= : _—— i EEK ERE
gr jak oi PSR GRA EKG Eo 2 ai a ača a ola iak

ć

|

cl

i djela, koja. su njemu i našem narodu ra-
| znesla zvučan .glas.i sjajno ime unaokolo
 kruglje. zemaljske, ovaj naš veliki. čovjek
(| koji je čuo sve i vidio sve — još hoće da
(| sluša i da gleda, ne mareći da tim zbunjuje -
| one koji pred njim ne mogu da govore i
| koji se oko njega pute samo da čuju

gjih intelektualaca, »na razgovor“,

Poštarina plaćena,
—E

IZLAZI SVAKE SUBOTE
Vlasniki izdavač: Odbor ,Rada“

(ml) '

Uprava i uredništvo nalazi se u
Kovačkoj ulici br. 832. II. kat.

- Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju. :
——— E

Godina Ili.

Dubrovnik, 2G6. marta 1921.

Sa Cvijićevog sijela

Univer. prof. Jovan Cvijić nerado pre-
dava s ukočene katedre, naročito ne onda
kad se — odmara, kad se on na svoj način
odmara, obilazeći, od zore do mraka, ar-
hive i špilje, muzeje i čaršije, vlastelinske
palate i seoske kolibe, grebene koji se ku-
paju u pjeni vazda nemirnih valova i Orjen
koji se na suncu nepomičan blista u vječ-
nome snijegu. Ovaj neumorni naučenjak
koji je prolistao gomile knjiga i proučio
svajezična izdanja, koji je prokopao naša
sela i gradove, da pronagje odakle vuku
lozu smireni potomci onih koji su, gonjeni
nutarnjim nemirom ili vanjskim neprijate-
ljem, lutanjem tražili mir, da iznagje tajne
puteve kuda su se skitali mrtvi, da utvrdi
zakone koji su ravnali miješanjem rasa na

Balkanu, ovaj smireni i sregjeni istraživač
neumornog i nemirnog duha, koji je sila-.

zio u najdublje doline da dube koru ze-

| maljsku i uzlazio na najviše glečerske vi-
| sine da probije oblake, da izbliza posmatra

sunce, ovaj neobičan čovjek koji nepresta- ..
Bi: Ke mirodijama | rasa koje se sa tri konti- |

no hoda, aza sobom. niže čitave biblioteke

s

njegovu. riječ.

.G. Jovan Cvijić nije htio da primi po-

ziv Jugoslov. Akadem. Kluba .da u Dubrov-.

niku održi javno predavanje, ali je prema
omladini,
bezan i pristao da dogje u uži krug mla-
Naši su
omladinci bili u neprilici. pri odabiranju

senzacije ispitne treme uoči tog učenjačkog
sijela; ali se opet nijesu mogli ni htjeli da
odreku želje da što bolje iskoriste ovu je-
dinstvenu priliku; da upoznadu mišljenje
uvaženog naučenjaka u aktuelnim pitanji-
ma koja se inače kod nas tretiraju sa be-
| zočnim diletantizmom.

»Osman“ i ,Dubravka“
G. Ivo Saraka, dubrovački vlastelin,
iznio je nekoliko svojih interesantnih po-

d ogleda na dubrovačku književnost. Za nj

| dubrovačka literatura nije produkt stvara-
| lačkog impulsa, već se ima smatrati kao
| plod gospodske dokolice. Ali u mnogim slu-
čajevima treba je posmatrati sa političkog
«e Ta osobito vrijedi za Gundulićeva

»Osmana“. Ovaj je nastao u doba, kad je

| dd dio vlastele (a megju njima i Gun-
| dulić) zastupao ideju, da bi Evropa tre-

[bala da sruši tursko carstvo. Gundulić sa

svoja dva epa ,Osmanidom“ i » Vladisla-

-goslovenskog najkompetentnijeg

.koju on toliko voli, bio vrlo lju- |

imenu jednog od najboljih i najvećih predstav-

ove špilje sarajevska ,Bosnische Post“.

glavnom hodniku !/, km, a sa svim spo-

Teško je bilo i stenografskom peru
zahvatiti lijepo stilizovani izražaj dobro
razvijanih misli, a to tim teže što su i za-

pisničari podlegli sugestivnoj napetosti broj-

ne i odabrane publike, koja je pratila bez
daha i sa užitkom mudra razlaganja snaž-
nog naučenjaka i njegovu krepku argumen-
taciju popraćenu primjerima od vanrednog
interesa. Osvajanje tugjinskih gradova od
strane zdravih useljenika iz naših sela, gu
tanje i asimilovanje Grka i Cincara na
jugo-istoku naše otadžbine, Madžara i Ni-
jemaca na sjevero-zapadu, a Talijana na
primorju, amalgamiranja rasna u gradskim
kemičkim laboratorijima, ,moralni miris“
naših čaršija, problem otpornih Nijemaca
u Vojvodini i Židova po Hrvatskoj i Sla-
voniji, sve je to bilo predmetom razgovora

sa g. Cvijićem, koji je: on obradio sa vir-

tuoznom vještinom i jedinstvenim pozna-

vanjem najneosjetljivijih prelaza i prelije-
vanja, ispunjajući svoje zaobljene rečenice
živahnim koloritom folklore i začinjajući

1 nenta sastaju. i miješaju na šarovitom bal- . |
kanskom poluostrvu. Mi se odričemo i sa- |
mog pokušaja da podamo makar i približ- -
ni prikaz o razvijanju ove teme, ali sa na-

ročitim zadovoljstvom bilježimo izjave ju-
suca u
raspravi o pitanju imena naše države.

On ie mišlienia da ie jedinetvona du.
žavno ime od velike važnosti za proces

ujedinjavanja Srba, Hrvata i Slovenaca. ,Za:
50%, zajedničko ime državno pospešilo bi

proces. poipuneg ujedinjenja našega na--
roda“.
u arta svijetu“
lom rešeno za. naučenjake, umetnike. i za
. svu mlagju | intelegenciju: našu“.

teme za takav raz ovor i preživljavali sve >
rize p : da to nije još sazrelo u glavama naših sta-

— ,Ime Jugoslavija usvojeno je već
.— ,To je pitanje uosta- 2

—-,k ma

rijih političara, a naročito kod onih stra- |
naka koje tim demagoški operišu pred
neosveštenom masom, to će se ime održati“.

Ime Jovana Cviiića, Srbijanca, prešlo
je davno prije rata granice Srbije i svi su
onda još zarobljeni Jugosloveni gledali u tom

pr “Sindik :

Močiljska špilja

Preko rata prvi je put donijela opis

Tada je špilja bila poznata samo 400 m.
od ulaza. Da je danas Spilja. poznata u

rednim hodnicima do 600 m zasluga je gg.
Marcela Pehovca i učitelja M. Kusijano-
vića. Od oktobra 1919 oni su od špilje u-
činili ugodno šetalište u kori zemaljskoj,
a pri tom nijesu špilju u njezinim kraso
tama ni najmanje oštetili. Vlada je obu
stavila dalje istraživanje, dok komisija struč

3
———

nika naše oslobodilačke Srbije, pa će i
sada njegove izjave o Jugoslovenstvu i o
Jugoslaviji doprinijeti neizrecivo mnogo da
se i kod pokolebanih Hrvata i Slovenaca
utvrdi uvjerenje da su pravi intelektualci
u. Srbiji, kao i po cijeloj Jugoslaviji, odista

iskreni pristaše jugoslovenskog narodnog |

jedinstva, a da plemensko ime iskoriš-

ćuju u strančarske svrhe samo površni

politički tipovi isoveis one strane Drine.
I u tome je jedan dokaz više da smo jed:
no, oda smo Jugosloveni.

Na more! Na more!

Koliko li dražii zanosa sadržaje u sebi

ovaj poklič !

= Kakve li tajne čeznje budi on u duši
onih koji nijesu do sada nikad vidjeli ove
| jedinstvene i i nezaboravne liepote prirodne 1

Kako privlačivo i s čeznućem djeluje .

sjećanje na more kod onih, koji su imali |

sreću da ga jednom vide i dive mu se!
I zbilja ništa na svijetu ne utječe jače,

se ne usadi dublje u duši nego more.

svojom bajnoj okolicom. Svuda vlada čar

juga, između neba i mora, na hridinama i_

na zelenoj obali — čar svoje vrste: uži-
vanje i raskošnost koje ne umaraju, a naša

osu čula napeta da udišu: omamljujući miris
ovijeća i divno šarenilo boja. | “o

odarila, kako je malo koga obdarila, pa kako |

oda joj ne budemo zato zahvalni i u susret

joj ne idemo. Ne vrijeđajmo prirodu i ne

o0radimo protiv_nje jer će nam se ona osve-

titi i u sedmom koljenu. Dalmatinska je
obala bila nekada kao zeleni sag, ali ga

je varvarska ruka uništila, pa ju je zato:
priroda Kazula, zato je strahovite bure i

= Hlik broj: kosti današnjih životinja. Između |
Ovih životinjskih kosti nađeni su također.

ulomci lonac od crne zemlje ili od crvene -
gline. Tragovi metala nijesu opaženi. Nije
nađen još nijedan cio lonac. Među ulom-
Cima su tipične
identične sa ručicama lonaca nagjenih u
nekim bosanskim neolitičkim naseljima.
Na dosada poznatim ulomcima lonaca ne-
ma nikakvih rezbarija. Prema današnjem
stanju istraživanja ovo je bilo neolitičko
naselje, jer nema metala, a keramika se
javlja. u velikom broju.

Do drugog mjesta, važnog za prehi-

storijskog gledišta, dolazi se 70 m po gla-

“ništa može jače da nas opčara i ništa. nam

Naša. obala sinjeg jadranskog mora |
a prirodnim ljepotama može da se
takmiči i sa izvikanim svjetskim rivijera- a
ma, a kao biser na njoj stoji naš grad sa.

Vrve stranci sa svih strana svijeta da
se dive nenatkriljivim ljepotama i donose
time gradu neizmjerne materijalne koristi. ;
Ta glavno vrelo blagostanja za ovakav kraj | |
i jeste pohod stranaca. Priroda je nas ob--

ručice lonaca, koje su.

A BROJ 3 KRUNE
S pWWR>

Polugod. pretplata 15. din. (60 K)
Za inostranstvo vo godišnje 80 din.

Cijene oglasima: 1 em. visine
u širini 1 stupca 3 din, (12 K)

Priopćenja i zahvale 10 K redak. |
 Stalnim oglasivačima popust. |
[=]

a . <<.
_—

“Broj 70.

[o

haraju. Narav nekog kraja nije dai i
postala; njegova je okolica slika neke unu-
trašnje harmonije. FLjubav prama rodnom
-kraju treba da bude razumijevanje, pošto-
vanje i obožavanje te harmonije. Nekoliko
odabranih razumjelo je tu harmoniju i o-
snovalo društvo za Unapređenje Dubrov-
nika i okolice još prije rata i uspješno dje- |

parkova, nasada, šetališta, zabavišta, po- |
pravljanjem sjedala, puteva it.d. ae
Rad je društva ratom bio prekinut, a

varvarska je ruka mnogo od onoga lije- =

poga i dobroga, što je ono bilo stvorilo, |
uništila. Dok su prije rata mnogobrojni tu-
dinci sarađivali na razvijanju našega gra- |
da, jer su znali da cijene ljepote njegove, |

kako da se mi sada ne prenemo, kad smo

svoji i slobodni, i ne pregnemo svim na-

pononom i uma svoga i mišica svojih, svi,
svaki pojedinac bez razlike spola i staro-
sti, da i Dubrovnik probudimo, da ne bude BV
samo lijepa uspomena slavne. mu prošlosti, o
da pokažemo što sami možemo. Društvo

za razvijanje. Dubrovnika . ponovo je re-

svestrano i svojski .nastavi..

jalne i moralne potpore od čitavog gra-
đanstva, od svakog pojedinca bilo mlada
bilo stara. U nas fali lične discipline i malo |
je razumijevanja za lijepo i dobro — hote
ili nehote kida se cvijeće, režu se grane, _
lome se sjedala, ruše se putevi, kao da to

trebamo svi da uđemo.

rodnog nam grada, i imaju smisla i ljuba- '

grančicom, nad evakim cvjetićem, nad sva-
kom klupom, nad svakom elektr. žaruljom,
nad čistoćom — jednom riječju nad. svim
dobrim i lijepim, te prijave svakog onoga
koji bi se o što god ogriješio, da dobije
zasluženu kaznu. Neka svak smatra svo- -

To je bila ljudska lubanja. Mjesto, gdje |
. se ona našla veoma je interesantno. Ona
je bila u visini od 1!/, m prilijepljena o |

jednu stranu špilje. Prama dosada pozna- | |

tim okolnostima izgleda, da je lubanja
moglo doći tako visoko jedino na slijede-
ći način: Jednom je špilja bila visoko po-
plavljena vodom. Lubanja je od vode bila:
iznešena na površinu, a budući da je po-
plava dulje. vremena trajala, zapela je o
strane špilje i spojila se s vapnencom.
Kad je. voda used lubanja je ostala pri-
lijepljena.:

Gg. M. Pehovac iM. Kusijanović 4 dali |

lovalo pošumljivanjem okolice, uređivanjem

organizovano, da srušeno podigne i rad o
Odbor: ima
mnogo najbolje volje i posao. najozbiljnije Dia
zamišlja, a na vama je, Dubrovčani, daga
ostvarite. Sav će posao i napor odbora biti
uzaludan, ako on ne bude imao i materi- <

nekomu: osobito zadovoljstvo. pruža. U nas i. |
treba dase stvori .zaštita prirode“, a tamo | ia

Stoga. odbor: moli svakoga podna“ 2
i građanku, kojima leži na srcu razvitak <

vi za lijepo, da budno bdiju nad svakom | ih

pao u ruke nesavjesna istraživaoca špilja. —

€ vijadom“ | vnom hodniku. Tu odvaja sporedni hod-
njaka ne pregleda špilju. Svakako će € nik i prostire se još 110 m od raskrsnice.
komisija znat dostojno ocijenit zasluge SP( Ovaj je hodnik za kiše dosta vlažan, a ne-
menute gospođe, koji zaslužuju svako PI ka su mjesta: sasvim: pod vodom. Visina |
znanje i pohvalu. “| mu iznosi 1!/,-2 m., a širina najviše 4 m.
ozaoštri, da je i samome knezu bio ugrožen . < < U ovom kratkom | izvadku. iz s Samo je na jednom mjestu tako uzak, da
predavanja ,0. prehistorijskom čovjek! ge čovjek jedva potrbuške provlači. U zad- |

Život.
Gundulić. opazi, da je otišao preda- | močiljskoj špilji“ osvrnut osvrnut ću se |:

leko te htijući da zabašuri političke. ten- namo prehistorijsku stranu močiljske š Sp 2 njem dijelu ovog hodnika bilo je s oba-

su ovu lubanju spomenutom istraživaocu |
špilja, da je preparira. Kad je on otišao |
iz Dubrovnika nije više lubanje povratio.

Na podnožju onih nadgrobnih huma-
ka, koji su bili pretraženi nije se ništa
našlo osim životinjskih kosti i ulomaka sE
lonaca. Iskopavanjem: na samom podu š špić
“lje naišlo se na hodnik, koji je u minia«

hoće da za ovo zainteresuje krš-
ćanske vladare i odabire za: ovu zadaću
| hoćimskog pobjednika Vladislava, kao Sla-
ovenai nepogibeljna dubrovačkoj neovisno-
osti, Megjutim se u Dubrovniku spor tako

|dence svoga. djela, naumi da: ga slije u je- Špilja se: nalazi u pravcu sjeverol- dvije. strane poredano nekoliko hrpa lijepo turi sličan gornjem hodniku. Nije isključe-
dan ep, kojemu će dati. oblik jednog be- disa od Dubrovnika, 390 m nad mom, složenog kamenja srednje veličine. Hrpe na mogućnost, da je on djelo ljudskih ruku.
zazlenog romantičkog epa, kakav je onda 1 sat poviše sela Mokošice. su 80 em do 1 m visoke. Reklo bi se da Još se ne može ništa pozitivna kazati, jer:

bio obljubljen u Italiji. Dva pjevanja, ko- > Dva su mjesta u špilji, gdje ua su to nadgrobni humci. Oko njih jenađen je iskopano 2-3 m u dužini. U ovom do-

lima se je imao izvršiti ovaj spoj, nije sti- gjeni tragovi prehistorijskog čovjekale- velik broj životinjskih kosti i ulomaka lo-

njem hodniku izgleda da je bio niz gro-

bova odijeljenih jedan od drugoga. Da se
tu ipak ne nalazi tragova. ljudskog kostu-. >
ra razlog je taj, što je voda malo po ma-
ke ola; edna UMA | i diko ei

iL; ME NM : : g ,
ud page de Ng Mai 4 a + š * jeti ba # .

da i lorena ulazi sodino ia naca istoga tipa kao na ulazu. dagovi
ulaza udaljeno, a ne nalazi se u glavm,

o oni nijesu ni: ovdje opaženi.

već u jednom. od. sporednih hodnika, Mo
E ulazu se širajo: 1 m duboko. g, Najsigurniji dokumenat, da je u špilji
vijek u ip dvijesoh. genije Nađen pračovjek nano fa: ali na“ joijakaja so

M. VJ

gao đa spjeva. U to vrijeme nastaje ,Du-
bravka“; s kojom pjesnik .markira | svoje,
odstupanje od revolucionarnih ideja i svoj
Povra aki ije tradigiomalnoj. državnoj politioi.