= : _—— i EEK ERE gr jak oi PSR GRA EKG Eo 2 ai a ača a ola iak ć | cl i djela, koja. su njemu i našem narodu ra- | znesla zvučan .glas.i sjajno ime unaokolo kruglje. zemaljske, ovaj naš veliki. čovjek (| koji je čuo sve i vidio sve — još hoće da (| sluša i da gleda, ne mareći da tim zbunjuje - | one koji pred njim ne mogu da govore i | koji se oko njega pute samo da čuju gjih intelektualaca, »na razgovor“, Poštarina plaćena, —E IZLAZI SVAKE SUBOTE Vlasniki izdavač: Odbor ,Rada“ (ml) ' Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 832. II. kat. - Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. : ——— E Godina Ili. Dubrovnik, 2G6. marta 1921. Sa Cvijićevog sijela Univer. prof. Jovan Cvijić nerado pre- dava s ukočene katedre, naročito ne onda kad se — odmara, kad se on na svoj način odmara, obilazeći, od zore do mraka, ar- hive i špilje, muzeje i čaršije, vlastelinske palate i seoske kolibe, grebene koji se ku- paju u pjeni vazda nemirnih valova i Orjen koji se na suncu nepomičan blista u vječ- nome snijegu. Ovaj neumorni naučenjak koji je prolistao gomile knjiga i proučio svajezična izdanja, koji je prokopao naša sela i gradove, da pronagje odakle vuku lozu smireni potomci onih koji su, gonjeni nutarnjim nemirom ili vanjskim neprijate- ljem, lutanjem tražili mir, da iznagje tajne puteve kuda su se skitali mrtvi, da utvrdi zakone koji su ravnali miješanjem rasa na Balkanu, ovaj smireni i sregjeni istraživač neumornog i nemirnog duha, koji je sila-. zio u najdublje doline da dube koru ze- | maljsku i uzlazio na najviše glečerske vi- | sine da probije oblake, da izbliza posmatra sunce, ovaj neobičan čovjek koji nepresta- .. Bi: Ke mirodijama | rasa koje se sa tri konti- | no hoda, aza sobom. niže čitave biblioteke s njegovu. riječ. .G. Jovan Cvijić nije htio da primi po- ziv Jugoslov. Akadem. Kluba .da u Dubrov-. niku održi javno predavanje, ali je prema omladini, bezan i pristao da dogje u uži krug mla- Naši su omladinci bili u neprilici. pri odabiranju senzacije ispitne treme uoči tog učenjačkog sijela; ali se opet nijesu mogli ni htjeli da odreku želje da što bolje iskoriste ovu je- dinstvenu priliku; da upoznadu mišljenje uvaženog naučenjaka u aktuelnim pitanji- ma koja se inače kod nas tretiraju sa be- | zočnim diletantizmom. »Osman“ i ,Dubravka“ G. Ivo Saraka, dubrovački vlastelin, iznio je nekoliko svojih interesantnih po- d ogleda na dubrovačku književnost. Za nj | dubrovačka literatura nije produkt stvara- | lačkog impulsa, već se ima smatrati kao | plod gospodske dokolice. Ali u mnogim slu- čajevima treba je posmatrati sa političkog «e Ta osobito vrijedi za Gundulićeva »Osmana“. Ovaj je nastao u doba, kad je | dd dio vlastele (a megju njima i Gun- | dulić) zastupao ideju, da bi Evropa tre- [bala da sruši tursko carstvo. Gundulić sa svoja dva epa ,Osmanidom“ i » Vladisla- -goslovenskog najkompetentnijeg .koju on toliko voli, bio vrlo lju- | imenu jednog od najboljih i najvećih predstav- ove špilje sarajevska ,Bosnische Post“. glavnom hodniku !/, km, a sa svim spo- Teško je bilo i stenografskom peru zahvatiti lijepo stilizovani izražaj dobro razvijanih misli, a to tim teže što su i za- pisničari podlegli sugestivnoj napetosti broj- ne i odabrane publike, koja je pratila bez daha i sa užitkom mudra razlaganja snaž- nog naučenjaka i njegovu krepku argumen- taciju popraćenu primjerima od vanrednog interesa. Osvajanje tugjinskih gradova od strane zdravih useljenika iz naših sela, gu tanje i asimilovanje Grka i Cincara na jugo-istoku naše otadžbine, Madžara i Ni- jemaca na sjevero-zapadu, a Talijana na primorju, amalgamiranja rasna u gradskim kemičkim laboratorijima, ,moralni miris“ naših čaršija, problem otpornih Nijemaca u Vojvodini i Židova po Hrvatskoj i Sla- voniji, sve je to bilo predmetom razgovora sa g. Cvijićem, koji je: on obradio sa vir- tuoznom vještinom i jedinstvenim pozna- vanjem najneosjetljivijih prelaza i prelije- vanja, ispunjajući svoje zaobljene rečenice živahnim koloritom folklore i začinjajući 1 nenta sastaju. i miješaju na šarovitom bal- . | kanskom poluostrvu. Mi se odričemo i sa- | mog pokušaja da podamo makar i približ- - ni prikaz o razvijanju ove teme, ali sa na- ročitim zadovoljstvom bilježimo izjave ju- suca u raspravi o pitanju imena naše države. On ie mišlienia da ie jedinetvona du. žavno ime od velike važnosti za proces ujedinjavanja Srba, Hrvata i Slovenaca. ,Za: 50%, zajedničko ime državno pospešilo bi proces. poipuneg ujedinjenja našega na-- roda“. u arta svijetu“ lom rešeno za. naučenjake, umetnike. i za . svu mlagju | intelegenciju: našu“. teme za takav raz ovor i preživljavali sve > rize p : da to nije još sazrelo u glavama naših sta- — ,Ime Jugoslavija usvojeno je već .— ,To je pitanje uosta- 2 —-,k ma rijih političara, a naročito kod onih stra- | naka koje tim demagoški operišu pred neosveštenom masom, to će se ime održati“. Ime Jovana Cviiića, Srbijanca, prešlo je davno prije rata granice Srbije i svi su onda još zarobljeni Jugosloveni gledali u tom pr “Sindik : Močiljska špilja Preko rata prvi je put donijela opis Tada je špilja bila poznata samo 400 m. od ulaza. Da je danas Spilja. poznata u rednim hodnicima do 600 m zasluga je gg. Marcela Pehovca i učitelja M. Kusijano- vića. Od oktobra 1919 oni su od špilje u- činili ugodno šetalište u kori zemaljskoj, a pri tom nijesu špilju u njezinim kraso tama ni najmanje oštetili. Vlada je obu stavila dalje istraživanje, dok komisija struč 3 ——— nika naše oslobodilačke Srbije, pa će i sada njegove izjave o Jugoslovenstvu i o Jugoslaviji doprinijeti neizrecivo mnogo da se i kod pokolebanih Hrvata i Slovenaca utvrdi uvjerenje da su pravi intelektualci u. Srbiji, kao i po cijeloj Jugoslaviji, odista iskreni pristaše jugoslovenskog narodnog | jedinstva, a da plemensko ime iskoriš- ćuju u strančarske svrhe samo površni politički tipovi isoveis one strane Drine. I u tome je jedan dokaz više da smo jed: no, oda smo Jugosloveni. Na more! Na more! Koliko li dražii zanosa sadržaje u sebi ovaj poklič ! = Kakve li tajne čeznje budi on u duši onih koji nijesu do sada nikad vidjeli ove | jedinstvene i i nezaboravne liepote prirodne 1 Kako privlačivo i s čeznućem djeluje . sjećanje na more kod onih, koji su imali | sreću da ga jednom vide i dive mu se! I zbilja ništa na svijetu ne utječe jače, se ne usadi dublje u duši nego more. svojom bajnoj okolicom. Svuda vlada čar juga, između neba i mora, na hridinama i_ na zelenoj obali — čar svoje vrste: uži- vanje i raskošnost koje ne umaraju, a naša osu čula napeta da udišu: omamljujući miris ovijeća i divno šarenilo boja. | “o odarila, kako je malo koga obdarila, pa kako | oda joj ne budemo zato zahvalni i u susret joj ne idemo. Ne vrijeđajmo prirodu i ne o0radimo protiv_nje jer će nam se ona osve- titi i u sedmom koljenu. Dalmatinska je obala bila nekada kao zeleni sag, ali ga je varvarska ruka uništila, pa ju je zato: priroda Kazula, zato je strahovite bure i = Hlik broj: kosti današnjih životinja. Između | Ovih životinjskih kosti nađeni su također. ulomci lonac od crne zemlje ili od crvene - gline. Tragovi metala nijesu opaženi. Nije nađen još nijedan cio lonac. Među ulom- Cima su tipične identične sa ručicama lonaca nagjenih u nekim bosanskim neolitičkim naseljima. Na dosada poznatim ulomcima lonaca ne- ma nikakvih rezbarija. Prema današnjem stanju istraživanja ovo je bilo neolitičko naselje, jer nema metala, a keramika se javlja. u velikom broju. Do drugog mjesta, važnog za prehi- storijskog gledišta, dolazi se 70 m po gla- “ništa može jače da nas opčara i ništa. nam Naša. obala sinjeg jadranskog mora | a prirodnim ljepotama može da se takmiči i sa izvikanim svjetskim rivijera- a ma, a kao biser na njoj stoji naš grad sa. Vrve stranci sa svih strana svijeta da se dive nenatkriljivim ljepotama i donose time gradu neizmjerne materijalne koristi. ; Ta glavno vrelo blagostanja za ovakav kraj | | i jeste pohod stranaca. Priroda je nas ob-- ručice lonaca, koje su. A BROJ 3 KRUNE S pWWR> Polugod. pretplata 15. din. (60 K) Za inostranstvo vo godišnje 80 din. Cijene oglasima: 1 em. visine u širini 1 stupca 3 din, (12 K) Priopćenja i zahvale 10 K redak. | Stalnim oglasivačima popust. | [=] a . <<. _— “Broj 70. [o haraju. Narav nekog kraja nije dai i postala; njegova je okolica slika neke unu- trašnje harmonije. FLjubav prama rodnom -kraju treba da bude razumijevanje, pošto- vanje i obožavanje te harmonije. Nekoliko odabranih razumjelo je tu harmoniju i o- snovalo društvo za Unapređenje Dubrov- nika i okolice još prije rata i uspješno dje- | parkova, nasada, šetališta, zabavišta, po- | pravljanjem sjedala, puteva it.d. ae Rad je društva ratom bio prekinut, a varvarska je ruka mnogo od onoga lije- = poga i dobroga, što je ono bilo stvorilo, | uništila. Dok su prije rata mnogobrojni tu- dinci sarađivali na razvijanju našega gra- | da, jer su znali da cijene ljepote njegove, | kako da se mi sada ne prenemo, kad smo svoji i slobodni, i ne pregnemo svim na- pononom i uma svoga i mišica svojih, svi, svaki pojedinac bez razlike spola i staro- sti, da i Dubrovnik probudimo, da ne bude BV samo lijepa uspomena slavne. mu prošlosti, o da pokažemo što sami možemo. Društvo za razvijanje. Dubrovnika . ponovo je re- svestrano i svojski .nastavi.. jalne i moralne potpore od čitavog gra- đanstva, od svakog pojedinca bilo mlada bilo stara. U nas fali lične discipline i malo | je razumijevanja za lijepo i dobro — hote ili nehote kida se cvijeće, režu se grane, _ lome se sjedala, ruše se putevi, kao da to trebamo svi da uđemo. rodnog nam grada, i imaju smisla i ljuba- ' grančicom, nad evakim cvjetićem, nad sva- kom klupom, nad svakom elektr. žaruljom, nad čistoćom — jednom riječju nad. svim dobrim i lijepim, te prijave svakog onoga koji bi se o što god ogriješio, da dobije zasluženu kaznu. Neka svak smatra svo- - To je bila ljudska lubanja. Mjesto, gdje | . se ona našla veoma je interesantno. Ona je bila u visini od 1!/, m prilijepljena o | jednu stranu špilje. Prama dosada pozna- | | tim okolnostima izgleda, da je lubanja moglo doći tako visoko jedino na slijede- ći način: Jednom je špilja bila visoko po- plavljena vodom. Lubanja je od vode bila: iznešena na površinu, a budući da je po- plava dulje. vremena trajala, zapela je o strane špilje i spojila se s vapnencom. Kad je. voda used lubanja je ostala pri- lijepljena.: Gg. M. Pehovac iM. Kusijanović 4 dali | lovalo pošumljivanjem okolice, uređivanjem organizovano, da srušeno podigne i rad o Odbor: ima mnogo najbolje volje i posao. najozbiljnije Dia zamišlja, a na vama je, Dubrovčani, daga ostvarite. Sav će posao i napor odbora biti uzaludan, ako on ne bude imao i materi- < nekomu: osobito zadovoljstvo. pruža. U nas i. | treba dase stvori .zaštita prirode“, a tamo | ia Stoga. odbor: moli svakoga podna“ 2 i građanku, kojima leži na srcu razvitak < vi za lijepo, da budno bdiju nad svakom | ih pao u ruke nesavjesna istraživaoca špilja. — € vijadom“ | vnom hodniku. Tu odvaja sporedni hod- njaka ne pregleda špilju. Svakako će € nik i prostire se još 110 m od raskrsnice. komisija znat dostojno ocijenit zasluge SP( Ovaj je hodnik za kiše dosta vlažan, a ne- menute gospođe, koji zaslužuju svako PI ka su mjesta: sasvim: pod vodom. Visina | znanje i pohvalu. “| mu iznosi 1!/,-2 m., a širina najviše 4 m. ozaoštri, da je i samome knezu bio ugrožen . < < U ovom kratkom | izvadku. iz s Samo je na jednom mjestu tako uzak, da predavanja ,0. prehistorijskom čovjek! ge čovjek jedva potrbuške provlači. U zad- | Život. Gundulić. opazi, da je otišao preda- | močiljskoj špilji“ osvrnut osvrnut ću se |: leko te htijući da zabašuri političke. ten- namo prehistorijsku stranu močiljske š Sp 2 njem dijelu ovog hodnika bilo je s oba- su ovu lubanju spomenutom istraživaocu | špilja, da je preparira. Kad je on otišao | iz Dubrovnika nije više lubanje povratio. Na podnožju onih nadgrobnih huma- ka, koji su bili pretraženi nije se ništa našlo osim životinjskih kosti i ulomaka sE lonaca. Iskopavanjem: na samom podu š špić “lje naišlo se na hodnik, koji je u minia« hoće da za ovo zainteresuje krš- ćanske vladare i odabire za: ovu zadaću | hoćimskog pobjednika Vladislava, kao Sla- ovenai nepogibeljna dubrovačkoj neovisno- osti, Megjutim se u Dubrovniku spor tako |dence svoga. djela, naumi da: ga slije u je- Špilja se: nalazi u pravcu sjeverol- dvije. strane poredano nekoliko hrpa lijepo turi sličan gornjem hodniku. Nije isključe- dan ep, kojemu će dati. oblik jednog be- disa od Dubrovnika, 390 m nad mom, složenog kamenja srednje veličine. Hrpe na mogućnost, da je on djelo ljudskih ruku. zazlenog romantičkog epa, kakav je onda 1 sat poviše sela Mokošice. su 80 em do 1 m visoke. Reklo bi se da Još se ne može ništa pozitivna kazati, jer: bio obljubljen u Italiji. Dva pjevanja, ko- > Dva su mjesta u špilji, gdje ua su to nadgrobni humci. Oko njih jenađen je iskopano 2-3 m u dužini. U ovom do- lima se je imao izvršiti ovaj spoj, nije sti- gjeni tragovi prehistorijskog čovjekale- velik broj životinjskih kosti i ulomaka lo- njem hodniku izgleda da je bio niz gro- bova odijeljenih jedan od drugoga. Da se tu ipak ne nalazi tragova. ljudskog kostu-. > ra razlog je taj, što je voda malo po ma- ke ola; edna UMA | i diko ei iL; ME NM : : g , ud page de Ng Mai 4 a + š * jeti ba # . da i lorena ulazi sodino ia naca istoga tipa kao na ulazu. dagovi ulaza udaljeno, a ne nalazi se u glavm, o oni nijesu ni: ovdje opaženi. već u jednom. od. sporednih hodnika, Mo E ulazu se širajo: 1 m duboko. g, Najsigurniji dokumenat, da je u špilji vijek u ip dvijesoh. genije Nađen pračovjek nano fa: ali na“ joijakaja so M. VJ gao đa spjeva. U to vrijeme nastaje ,Du- bravka“; s kojom pjesnik .markira | svoje, odstupanje od revolucionarnih ideja i svoj Povra aki ije tradigiomalnoj. državnoj politioi.