikama < | i geografsko- ekonomskim ejelinama, uva- | oŽivši pri tome po mogućnosti i želje sta- Pilane olektrične. cent ra novništva. Ekonomsko loše stanje — Pregovo U komisiji je bilo pet stručnjaka i to: općine. — Pogibelj da Dubrovnik ostan dr. Jovan Radonić, profesor beogradskog bez elektr, svijetla. — Sutra je sastana universiteta kao predsjedinik, dr. M. Grba gragjana, , a 1 srednjoškolski profesor u Zagrebu, dr. J. Rus, Slovenac, činovnik u ministarstvu za konstituantu, Tošo Radivojević, profesor na trg. akademiji u Beogradu i Filip Lu- Općina je izdala proglas, u kojem i nosi historijat spora sa električnom centra lom, te ističe svu važnost: Ovog pitanja čije je riješenje od općeg interesa po. ci jeli grad. Po izlaganju općine danas i ovako stanje stvari: kg: U dogovoru sa nekim građanima, o Jima su bili poznati odnošaji Centrale ] pra ma Općini pučanstvu i tramvaju, Općini svakoj, 0 oje javila. ministarstvu pravde, da je sva oblasti, već samo da fiksira -centre kako u «državnom o da. ib > profi ičenje će se provesti kasnije, kad gd ljen od 21.—31. prosinca u Beogradu. Pr- vu sjednicu je otvorio tadanji ministar za konstituantu dr. Laza Marković, istaknuv odmah, da nije posao komisije da sada tuanta ima zadaću, da primi ustav i pre- dložene centre, a onda će se raspustiti, da se dade mjesta redovitom parlamentu, koji će primljeni nacrt ustava detaljirati + tanje za Dubrovnik, njegovo bd: | i za komunikaciju između Dubrovnika | Gruža. Što se tiče uslova, pod kojim bi Općina. preuzela od države ovo preduzeće Općina nije u stanju da se izrazi, jer nije još mogla utvrditi troškove režije ni vis nu investicija otrebitih. j Nadalje Se je odlučilo, da pogju u Bi delegati Općine i da sa društvom prego varaju o načinu sanivanja Centrale, eve tualno i o tome, da bi društvo već sadi - prepuštilo Općini Centralu uz cijenu, koji la kuđelju, a fra Bono će Ovako : , Kćer će, pitaš me što je Trojica 2 Eto me Bog nadahnuo, da ti kažem, da je kako tvoji kuđelja, koja ima tri trnuta, a jedna je: kat djelja Po srijedi je otac, pa do njega je dull sveti sin, A Marta: »Dakle, fra Boni sveta je Trojica moja Kuđelja ! ie j »Nije, kćerce, to i je zemaljska slika. | Ovako su prolazili dani i one se vali da nadale, ljubav im bila na moru... Kal bi spomenuli vjerenike ili oca, rekle bi uzdahom : ,Bog mu dao dobar daka“ Na pokon Se izvan zora dkazalo Džovovo d dri jevo, sone strane Lokruma, pozdravljal svoga sv. Vlaha i Gospu od Milosrđa, elć ga u Gruž, a već se radilo na kobašt razlijegala se glavica.. .&Obeselio se prvi kapetan kćerima, pa dubrovačkoj pomot, skoj moći... Došao na Konć6 krušan i Tul m _ šan, kako su govorili prije u našem gri vio jezik i oko mu / i padalo na evijeće, ka- du... Bio tu i fra Bono, ali nije još bil | ko je on govorio. vjerenika ) | .. Kapetan i U) A što bi radile sirotice, kad nebi šile Svijeta: i Bieby | dot ja a. i vezle? Gledale preko Mrkana i Bobare A Marti? Ona ište. drvo sv Marte vidi li se iz pučine poznato im jedro... ZAboravio kapstan uzeti na sv. . Mauri ik Dolazio k njima i fra Bono i Prikri- = Sv. Marte, pa ga nostromo otesao i op čivao im spasenje., »A_što ti valja, da klio od drva od barke — i otac ga njol Vas svijet dobiješ, ako dušu“ izgubiš zau- tako Poklonio kao zavjetovnu svetinju. D VijekA“, Ovako je običavao kazivati, oso- ostrva Svete Mavre. To je kazao pod | is koje su bile od ovoga | povijest fra Bonu. On će na to, pogleda“ Svijeta. Marta ga zapitkivala i 1 velike stva- ši na nebo: »Binko, nije drvo od barke ri, ai on _ joj pričao dosta o Sv. Augusti- nego je spasila vjera Svete Marte! nu; što je vječnost (0 brdu i Ptičici), što Ona je najbolji dio izabrala“. je Trojicu (o dječaku, što prelijeva more ao | »9ola fides sufficit. pe. u rupicu) i k tomu. Jednom je Marta pre- U DUBROVNIKU januara 1921 : 3 Ž Razvio je svoje poglede o ustavu, pri. čemu je istakao, da će se u svakoj oblasti urediti i neka sudbena inštancija, koja će postao velik i divan, da iga bilo bo- Avgusta 1526. zgradila su se ovdje - tića i Frane Gradića; drijeva kapetan Džo- va (ne spominje mu se prezime) zgradilo On je jedrio i trgovao: po levantu, dok su se oci domovine natjecali, da ZA- jamče dobrobit gradu Dubrovniku. Njihovo je bilo polje more, ono ih | čaklinicu pod lozom ' nije moglo hraniti, a kamo li usrećiti | Valjalo je svrnuti se na more, iz morske pučine vaditi blago... Fra Bonu je preporučio svoje sirotice | (tako je kapetan govorio), a fra Bono bio vremešan fratar, bio je vrag ostavio nje- A