Strana O

Koksena s i ? A oš Ex ,
Re) k k LR, a E ; B
x BB : roden. ae.
5 ( PT 4 A ; :
tka u As. : VEK: sa

bh!

se pred tim područjem nalaze. Općenito
| "se može kazati, da je severozapadna i i Se-
 Verna granica ovog područja crta razvodja
> dunavsko Jadranskoga, a na jugu i jugo-
istoku u glavnom nestalna i ne pravilna

"crta razvodja Trebišnjice prema crnogor-
skom i bokokotorskom području.
se

.

Nesumljivo je, da su opisana područja
severodalmatinsko i južnodalmatinsko kao
3 što geografski tako i ekonomski svako na-
ko : pose, na same sebe upućeni. To je uveto-
x vano time, što i jedno i drugo područje
ima svoj izraziti trgovački centar, prvo

Vodenoj vesti, koja u svet vodi. Istina je
također, da je fizičko- -Keografska naray i
jednog i drugog područja slična, i da su
ekonomske prilike u jednom i drugom bez
malo jednake ali radi posebne konfigura-
cije tla u jednom i drugom području i gore

. i vode a po tome i saobračajna sredstva
prirodno gravitiraju prema moru, a mediju-

š.: > sobna kopnena veza sprečavana je radi
| gorskih poteza, koji su se medju oba po-
dručja uvukli. Obadva spojiti u jedno u-
pravno područje ne bi moglo naći ozbiljna
opravdanja u nikojem pogledu. To sam

Split, a drigo Dubrovnik, oba na velikoj.

EOKA

Dr. A Trumbić o ) situaciji

Na. upit, kako “ presuđuje: današnju
našu političku situaciju i šta misli, kako
će se političke naše unutarnje prilike u

najbližoj i daljnjoj budućnosti razvijati;-

odgovorio je Dr. Trumbić ovako:
lako je položaj uslijed stranačke raz-.
rožnosti težak i nejasan, uvjeren sam, da

će se naći način, da dođe do sređenja
prilika i u konstituanti i uopće u našem

političkom životu. Preturili smo i teže ne-
prilike i oprečnosti, |
nesuglasice, koje usporuju unutarnje dr-.
žavno uređenje naše mlade države koja:

je dobila međunarodnu sankciju. Po mom |
mišljenju, plemenski naši rivaliteti i cen-

trifugaliteti sve će više nestajati, što nam
bude jasnija potreba jednog
imena za sva tri naša narodna ogranka.
Takovo politično ime za naše državu jest
Jugoslavija. Težnje, koje bi išle za ostva-
renjem zasebnih državnih organizma bilo
pod imenom srpskim, ili hrvatskim, ili

slovenačkim neminovno bi ugrozile našu
budućnost i dovele i Srbe, i Hrvate i Slo-
vence do narodne katastrofe kobnije i od

 stranputice ) kojima su ove. Obe hara |
morale da idu bile su uzrok dasu u jed-

savladaćemo i ove

političkog

Pm

Oiimah drugi ia prešlo se na fi
ranje centara. O vijećanju . glede dub

dnu it drugu stranku ušli izvijesni ljudi ovačkog kraja i Boke Kotorske, prof. Luk
koji ne služe za pohvalu i korist. kaže, da je ,razabrao, da bi imala Boj
ži jedna i druga stranka su moraleda Kotorska ući u crnogorsku oblast. Ostg
trpe, u svojoj sredini takove elemente baš. južna Dalmacija s otocima imala bi do
radi toga što su vodile međusobnu borbu, | pod Mostar, čemu sam se živo protiv i
koja im nije dozvoljavala prečišćavanje navodeći e kulturne, > gospodari
proprama i ličnosti. Stapanjem tih dveju i prometne prilike u obranu. Otočanim
stranaka nestalo bi međusobne borbe i , je lakše doći lađom do Splita nego lađo
bojazni, “i otvorio bi se put prečišćavanju i kopnom do Mostara. Osim :toga su int
ideja i ličnosti. e resima jače povezani uz ostalu Dalmaciji
U ovom momentu kada je država u nego uz ekonomsko slabu Hercegovini
opasnosti, kada je sve dezorijentisano i Kao važan momenat naveo sam činjenje
nekonsalidovano, traži se stvaranje jedne da viša kultura i prošlost Dubrovnika trg)
velike radikalno - demokratske stranke, ko- da ako se hoće tu stvoriti oblast, nek
oja bi ne samo stvorila bazu naše države, "Njeno središte budd g Dubrovniku, an
onego bi oko jednog velikog programa dr- -u Mostaru.“ ;
žavnog i socijalnog uređenja okupila ve- Rezultat je raspravljanja da bise Ju
ćinu nacije i dala osnove našeg sveopšteg  goslavija imala dodijeliti u_28. oblasti,
nacionalnog preporoda. | njihovi su centri ovi: Beograd, Požareva
a Zaječar, Niš, Kragujevac, Šabac, Novi Sal
Vel. Bečkerek, Skoplje, Štip, Bitolj, Deba
oNovi Pazar, Podgorica, Sarajevo, Ck
Brčko, Banja Luka, Osijek, Zagreb, x
mam. a

hdminist trativna podjela ie

Jugoslavija bi se imala podjeliti u 28.
oblasti — Mostar ili Dubrovnik ?

KE ZL ko BSE EJ A sl T LA)

E koro šeik

hteo ovde da napomenem naročito za slu-

Bogu i sv.
Dubrovčani, dog su se lijepo vladala

čaj ako bi se Ustavotvorci bavili mišlju,
da državu treba podeliti u veće oblasti,
ne“ više od 10 njih u državi. Za taj slučaj
Dalmaeija niti u današnjim historijskim gra-
nicama niti u granicama sa potpunim pri-
rodnim zaledjem ne bi mogla da pravi jed-
nu takovu veću oblast, jer bi ta bila ne-
prirodna. Ova neprirodna granica Dalma-
cije rezultat je vekovnih borbfi. Onai, koji
je s mora dolazio, da osvaja, našao je vi-
soka neprohodna brda, koja su ga prečila,

da prodre unutra i tako su nastale politi-

čke i kulturne granice izmedju Primorja i

Zagorja. A upravo te granice red je danas

porušiti, a to ne samo, kako spomenuh,

što fizičko-geografski i gospodarski mo-
menti za to govore, već i s kulturnih ra- |

zloga, Meni se čini, da će i kultura od tog

spoja imati samo koristi. Da se episno izra- |

Zim: ovoj našoj primorskoj, gospodskoj,
dati će se prigode, da ide malo na sveži
gorski zrak, ida se oporavi od kakve sla-
bunjavosti, koju je možda dobila medju
gradskim zidinama, a brdjanka će sići k
moru, da svoje fbiue linije dotera u bla-
goj klimi i pitomoj prirodi.
Inž. Marin. Kelez

Molimo 9. pretplatni-
ke, da odmah pod-
mire pretplatu.

Kosovske katastrofe.

Ujednefe Dr. Trumbić nazvao vijest države dobila je uputstva, da se ono i- Maribor, Sušak, Bikać.
o njegovu opredjeljenju za ho Nraninari

»Nnovinarskom šalom“.

Radikalno-demokratska stranka
»Jugoslovenski Pijemont“ donosi pod
ovim naslovom članak, u kojem kaže:

Protiv koalicije antidržavnih stranaka
je najprirodniji način odbrane stvaranje
jedne velike državotvorne stranke.

Možda će neko reći da današnja de-
mokratska i radikalna stranka imaju u
sebi toliko disparatnih elemenata, da je
nemoguće  pomišljati na stapanje ovih |

dvaju stranaka, a isto tako da se još.
imanje može od ovih stranaka očekivati provede razgraničenje i odredi prostore

neki preporod, kada se: uzme u. obzir da.

i jedna. i druga ne nose velike garancije. A razgra

za progres. .
 Ovakove primedbe- mogu biti razum-

ljive no one nisu opravdane. |

Razlog radi koga. demokratska i. ra- |

dikalska stranka imaju izvijesnih članova, |

koji nemaju skoro nikakove međusobne |
veze, leži u tome što“ ove dve stranke |

nisu kolaborirale, nego su, šta više, vo«“
dile jednu međusobnu -borbu. Ta među-

sobna borba je odvela i jednu i drugu

stranku putem drugim nego li su to že.
leli baš oni ljudi koji su najbolji i najlep-

Ši predstavnici ovih stranaka. Te razne

m7 PORE

Kata je zatisla uši i odletjela u odvicu,
a one dvije u bašću, da se site nasmiju,
jer su razumjele na što će škrivan.

Džovo prevrne govor: ,Bogu fala i
svetomu Vlahu, sinoć smo se grličali, a
danas jeli pračije glave, pa eto ne bojmo
se bolesti grla“. Kapetane (fra Bono),
tako su činili naši stari, pa onda je i Bog
pomagao, a valja, da ih i mi naslijedimo
u dobru. Zaludu se i ne zove tvoje dri-
jevo sv. Vlaha, pa eto nije to nigda zabo-
lio ni prst od ruke, a neka si toliko p
dopro do Finis lerrae, a to nije lako ,

A Džovo: ,Ovih se dana PRP A
da su dumne zaimale Gospodinovu pepel-
nicu žudioci Suzani, da bi lašnje povila,
ostrigla lepećuh od pepelnice — i ne ra-
ste ti nimalo, prije je rasla“..*“

»Najbolje, da se ne daje to blago sva-
komu“ — fra Bono će.

Dapače, nadostavi, »Nolite mittere mar-
garitas aute poreos“ tne bacajte biser pred
Svinje). <

Začuje se dulje klicanje, a Dobra do-
trholi iz bašće: »Pozdravljaju naši sveto-
gu Vlaha i Kneza, viju se barjaci, ljepota
je...“ I na to se rastane družina uz obič-
ne mornarske pozdrave, a Džovo će brže
volje u grad s fra Bonom i s klerima...

Treći dan po sv. Vlahu Kapetan se
spravljao da zajedri, a kćeri le ostavljao
Vlahu, kako, su kazivali stari

sta 15925.

neka su one dvije bile malo zvijerke, a

ona srednja kako su govorili u susjestvu :
ponešto funte (blekasta). Kapetan je odre-

dio na sv. Mavru, pa one dvije (bile su
vjereue za kapetane) i da bi im otac do-
nio iz Sevanta po tri struke bisera, kora-

lja (merdžana) i po jednu anteriju (vrsta
»Nemoj mi ne.

haljine), a srednja Marta:
donijeti drvo sv. Marte iz sv. Mavre.“

je ona kusala, pa neka je bila djevojčica
od bolje kuće. |
Što ću dalje * Kapetan Ba zaj
mimo Grebeni i pozdravio ote šk.
od Milosrđa. od

Djevojčice ostale na Domu, a s njima
fi nade: da zagrle“ prvo dobrog oca —
pa starija kapetana zaručnika, a mlađa. i
sto _ kapetana vjerenika, za koga se moli-
la i jutrom i večerom, da ga propusti Sv. |

Nikola putnik, da mu bude u pomoći i u
danu i u noći.

Kk

:. K

Ovo smo na početku XVII. v., atad
je senat promislio otvoriti Svoj kobaš
(škar) u Gružu.
»a possessivne sep Christophori
N, de Caboga, versus Cantafigum“, te ima
biti dug osamdeset koraka uz obalu, s mo-

a dvadeset koraka. A može se staviti i
više. Za ovo bi se imalo potrošiti dubro-
vačkih dukata 240, ali se još k tomu do-

dalo 40 za druge potrebe: za: izvlaćenje j
, A porinuće drijev4. Proširilo se mjesto još

Komisija za unutrašnje razgraničenje

centre: Priština, Užice, Mons Koprivnig

okas, profesor iz Zagreba. Posao je obav- |

bude izabran redoviti parlamenat, Konsti- | E

oblasna zaokruženja odrediti.

S riješavati i upravna pitanja, pri čemu će i
se poslovanje skratiti i ujednoličiti, Glede
. potrebitih činovnika, izrazio je uvjerenje
oda će se takovih kod nas naći dosta.

E. četrdeset koraka ia tu se radite kućica
ža nadgledanje | rada. 1 ovaj ti je kobaš

: ljega. na daleko.

prva dve drijeva na račun Nikole Palmo- |

se na Korčuli, kao i mnogi drugi.
Valja, da kažem, ako i na svrsi, da

ga a on vraga... Samo ga još nije osta-

To se odlučilo na 8 avgu-

bito. Deši i Dobri,

made obaviti prema prometnim prilikama < |
i geografsko- ekonomskim  ejelinama, uva- |
oŽivši pri tome po mogućnosti i želje sta-

Pilane olektrične. cent ra

novništva. Ekonomsko loše stanje —  Pregovo

U komisiji je bilo pet stručnjaka i to: općine. — Pogibelj da Dubrovnik ostan
dr. Jovan Radonić, profesor beogradskog bez elektr, svijetla. — Sutra je sastana
universiteta kao predsjedinik, dr. M. Grba gragjana, , a 1

srednjoškolski profesor u Zagrebu, dr. J.
Rus, Slovenac, činovnik u ministarstvu za
konstituantu, Tošo Radivojević, profesor
na trg. akademiji u Beogradu i Filip Lu-

Općina je izdala proglas, u kojem i
nosi historijat spora sa električnom centra
lom, te ističe svu važnost: Ovog pitanja
čije je riješenje od općeg interesa po. ci
jeli grad. Po izlaganju općine danas i

ovako stanje stvari: kg:

U dogovoru sa nekim građanima, o
Jima su bili poznati odnošaji Centrale ] pra

ma Općini pučanstvu i tramvaju, Općini
svakoj, 0

oje javila. ministarstvu pravde, da je sva
oblasti, već samo da fiksira -centre

kako u «državnom o da. ib > profi
ičenje će se provesti kasnije, kad gd

ljen od 21.—31. prosinca u Beogradu. Pr-
vu sjednicu je otvorio tadanji ministar za
konstituantu dr. Laza Marković, istaknuv
odmah, da nije posao komisije da sada

tuanta ima zadaću, da primi ustav i pre-
dložene centre, a onda će se raspustiti,
da se dade mjesta redovitom parlamentu,
koji će primljeni nacrt ustava detaljirati +

tanje za Dubrovnik, njegovo bd: |
i za komunikaciju između Dubrovnika |
Gruža. Što se tiče uslova, pod kojim bi
Općina. preuzela od države ovo preduzeće
Općina nije u stanju da se izrazi, jer nije
još mogla utvrditi troškove režije ni vis
nu investicija otrebitih. j

Nadalje Se je odlučilo, da pogju u Bi
delegati Općine i da sa društvom prego
varaju o načinu sanivanja Centrale, eve
tualno i o tome, da bi društvo već sadi
- prepuštilo Općini Centralu uz cijenu, koji

la kuđelju, a fra Bono će Ovako : , Kćer
će, pitaš me što je Trojica 2 Eto me Bog
nadahnuo, da ti kažem, da je kako tvoji
kuđelja, koja ima tri trnuta, a jedna je: kat
djelja Po srijedi je otac, pa do njega je dull
sveti sin, A Marta: »Dakle, fra Boni
sveta je Trojica moja Kuđelja ! ie j
»Nije, kćerce, to i je zemaljska slika.

| Ovako su prolazili dani i one se vali
da nadale, ljubav im bila na moru... Kal
bi spomenuli vjerenike ili oca, rekle bi
uzdahom : ,Bog mu dao dobar daka“ Na
pokon Se izvan zora dkazalo Džovovo d dri
jevo, sone strane Lokruma, pozdravljal
svoga sv. Vlaha i Gospu od Milosrđa, elć

ga u Gruž, a već se radilo na kobašt
razlijegala se glavica.. .&Obeselio se prvi
kapetan kćerima, pa dubrovačkoj pomot,
skoj moći... Došao na Konć6 krušan i Tul

m _ šan, kako su govorili prije u našem gri
vio jezik i oko mu /
i padalo na evijeće, ka- du... Bio tu i fra Bono, ali nije još bil |
ko je on govorio. vjerenika )

| .. Kapetan i U)
A što bi radile sirotice, kad nebi šile Svijeta: i Bieby | dot ja a.
i vezle? Gledale preko Mrkana i Bobare A Marti? Ona ište. drvo sv Marte
vidi li se iz pučine poznato im jedro... ZAboravio kapstan uzeti na sv. . Mauri ik
Dolazio k njima i fra Bono i Prikri- = Sv. Marte, pa ga nostromo otesao i op
čivao im spasenje., »A_što ti valja, da klio od drva od barke — i otac ga njol
Vas svijet dobiješ, ako dušu“ izgubiš zau- tako Poklonio kao zavjetovnu svetinju. D
VijekA“, Ovako je običavao kazivati, oso- ostrva Svete Mavre. To je kazao pod | is
koje su bile od ovoga | povijest fra Bonu. On će na to, pogleda“
Svijeta. Marta ga zapitkivala i 1 velike stva- ši na nebo: »Binko, nije drvo od barke
ri, ai on _ joj pričao dosta o Sv. Augusti- nego je spasila vjera Svete Marte!
nu; što je vječnost (0 brdu i Ptičici), što Ona je najbolji dio izabrala“.
je Trojicu (o dječaku, što prelijeva more ao |

»9ola fides sufficit. pe.
u rupicu) i k tomu. Jednom je Marta pre- U DUBROVNIKU januara 1921
: 3 Ž

Razvio je svoje poglede o ustavu, pri.
čemu je istakao, da će se u svakoj oblasti
urediti i neka sudbena inštancija, koja će

postao velik i divan, da iga bilo bo-
 Avgusta 1526. zgradila su se ovdje -

tića i Frane Gradića; drijeva kapetan Džo-
va (ne spominje mu se prezime) zgradilo

On je jedrio i trgovao: po levantu,
dok su se oci domovine natjecali, da ZA-
jamče dobrobit gradu Dubrovniku.

Njihovo je bilo polje more, ono ih |
čaklinicu pod lozom ' nije moglo hraniti, a
kamo li usrećiti | Valjalo je svrnuti se na
more, iz morske pučine vaditi blago...

Fra Bonu je preporučio svoje sirotice |

(tako je kapetan govorio), a fra Bono bio
vremešan fratar, bio je vrag ostavio nje-

A