Poštarina plaćena,

IZLAZI SVAKE SUBOTE

oo

amino =a -

inasuiki izdavač: Odbor ,Rada“

Uprava i uredništvo nalazi se u

Kovačkoj ulici br. 382. II. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

— E]

tika,

Godina ti.

Rad oko ustava

U ustavnom odboru ustavotvorne skup-
štine živo se radi. Iza kako je završena
generalna debata, u subotu se prešlo na
specijalnu debatu o ustavu. U srijedu se
već raspravljalo o 14 članku, (a svega ih
ima 86), pa kako raspravljanje teče dosta
glatko, misli se, da će biti dovršeno prije
nego se navrši četrdeset dana, kako je
bito određeno. Prania tomu u samoj kon-

golovine marta.

U ustavnom odboru na četrnaestoj
sjednici raspravljalo se o formi i imenu dr-
žave. Da Jugoslavija bude ustavna parla-
mentarna i nasljedna monarhija zaključe-
Mo je sa 33 proti 9 glasova (socijalista,
“republikanaca i komunista). — Glede ime-
ina države stvoren je zaključak, koji nije
naišao na pristajanje većine unitarističkih
Zelemenata našega naroda. Radikalna stran-
ika postavila je kao kabinetsko pitanje
brihvat naziva ,kraljevina Srba, Hrvata i
iBlovenaca“, a demokrati, koji su u ustav-
nom odboru svoje stranke zaključili, da
ime državi bude ,Jugoslavija“, morali su
pd toga odustati, da spriječe vladinu krizu.
1] sa 27 glasova (radikala, demokrata i zem-
lioradnika) proti 15 (ostalih grupa) zaklju-
“eno je, da naša država ostane i nadalje
bez imena, L j da se zove »Kraljevina
Srba, Hrvata i Slovenaca.“ |
Ovinrje «zaključkom «ponovno  odgo-
P= pitanje o ispravnom nazivu naše

ržave, kako to_ odgovara misli na kojoj
e naše jedinstvo izvedeno i shvaćanju,
cojim je prožeta sva mlađa generacija i
vi intelektualni krugovi našega naroda.
Pogreška najprije počinjena na Krfu, pa
cašnje obnovljena pri stvaranju narodnog
vijeća i prigodom 1 decembra,
ije ispravljena, ali da ovim nije ni ovje-
covječena, jasno je svakomu ko prati raz-
oj našeg narodnog života.

Kod ovog glasovanja upadno je,
u sve separatističke stranke, koje traže
odjela države u istorijske i plemenske
jeline glasovale za unitaristički naziv dr-
ave, što u stvari nije drugo nego demo-
roško zaslijepljivanje. Vlada Nikole Pavin

a

o

Narodna: Ženska Zadruga“

od. skupština — 360 članica — Kulturna, priredna
humana sekcija — Turneja izložba — sena e
Pjućni bolesnici. — Akcija za djecu.

|
|

Dubrovačka ,Narodna Ženska Zadru-

a“ održala je na 16. veljače svoju redo-

itu glavnu skupštinu, na kojoj je bila
XoTO sasvim potvrđena stara uprava, što

okazuje, da je ista stekla povjerenje i
riznanje svojih članica.

Iz vješto sastavljena izvještaja tajnice
blagajnice shvatilo se, da Zadruga, koja
organizovana u Narodnom Zenskom
doo kraljevine Srba, Hrvata i Slove-
ica“ u Beogradu broji 360 članica. Ona

minulu godinu. radila na prosvjetnom

eljalnom i filantropskom poljn, te je s
ga razdijeljena na tri velike sekcije: pro-

jetna, Privredna i humana. Svaka se:

kcija ovog našeg simpatičnog i radišnog

. natjecala, da bolje odgovori svojoj
b

Prosvjetna sekcija priredila je kroz
dinu osam javnih predavanja, ciklus pre-
vanja iz građanske nauke za članice,
ino historičko muzičko veče, a spravlja

da dade niz historičkih koncerata. Mje-
'a jula sudjelovala je Zadruga PO svojoj
egatici Dr. J. Perić femenističkom kon-
su u Zagrebu. Tu joj je bila iskazana
bita pažnja, ta je odaslanica bila iza-
ina u upravu Narednos Zenskeg Savar,

stituanti počela bi rasprava o ustavu oko .-

bude sijelo oblasti.

ni sada.

da

Dubrovnik, 26 februara 1921

x

jedina je, koja je kadra da našoj državi
dade ustav koji/provodi misao jedinstva
u punim konsekvencijama. Zato su demo-
krate morali, da popuštanjem omoguće
daljnji rad ove vlade.

Da je u konstituanti jača pozicija de-
mokratske stranke, jasno je da bi ovo gla-
sanje drugčije ispalo. A njenoj slabosti

specijalno u zapadnim krajevima naše dr-

žave dopriniješe u izvjesnoj mjeri i pri-
morski političari, koji tim nose dio kriv-
nja, da je danas ovakova rlenadijA:

Mostar ili Dubrovnik

Deputacija Dubrovčana u Beogradu — Prestavka
mostarskog gragjanstva. |

U nedjelju je otputovala u Beograd
deputacija dubrovačkog građanstva u ko-

joj se naiaze gg. Dr. Nonveiler,' Dr. Matije-

vić, Dr. Račić, M. Murat i prestavnici općina
dubrovačkog» kotara, da predadu ustavnom
odboru prestavku dubrovačkog  građan-
stva, kojom se trđži da Dubrovnik bude
sijelo dubrovačko-hercegovačke oblasti.
U zadnjem brojuiznijeli smo dubrova-
čku prestavku u cjelini, a danas. donosimo
prestavku, kojuje u ime Mostaraca predao
vladi načelnik Mostara g.
lović. | |
Ne treba ni da Po Ba se argu-
mentacija ove mostarske prestavke upra-

vo gubi pred dubrovačkom, u kojoj se i s
o kultarnog “i s

s ekonomskog kos pomorsko
geografskog gledišta traži

* s đ
u K š
iv :

Mostarska prestavka glasi ovako! |

Prema nacrtu ustava, koji je podne- |

sen Ustavnom odboru Ustavotvorne Skup-
štine na pretres i raspravljanje ima se

podijeliti na administrativne okruge, koji

će obuhvatiti od 200 do 600 hiljada sta-
novnika, pa su građani grada Dubrovnika
našli
bude glavno mjesto Hereegovačkog okruga.

Povodom toga građani grada Mostara |
po vladinom povjereniku za.
gradsku općinu, te po  prestavnicima pri-

zastupljeni

vrednih ustanova u gradu smatraju za

svoju dužnost, da protiv zahtjeva grada

Smajo Cema-. |

dh Dubrovnik |

“_

za potrebno, da traže, da Dubrovnik

Dubrovniku podignu svoj glas i skrenu
ministarskom  Savjetu pažnju, koliko je
zahtjev grada Dubrovnika neumjestan i
neopravdan te da Mostar treba i mora,
da i dalje ostane središte Hercegovine i
glavno okružno ili oblasno mjesto.

o Koliko je zahtjev grada Dubrovnika
ueumjestan dovoljno je napomenuti samo
ove činjenice :

.. Dubrovnik nije nikad imao toliko za-
zaleđe, koliko bi sada imao kad bi postao
glavno okružno mjesto, te nije nikad bio
glavno mjesto Hercegovine pa ako to ni
u buduće ne bude neće ništa izgubiti, do-
čim bi Mostar mnogo izgubio i bio bi de-
grediran na obično sresko mjesto.

Dubrovnik leži na periferiji pa je i

odviše udaljen od mnogih sreskih mjesta |

(Gacka, Konjica, Nevesinja, Stoca, Ljubi-
nja, Ljubuškog; a u tom slučaju i od Mo-
stara), dočim _ Mostar leži u središtu Her-

ćegovine, pa ga spaja željeznica ili kolski

drum, i konjski i pješački putevi sa svim
oSsrezovima u Hercegovini.
Dubrovnik ima dovoljno,

slijed. toga, što je primorsko mjesto i 1r-
govačka luka, pa će napredovati bez ob-
zira na to, hoće li_ili-

nego se nalazi u sta
| E opadanja naročito. od doba oslo-
bođenja, jer je trgovina izvozna i uvozna

iš sat glavnom upućena na zapad “preko mora.

uslijed čega se podižu primorske luke
(Split, Dubrovnik it.d.), pa će Mostar imati

da živi više od činovničkog kadra i kad

bi ga ovo napustilo, bio bi osuđen na
potpunu propast. |

.  Napoininjemo da je Mostar i “kulture
no središte Hercegovine u kome su već

podignute tolike srednje škole, a koliko je
potrebno, da školske uprave budu u ne-

posrednvm doticaju sa okružnim vlastima

suvišno je isticati.

Dolina Mostara dovoljno je prostrana
za dalju izgradu, bogati rudnik uglja daje
mogućnosti, da se u njemu razvije indu-
strija, koja može napredovati samo uslov-
no ako Mostar bude | središte ai Her-
cegovine. |

IAA Više

om

Privredna sekcija, kojoj je uz ostalo

svrha uščuvanje narodnog obrta i promi-

canje kućne industrije, uz tečaj narodnog
veziva, koji je otvorila još lanjske godine,

priredila je ćurneju izložbi i to. mjeseca

maja golemim nspjehom u Dubrovniku, a
jula i avgusta po glavnim mjestima Jugo.
slavije: Beogradu, Zagrebu, Subotici, No-
vom Sadu i Sarajevu. Uz navedeni tečaj |

Zadruga je otvorila tečaj za kroj bijelog |

rublja, a pripravlja se da otvori tečaj kroja |
i švenja odijela. o
Njezin najuspješniji i najblagosloveniji. |

rad bio je kroz 1920. na karitativnom po-

iju. Razdala je preko 10.000 kruna pripo-
moći sirotama, udovicama, potrebnima b

bolesnima, a osim toga: osnovala je društvo |

, Pčelica“, gdje se male djevojčice zabavom

i zadao čuvaju od utjecaja ulice, a na-

stojat će, da po mogućnosti otvori pda
nište u gradu i Gružu. ad ana

Na 1. dećembra prošle godine otvorila
je ,Starateljstvo za plućne bolesnike“. Su.

višno je govoriti 0 blagodati ove ustanove
i njezine važnosti, dosta je spomenuti, da

je.i kod same naše. vlade naišla. na toliko“

priznanje, da joj je udijelila stalno subyen- |

tralnom odborui,;za zarobljenike iz Italije.
Sprovela je akciju » Srpska siročad na pri-
morje“, te je u Kuparima bila sve pripra-
vila, da primi 60 djece, ali zadnji čas djeca

nijesu došla iz sada još nepoznatih razlo-

ga. Sakupljeni novaac za tu svrhu bio je
pohranjen, da se ovoga ljeta akcija ponovi.
= Da olakša patnje bratskog ruskog na-
roda u zadnje vrijeme pokrenula je akciju
za djecu ,ruskih izbjeglica“, te je dosada
obukla 102 djece, a potrošila je preko
16.000 Kruna. ia
. Može se reći, oda nije bilo pothvata,
bli patriotskog, koli filantropskog u gradu,
da N. ZZ. nije najspremnije učestvovala,

pa zaslužuje, da joj, kao dosada, tako i-

una prijed, građanstvo pokloni svaku pažnju,
oda se nje sjeti dobrovoljnim prilozima
l i milodarima.

g

nane.

Milan Begović: Male koš ić Pod.
Ovim naslovom | izlaze ovih dana sakup-

ljene aktovke poznatog. našeg: dramatičara |

kao. prva knjiga . »Pozorišne | biblioteke“.

ciju i besplatnog liječnika velezaslužnog“ Zbirka će. sadržavati slijedećih 7 aktovki:

£. Dr. Gj. Orlica.
N. Ž. Zadruga je šndjelo vek uopće u

svim humanitarnim pothvatima, članice su
FRpaPe RER uv RR sok o e RS Po O I sime  OWjatka- cesta“ PE Baji

Menuet“. — » Venus vjetrix“. — ,Slatka.
opasnost“. — ,Biskupova  sinovica“.
»Čičak“. —

mn

Neke od tih aktovk

uslova, da
se u trgovačkom pogledu razvije već u-

| neće biti okružno —
la aprotie Mostar. u trgovačkom po- X;

vić; 7. Crkva, Augustin Ujević ;

»Pred: ispitom. zrelosti PI dinara. —

.

POJEDINI BROJ 3 KRUNE
Polugod. pretplata 15. din, (60 K)
Za inostranstvo godišnje 80 din.

Cijene oglasima : 1 visine
u šifini 1 stupca 3 din NZ...

Priopćenja i zahvale 10 K redak,
Stalnim Oglasi vačka Popoat

al

L

I -

To nije slučaj sa jednim Dubrovnikom, |
On je pri moru bez ikakvog prostranje- | :
nijeg zaleđa, pa nema niukoliko moguće
nosti za izgradnju i proširenje. |
Nije naše da još ističemo i strategij- |
sku važnost Mostara, i nepodesnost Du-
brovnika. To će imati da ocijene vojni
stručnjaci, ali smo uvjereni, da će njihova |
ocjena biti u prilog nama, odnosno u pri- |
log riješenja, da se Mostar ostavi kao gla
vno okružnojmjesto. | Ko
- Držimo da će i Ministarski Savjet di-
jelitt naše mišljenje, da bi Mostaru i ci- |
jelom okrugu bila učinjena velika neprav- |
da, te da bi prenašanje okružne vlasti u
ma koje drugo mjesto izvan Mostara, iza-
«zvalo neminovno propast ovog grada, pa |
molimo, da se zahtjev grada Dubrovnika.
odbaci i Mostar kao središte ekonomsko, |
komunikaciono, prosvjetno i strateško i
dalje ostavi okružnim mjestom. DEA

s

Gradsko poglavarstvo,
Trgovačko udruženje,
. Savez pro“ zanatlija,

P1250 ad.

Dokinuće koti uda. 1 ar

Prestavka Cavtaćana |

Povodom glasova sto kolaju u ovim

krajevima radi dokinuća ili valjda prenosa |
kotarskog Suda u Cavtatu, Općina da
zaštiti i predusrete bilo jedno ili. drugo
ekonomsko zlo i time umiri uzrujano pu-

čanstvo sazvati će naročitu. auketu na ko-

joj će iznijeti predstavku za Okružni Sud
u Dubrovniku sa slijedećom motivacijom :
Općina Cavtat broji 12 hiljada stanov.,

koji se, osim cavtatskog odlomka, bave o

isključivo poljodjelstvom.

Površina na kojoj je smješteno. W
pučanstvo zaprema od Ljute do Sutorine |

48 kim u duljini, a od hercegovačke | gra-
nice do mora 13 kim. n širini; od Cav- |
tata do Dubrovnika 18 kim, od Grude do
Dubrovniku 30, a od Grude do| Hero
novoga 20 kim. je

Ne znamo za pravo soji razlozi vo“

juju u vladinim krugovima za dokinuće,
a koji za prenos. Predpostaviv da su ti
razlozi ekonomski naravi i da kao takovi
vojuju koli za dokinuće, toli za prenos

daju se ovih dana u zagrebačkom pozo- |

rištu. Knjiga će obsezati oko 200 stranica
i bit vrlo elegantno opremljena, s umjet-
 ničkim naslovnim listom i slikom -autoro-
vom, a stajat će samo K 28. — Pretplata
na »Pozorišnu biblioteku“ iznosi K 100.—,
i četvrtgodišnje razmjerno. Adresa: ,Po-
zorišna biblioteka, Zagreb, Vojnička ul.
13. — Kao slijedeća knjiga ,Pozor. bibl.“
izlazi početkom | ožujka. Gorkijeva drama:

»Na dnu života“.

Književno umjetnička revija Kritika“.
Sadržaj sveske za februar: 1. Gogoljeva

smrt, Ulderico Donadini; 2. Priča, Mak- a.

sim Gorki; 3. Pjesma, Ljubo Wiesner; 4.
Zimsko sunce, Nikola Polić ; 5. Tišina, Vla-
dimir Čerina; 6. Poj tmine, Augustin Uje-
8. Moje
umiranje, Siniša Kordić; 9. Lirika Janka
Polića - Kamova, Nikola Polić; 10. Besplatna
reklama, Gustav Krklec; 11. Jedno pre-
davanje, Jovan Kršić; 12. Proza, Josip
* Kulundžić; 18. Uspomena na Skerlića,
Stevan Galogaža ; 14. Jugoslavija bez knji-
 ževnosti, Augustin Ujević; 15. Pozorište
u vazduhu, Boško Tokin; 16. O muzici,
Božo Lovrić: 17. Bilješke. ,Kritika“ izlazi |
jedanput mjesečno u Zagrošu, | že Bk:
čeva ulica. du: oda