Poštarina plaćena, IZLAZI SVAKE SUBOTE oo amino =a - inasuiki izdavač: Odbor ,Rada“ Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 382. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. — E] tika, Godina ti. Rad oko ustava U ustavnom odboru ustavotvorne skup- štine živo se radi. Iza kako je završena generalna debata, u subotu se prešlo na specijalnu debatu o ustavu. U srijedu se već raspravljalo o 14 članku, (a svega ih ima 86), pa kako raspravljanje teče dosta glatko, misli se, da će biti dovršeno prije nego se navrši četrdeset dana, kako je bito određeno. Prania tomu u samoj kon- golovine marta. U ustavnom odboru na četrnaestoj sjednici raspravljalo se o formi i imenu dr- žave. Da Jugoslavija bude ustavna parla- mentarna i nasljedna monarhija zaključe- Mo je sa 33 proti 9 glasova (socijalista, “republikanaca i komunista). — Glede ime- ina države stvoren je zaključak, koji nije naišao na pristajanje većine unitarističkih Zelemenata našega naroda. Radikalna stran- ika postavila je kao kabinetsko pitanje brihvat naziva ,kraljevina Srba, Hrvata i iBlovenaca“, a demokrati, koji su u ustav- nom odboru svoje stranke zaključili, da ime državi bude ,Jugoslavija“, morali su pd toga odustati, da spriječe vladinu krizu. 1] sa 27 glasova (radikala, demokrata i zem- lioradnika) proti 15 (ostalih grupa) zaklju- “eno je, da naša država ostane i nadalje bez imena, L j da se zove »Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.“ | Ovinrje «zaključkom «ponovno odgo- P= pitanje o ispravnom nazivu naše ržave, kako to_ odgovara misli na kojoj e naše jedinstvo izvedeno i shvaćanju, cojim je prožeta sva mlađa generacija i vi intelektualni krugovi našega naroda. Pogreška najprije počinjena na Krfu, pa cašnje obnovljena pri stvaranju narodnog vijeća i prigodom 1 decembra, ije ispravljena, ali da ovim nije ni ovje- covječena, jasno je svakomu ko prati raz- oj našeg narodnog života. Kod ovog glasovanja upadno je, u sve separatističke stranke, koje traže odjela države u istorijske i plemenske jeline glasovale za unitaristički naziv dr- ave, što u stvari nije drugo nego demo- roško zaslijepljivanje. Vlada Nikole Pavin a o Narodna: Ženska Zadruga“ od. skupština — 360 članica — Kulturna, priredna humana sekcija — Turneja izložba — sena e Pjućni bolesnici. — Akcija za djecu. | | Dubrovačka ,Narodna Ženska Zadru- a“ održala je na 16. veljače svoju redo- itu glavnu skupštinu, na kojoj je bila XoTO sasvim potvrđena stara uprava, što okazuje, da je ista stekla povjerenje i riznanje svojih članica. Iz vješto sastavljena izvještaja tajnice blagajnice shvatilo se, da Zadruga, koja organizovana u Narodnom Zenskom doo kraljevine Srba, Hrvata i Slove- ica“ u Beogradu broji 360 članica. Ona minulu godinu. radila na prosvjetnom eljalnom i filantropskom poljn, te je s ga razdijeljena na tri velike sekcije: pro- jetna, Privredna i humana. Svaka se: kcija ovog našeg simpatičnog i radišnog . natjecala, da bolje odgovori svojoj b Prosvjetna sekcija priredila je kroz dinu osam javnih predavanja, ciklus pre- vanja iz građanske nauke za članice, ino historičko muzičko veče, a spravlja da dade niz historičkih koncerata. Mje- 'a jula sudjelovala je Zadruga PO svojoj egatici Dr. J. Perić femenističkom kon- su u Zagrebu. Tu joj je bila iskazana bita pažnja, ta je odaslanica bila iza- ina u upravu Narednos Zenskeg Savar, stituanti počela bi rasprava o ustavu oko .- bude sijelo oblasti. ni sada. da Dubrovnik, 26 februara 1921 x jedina je, koja je kadra da našoj državi dade ustav koji/provodi misao jedinstva u punim konsekvencijama. Zato su demo- krate morali, da popuštanjem omoguće daljnji rad ove vlade. Da je u konstituanti jača pozicija de- mokratske stranke, jasno je da bi ovo gla- sanje drugčije ispalo. A njenoj slabosti specijalno u zapadnim krajevima naše dr- žave dopriniješe u izvjesnoj mjeri i pri- morski političari, koji tim nose dio kriv- nja, da je danas ovakova rlenadijA: Mostar ili Dubrovnik Deputacija Dubrovčana u Beogradu — Prestavka mostarskog gragjanstva. | U nedjelju je otputovala u Beograd deputacija dubrovačkog građanstva u ko- joj se naiaze gg. Dr. Nonveiler,' Dr. Matije- vić, Dr. Račić, M. Murat i prestavnici općina dubrovačkog» kotara, da predadu ustavnom odboru prestavku dubrovačkog građan- stva, kojom se trđži da Dubrovnik bude sijelo dubrovačko-hercegovačke oblasti. U zadnjem brojuiznijeli smo dubrova- čku prestavku u cjelini, a danas. donosimo prestavku, kojuje u ime Mostaraca predao vladi načelnik Mostara g. lović. | | Ne treba ni da Po Ba se argu- mentacija ove mostarske prestavke upra- vo gubi pred dubrovačkom, u kojoj se i s o kultarnog “i s s ekonomskog kos pomorsko geografskog gledišta traži * s đ u K š iv : Mostarska prestavka glasi ovako! | Prema nacrtu ustava, koji je podne- | sen Ustavnom odboru Ustavotvorne Skup- štine na pretres i raspravljanje ima se podijeliti na administrativne okruge, koji će obuhvatiti od 200 do 600 hiljada sta- novnika, pa su građani grada Dubrovnika našli bude glavno mjesto Hereegovačkog okruga. Povodom toga građani grada Mostara | po vladinom povjereniku za. gradsku općinu, te po prestavnicima pri- zastupljeni vrednih ustanova u gradu smatraju za svoju dužnost, da protiv zahtjeva grada Smajo Cema-. | dh Dubrovnik | “_ za potrebno, da traže, da Dubrovnik Dubrovniku podignu svoj glas i skrenu ministarskom Savjetu pažnju, koliko je zahtjev grada Dubrovnika neumjestan i neopravdan te da Mostar treba i mora, da i dalje ostane središte Hercegovine i glavno okružno ili oblasno mjesto. o Koliko je zahtjev grada Dubrovnika ueumjestan dovoljno je napomenuti samo ove činjenice : .. Dubrovnik nije nikad imao toliko za- zaleđe, koliko bi sada imao kad bi postao glavno okružno mjesto, te nije nikad bio glavno mjesto Hercegovine pa ako to ni u buduće ne bude neće ništa izgubiti, do- čim bi Mostar mnogo izgubio i bio bi de- grediran na obično sresko mjesto. Dubrovnik leži na periferiji pa je i odviše udaljen od mnogih sreskih mjesta | (Gacka, Konjica, Nevesinja, Stoca, Ljubi- nja, Ljubuškog; a u tom slučaju i od Mo- stara), dočim _ Mostar leži u središtu Her- ćegovine, pa ga spaja željeznica ili kolski drum, i konjski i pješački putevi sa svim oSsrezovima u Hercegovini. Dubrovnik ima dovoljno, slijed. toga, što je primorsko mjesto i 1r- govačka luka, pa će napredovati bez ob- zira na to, hoće li_ili- nego se nalazi u sta | E opadanja naročito. od doba oslo- bođenja, jer je trgovina izvozna i uvozna iš sat glavnom upućena na zapad “preko mora. uslijed čega se podižu primorske luke (Split, Dubrovnik it.d.), pa će Mostar imati da živi više od činovničkog kadra i kad bi ga ovo napustilo, bio bi osuđen na potpunu propast. | . Napoininjemo da je Mostar i “kulture no središte Hercegovine u kome su već podignute tolike srednje škole, a koliko je potrebno, da školske uprave budu u ne- posrednvm doticaju sa okružnim vlastima suvišno je isticati. Dolina Mostara dovoljno je prostrana za dalju izgradu, bogati rudnik uglja daje mogućnosti, da se u njemu razvije indu- strija, koja može napredovati samo uslov- no ako Mostar bude | središte ai Her- cegovine. | IAA Više om Privredna sekcija, kojoj je uz ostalo svrha uščuvanje narodnog obrta i promi- canje kućne industrije, uz tečaj narodnog veziva, koji je otvorila još lanjske godine, priredila je ćurneju izložbi i to. mjeseca maja golemim nspjehom u Dubrovniku, a jula i avgusta po glavnim mjestima Jugo. slavije: Beogradu, Zagrebu, Subotici, No- vom Sadu i Sarajevu. Uz navedeni tečaj | Zadruga je otvorila tečaj za kroj bijelog | rublja, a pripravlja se da otvori tečaj kroja | i švenja odijela. o Njezin najuspješniji i najblagosloveniji. | rad bio je kroz 1920. na karitativnom po- iju. Razdala je preko 10.000 kruna pripo- moći sirotama, udovicama, potrebnima b bolesnima, a osim toga: osnovala je društvo | , Pčelica“, gdje se male djevojčice zabavom i zadao čuvaju od utjecaja ulice, a na- stojat će, da po mogućnosti otvori pda nište u gradu i Gružu. ad ana Na 1. dećembra prošle godine otvorila je ,Starateljstvo za plućne bolesnike“. Su. višno je govoriti 0 blagodati ove ustanove i njezine važnosti, dosta je spomenuti, da je.i kod same naše. vlade naišla. na toliko“ priznanje, da joj je udijelila stalno subyen- | tralnom odborui,;za zarobljenike iz Italije. Sprovela je akciju » Srpska siročad na pri- morje“, te je u Kuparima bila sve pripra- vila, da primi 60 djece, ali zadnji čas djeca nijesu došla iz sada još nepoznatih razlo- ga. Sakupljeni novaac za tu svrhu bio je pohranjen, da se ovoga ljeta akcija ponovi. = Da olakša patnje bratskog ruskog na- roda u zadnje vrijeme pokrenula je akciju za djecu ,ruskih izbjeglica“, te je dosada obukla 102 djece, a potrošila je preko 16.000 Kruna. ia . Može se reći, oda nije bilo pothvata, bli patriotskog, koli filantropskog u gradu, da N. ZZ. nije najspremnije učestvovala, pa zaslužuje, da joj, kao dosada, tako i- una prijed, građanstvo pokloni svaku pažnju, oda se nje sjeti dobrovoljnim prilozima l i milodarima. g nane. Milan Begović: Male koš ić Pod. Ovim naslovom | izlaze ovih dana sakup- ljene aktovke poznatog. našeg: dramatičara | kao. prva knjiga . »Pozorišne | biblioteke“. ciju i besplatnog liječnika velezaslužnog“ Zbirka će. sadržavati slijedećih 7 aktovki: £. Dr. Gj. Orlica. N. Ž. Zadruga je šndjelo vek uopće u svim humanitarnim pothvatima, članice su FRpaPe RER uv RR sok o e RS Po O I sime OWjatka- cesta“ PE Baji Menuet“. — » Venus vjetrix“. — ,Slatka. opasnost“. — ,Biskupova sinovica“. »Čičak“. — mn Neke od tih aktovk uslova, da se u trgovačkom pogledu razvije već u- | neće biti okružno — la aprotie Mostar. u trgovačkom po- X; vić; 7. Crkva, Augustin Ujević ; »Pred: ispitom. zrelosti PI dinara. — . POJEDINI BROJ 3 KRUNE Polugod. pretplata 15. din, (60 K) Za inostranstvo godišnje 80 din. Cijene oglasima : 1 visine u šifini 1 stupca 3 din NZ... Priopćenja i zahvale 10 K redak, Stalnim Oglasi vačka Popoat al L I - To nije slučaj sa jednim Dubrovnikom, | On je pri moru bez ikakvog prostranje- | : nijeg zaleđa, pa nema niukoliko moguće nosti za izgradnju i proširenje. | Nije naše da još ističemo i strategij- | sku važnost Mostara, i nepodesnost Du- brovnika. To će imati da ocijene vojni stručnjaci, ali smo uvjereni, da će njihova | ocjena biti u prilog nama, odnosno u pri- | log riješenja, da se Mostar ostavi kao gla vno okružnojmjesto. | Ko - Držimo da će i Ministarski Savjet di- jelitt naše mišljenje, da bi Mostaru i ci- | jelom okrugu bila učinjena velika neprav- | da, te da bi prenašanje okružne vlasti u ma koje drugo mjesto izvan Mostara, iza- «zvalo neminovno propast ovog grada, pa | molimo, da se zahtjev grada Dubrovnika. odbaci i Mostar kao središte ekonomsko, | komunikaciono, prosvjetno i strateško i dalje ostavi okružnim mjestom. DEA s Gradsko poglavarstvo, Trgovačko udruženje, . Savez pro“ zanatlija, P1250 ad. Dokinuće koti uda. 1 ar Prestavka Cavtaćana | Povodom glasova sto kolaju u ovim krajevima radi dokinuća ili valjda prenosa | kotarskog Suda u Cavtatu, Općina da zaštiti i predusrete bilo jedno ili. drugo ekonomsko zlo i time umiri uzrujano pu- čanstvo sazvati će naročitu. auketu na ko- joj će iznijeti predstavku za Okružni Sud u Dubrovniku sa slijedećom motivacijom : Općina Cavtat broji 12 hiljada stanov., koji se, osim cavtatskog odlomka, bave o isključivo poljodjelstvom. Površina na kojoj je smješteno. W pučanstvo zaprema od Ljute do Sutorine | 48 kim u duljini, a od hercegovačke | gra- nice do mora 13 kim. n širini; od Cav- | tata do Dubrovnika 18 kim, od Grude do Dubrovniku 30, a od Grude do| Hero novoga 20 kim. je Ne znamo za pravo soji razlozi vo“ juju u vladinim krugovima za dokinuće, a koji za prenos. Predpostaviv da su ti razlozi ekonomski naravi i da kao takovi vojuju koli za dokinuće, toli za prenos daju se ovih dana u zagrebačkom pozo- | rištu. Knjiga će obsezati oko 200 stranica i bit vrlo elegantno opremljena, s umjet- ničkim naslovnim listom i slikom -autoro- vom, a stajat će samo K 28. — Pretplata na »Pozorišnu biblioteku“ iznosi K 100.—, i četvrtgodišnje razmjerno. Adresa: ,Po- zorišna biblioteka, Zagreb, Vojnička ul. 13. — Kao slijedeća knjiga ,Pozor. bibl.“ izlazi početkom | ožujka. Gorkijeva drama: »Na dnu života“. Književno umjetnička revija Kritika“. Sadržaj sveske za februar: 1. Gogoljeva smrt, Ulderico Donadini; 2. Priča, Mak- a. sim Gorki; 3. Pjesma, Ljubo Wiesner; 4. Zimsko sunce, Nikola Polić ; 5. Tišina, Vla- dimir Čerina; 6. Poj tmine, Augustin Uje- 8. Moje umiranje, Siniša Kordić; 9. Lirika Janka Polića - Kamova, Nikola Polić; 10. Besplatna reklama, Gustav Krklec; 11. Jedno pre- davanje, Jovan Kršić; 12. Proza, Josip * Kulundžić; 18. Uspomena na Skerlića, Stevan Galogaža ; 14. Jugoslavija bez knji- ževnosti, Augustin Ujević; 15. Pozorište u vazduhu, Boško Tokin; 16. O muzici, Božo Lovrić: 17. Bilješke. ,Kritika“ izlazi | jedanput mjesečno u Zagrošu, | že Bk: čeva ulica. du: oda