lisac

po sadržaju i po formi,

Poštarina plaćena.
—————
IZLAZI SVAKE SUBOTE |

Vlasniki izdavač: Odbor »Rada““

Uprava ji uredništvo nalazi se u .

Kovačkoj ulici br. 332. TH. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

=

Godina lit.

Prijateljima
"Najavili smo u "prošlom broju da ćemo

postepeno odgovarali na brojna pisma koja
su nam stigla, za vrijeme odsutnosti: D.ra

Leontića, iz Sjeverne i iz Južne Amerike,
Pi da ćemo objaviti imena Hepslavenika za

,Rad“.

Naši prijatelji iz Amerike omekutih su “

da ,Rad“ izlazi već treću godinu dana.
Otvoreno ćemo priznati: da nije bilo po-
moći preko oceana, ,Rad“ bi jedva mogao
da izlazi do današnjeg dana. Izdavački troš-
kovi danas su veoma veliki. Kao primjer
spominjemo, da na papir, štampu, ekspe-
diciju i poštanske marke samo za. brojeve

što šaljemo u Ameriku trošimo godišnje.
preko 40. 000 kruna. U ovakim prilikama jed“
da održe i subvencionirana
strančarska glasila. A. ,Rad“ je od svog |

se mogu

va

prvog broja stajao. uvijek iznad strančar-

stva. Pa i ako je to, u današnje doba, vrlo 2
svejedno, »Rad“ će x.

nezahivalna zadaća,
nadalje nastaviti udarenim ' smjerom, on
će i nadalje ostati nezavisni glasnik jugo-
slovenske misli i naprednog demokratizma.
Ma koliko bio skroman, po svom opsegu,
on će i nadalje
ostati prkosno gord i I Pi otče bor-
ben, zastupajući samo interese jugosloven-

iz Amerike

bu za oslobođenje i i njedinjenje, poslao nam

je Lp. 44. (četrdeset i četiri lirefperuanske)

koje je megju prijateljima sakupio za fond
»Rada“ i u ime pretplate. Niže/donosimo
spisak doprinosnika, zahvaljujuć najsrdač-|

nije svima, a naročito našem čestitom prija-
Matu Galjufu, nekadanjem našem

O,
2"

telju

ovogji u dubrovačkoj gimnaziji.

ske narodne cjeline i jedinstvene jugoslo- -

venske države, šibajući bez obzira sve one
koji stoje kao balvani na putu napretka i
koji drmaju osnovicama naše: sa drža- še

ve, pa iz bilo kojih motiva.

> Plemeniti m&cenat iz ii gosp. Mato.
Galjuf, naš sugragjanin, koji je obilno po-
omagao sve naše mjesne institucije i koji

je za vrijeme rata bio jedan od onih
koji su darovali relativno najviše u fond |

»Jugoslovenskog Odbora“
koji su imali svrhu da pomognu našu bor-

i u sve fondove .

Lp. 1.0.00,

Popis doprinosa za ,Rad“. (Imena su
napisana španjolskom ostografijom,

radi
tačnijeg adresovanja):

Mateo Galjuf, Lp. 5.0.00, Josć Mieu-.
“licich Lp. 5.0.00, Nicol4s Birimisa Lp. 2.0.00,
Mateo Zarak_ Lp. 1.0.00, Nicolas Lale Lp.
1.0.00, Mateo Guerovich Lp. 2.0.00, Blas

Buratovich Lp. 1.0.00, Antonio. Miloslavich
dor_ Nesanovich Lp. 2.5.00, Felipe Marin-

2.0.00,

Milos Lp. 2.0.00,  Silvestre Piseulich_ Lp.
Lp. 1.0.00, Manuel: Mariuovich Lp. 1.0.00,
Antonio Biasevich Lp. 1,0:00, Ukupno 34. 0.00
. Lira peruanskih. |

Osim ovih primili smo de A va
kote iz San Francisca K _325.—, oro

Nonkovicha iz Chicaga dol. 10, od Slavjan-.
skog Pripomoćnog Društva + 10, (za pret-
platu »Rada“ i nekih drugih novina), od
g. Petra Kukuljice iz Hdanoo dol. 3. 0]
g. Matt R, Rabb, dolara 5. kuk
> Molimo ge “dopisnike i pibtaišizike 2 |
Amerike da nam ne zamjere u slučaju da |
svaki posebno ne primi potvrdu primitka,

jer smo poslom preopterećeni, a u sadanjim

prilikama ne možemo izdržati trošak per-

sonala za administraciju'i za korispodenciju.

 Gg. dopisnicima i pretplatnicima naj-

srdačnije zahvaljujemo. Ovim prilozima po-
kriven je deficit lista iz prošle dvije go-

Dubrovnik, 2. aprila uda

da os i
:» Rad“: Da naše ljude,

Josć Hanza Lp. 5.0.00, Salva-

dine, a ki je osigurano izlaženje ,, Rada“.
“Molimo naše prijatelje i pretplatnike,
i nadalje podupru, da prošire
ne bi li se
tako održao do boljih vremena, da se onda:
pretvori. u većilist,“ koji će podržavati re-
dovnu vezu naših iseljenika sa domovinom.

i Uz bratski pozdrav

(|I Ab Uredništvo. Rada“

f -

Prilika kulturna- razmatranja

“Izgrađivanje naše nove istorije, posle
ujedinjenja, početo je spolja a ne iznutra.

U tome leži i to daje anacijonalan i i reakcio-
naran: karakter celoj našoj politici i celom |
našem političkom i kulturnom životu. Ob-

ziri, kompromisi, tradicije i konvencije S
jedne. strane, a protekcije, nesposobnost i

T korupcija s druge strane, ukočile su razvi-

covich Lp. -1.0.00, Antonio Ciurlizza Lp. “tak naše mlade države. Kod nas je vazduh

Marcos Milos Lp. 2.0.00, Marcos : postao. kužan, smrdljiv i potrebna mu je
. jedna jaka. dezenfenkcija. Celokupni naš A:
u narod, koji je daleko od naše povampirene |
 zakulisne. politike, traži za naš. zajednički.

rad novu: bazu, nove vidike, nove puteve |

d nova verovanja. Dužnost je omladine i

manjeg dela nepokvarene inteligencije da
se približi narodu i da mu pomogne. Jer
naš narod ima svoja osećanja, svoje želje, |

svoju veru 1 BAI svoje. ideale.

a bad Nova baža.

 eloda da svak ne će da shvali i. ra-
zume da je naš troimeni_ narod ipak jedan

narod. Ima ih još koji misle da je to tvr-
đenje jedna dogma koja hoće da im se na-

turi, ima ih još koji to javno govore i pišu.
Ne, to nije dogma kao što je dogma daje |

Otac bog, da je Sin bog i daje Duh Sveti |

bog — nego je to jedna istina za koju

imamo i suviše dokaza a bismo ih ovde

om

LL]
POJEDINI BROJ 3 KRUNE
- Polugod. pretplata 15. din. (60 K)
Za inostranstvo vo godišnje 80 din.
Cijene oglasima :| 1 em. visine
u širini 1 stupca 8 din, (12 K)
Priopćenja i zahvale 10 K redak.
Stalnim  oglasivačima popust.

mil

Broj"

iznosili; Kao rezultanta zapaženja_ i
učavanja naših triju plemena i triju vera |
jeste to da su veze koje ih spajaju mnogo |
jače od onoga što ih rastavlja. Jednom
reči: sve ono što nas deli tuđe je. Zato, izgra-
divanje naše nove otadžbine i države ima da
počiva ne na tuđem nego na čisto našem.

pro-.

Gotovo sve naše partije nose na sebi je-
dan nezdrav pečat: one su ili tradiciji. Moa
ne, ili separatističke, ili eskluzivne, ili re-

akcionarne, ili deskrutivne. Naš pariiahe?

e

nat postao je laboratorij nastranih i čud- |
nih odredaba, propisa i zakona. Naša mi-

nistarstva stalno se bore za onu staru : |

vuk sit i koza čitava. Ova opšta poreme-
ćenost stanja i i društva dolazi otuda što su e
taktika, metod — i naročito shvatanja - —_
promašile cilj. U toku naše duge istorije :
mi smo dobili u nasleđe. mnogo rđavih i
bolesnih shvatanja i mi .zato svakog. tres | “ad
onuika dolazimo u sukob. između: sebe.: Sva-.
ko od naša tri plemena, a možđa i svaka
istorijska naša pokrajina, ima svoju istoriju.
usko vezanu za narodni društveni i poli-
tički život. Otuda dolazi da: se: naš novi
rad bazira na proračunanim "kompromisi- ns

ma, materijalnim, pojedinačnim i skupnim,

interesima, i velikim ličnim sujetama. Naš

politički i društveni rad i shvatanja nisu:
upravljena jednom većom idejnom svetu |

koji će živeti i postojati i posle nas, i posle

ne pripada: samo nama “koji danas ž živimo,

nacionalne politike mi još. nemamo: niti
ćemo je imati sve dotle dok umesto mo-

ralno-etičke ideje naš zajednički rad: bude | 3 ;

imao za bazu opštu tesnogrudosi i egoizam, |

“ona pripada i našim unucima i praunuci- e
oma naših praunuka. «Izrađene i određene ie

Naši narodni predstavnici imaju: da a

shvate jednu stvar: da ako ih je u parla- |

 menat dovela volja naroda =. ae i 2

Narodno zdravlje
O tuberkulozi

Predavanje Dr. V. Poljanića.
(Nastavak)

Za proučavanje tuberkuloze, upotreb-

ljuju bakteriolozi najviše zamorčad, kune- |
i majmune. Čineći injekciju u

lje, koze
kožu i pod kožu, nastanu sirasto-gnjojni
kožni čiri, a nakon 3—4 sedmice oteku
odgovarajuće mezgrene žlijezde. Isto tako,
uštreajuć kroz trbušnu stijenu, u potrbuš-
nicu, pojave se, nakon nekoliko dana,
male, kao proso Sitne, sivkaste čibuljice
po mobrani crijevnoj, a_tada obole malo
po malo svi ostali tjelesni ustroji. Najbo-
lje se može pratiti taj proces, ubrizgava-
njem bacila u prednju očnu sobicu, gdje
se nakon desetak dana, pojave na očnoj
šarenici, prostim okom vidljivi, manji od

PrOsa, sivi, prozirni čvorići, čibuljice. Već.

od drugoga dana injekcije prate se, po-

*

moću mikroskopa, sve faze razvoja. “Vidi

se kako se naglo množi bacil, a u isto
Moe. tkivne stanice, jede za malo
ana naprave jednu hrpicu čelijica malu

čibuljicu (latinski tuberculum) a u sredini

te čibuljice neke goleme stanice sa puno

jezgrica, ali u isto doba i po koji bacil u
njima.

Naokolo tih sćišmik druge male, a
Om 4—5 dana, već bi bijela krv na
ljelešca učinila kao neku ogradu, i sve
začahurili, Pomnoženje,: dakle bacila, u
živom tkivu. podraži stalne, nepomićne ži-
votne čelijice, | one se stanu. kao u em-

nak

brijoralno doba, dijeliti i množiti, a u isto-

doba, to draženje, prouzroči nagomilanje
bijelih lijelešaca. Za bolje: razumjevanje

tog PAliPvag dio ranja i životnog. od-.

pora, potrebujemo malko analizovati krv,

pluću i srce:

Cijela ii dijeli se na doniiiško
i organsko. Sve što je organsko to raste,
a što raste mora da ima svoj početak,
svoju klicu. Ta zametna stanica, oplogje-
na i postavljena u povoljne prilike vlage
i topline, bude od neke tajinstvene sile
gurnuta, prodrmana, navijena; ona se
probudi, stane dijeliti i množiti. Vrlo brzo

poskoči broj ćelijica na milijarde, one se.

svrstavaju u sisteme, prama raboti koju
će da obavljuju u životu; ponapose živ-

čani sustav. probavni, pokretni i t.d. To_

dijeljenje traje samo za embrijonalno doba.
Pri porodu, “sve je već porazdijeljeno u
organe, svaka ćelijica ima svoje stalno
mjesto, one su nepomične, i ne dijele se,
nego .samo, ako ih što izvanredno podraži.
Kao stajačice, potrebuju hranu, te za to
naokolo njih ima praznih prostorića, kuda
se provlače krvne vlasatice, noseći hranu
što je svario želudac i kisik što je uda-
hla pluća. Ćelijice uzmu iz krvi kisik a

predadu ugljičnu kiselinu i ostale stvari,

što im više ne služe u radionici. Krv sa-
stoji polovicom od krvnih tjelešaca a po-

 lovicom od krvne tekućine zvane plasma.

Tjelešaca ima od dvije vrsti: Crveni, što
nemaju jezgricu i što se ne mogu micati,
ima ih oko 5 milijona na svaki kubični
centimetar, a u cijeloj krvi odrasla čo-
vjeka preko 250 miljarda, te bi, povede-

oni jedan do drugoga, pokrili površinu od.
2816 m". Bijeli imadu  jezgricu, a mogu.
se naći u svim dijelovima tijela, i kao ski- |

tači i kao pomagači. Oni se mogu micati,
i mogu izpružiti kao neke nastavke, po-
moću kojih zgrabe sve što se okolo njih
nagje i uvuku, u Babe: “OBI dakle Mjleku ie

bibile tuberkulozne iso. i one dbiže bak- |

terije što, makar kojim slučajem uljegnu
u tijelo, ali pri tom poslu dosta puta i
sami zaglave, osobito, ako smo slabi,
bakterija nahrupi veliki broj.

Crvenu boju krvi uzrokuje jedno ti-|

jelo, jedna šara, zvana hamoglobin, a na-
lazi se samo u crvenim tjelešcima, koji su
svaki za sebe kao sičušna spužvica, na-
pojena tom crvenom masti. Hemoglobin
ma svojstvo da se lako spaja sa plinovi-

.ma, pa se tako n. pr. spaja u plući sa

zračnim kisikom i pravi oxihemoglobin,
koji mu se može oduzeti, kako to i čine
životne 6elijice. Što krv ima više hemo-
globina to je ružičastija a u obratnom
slučaju je tamnomodrocrvene boje, venozna.

> Krv, i dok smo zdravi, nije nam, za
pravo reći, nikada posve jednaka. Kadgod
promjenimo hranu, dogju u krv druge sa-
stavine. Nego ima i belesnih nekih stanja,
kad je krv, i po broju, i obliku tjelešaca,
annožini hemoglobina, i stvarnim primje-
sama, posve abnormalna. Može n. pr.

imati previše bijelih, kao kod leukemije, |

premnogo | velikih crvenih, kao kod per-
nicijozne anemije, premalo hemoglobina,
kao kod kloroze, premalo vapnenačkih
soli kao kod rakitis, previše cukara kao
kod. diabetes: i t.d. Računa se količina
krvi u zdrava čovjeka, koliko je od prilike
13. dio težine njegova tijela. dakle od 4'/,

do 5!/ litara. — Spomenuli smo prije, da

krv u plući dogje u dodir sa zrakom, a
to biva poradi kisika, kojega, jedan ma-

leni dio, ulazi u tijelo neposredno kroz.

kožu. Disanje uprav i sastoji u. tome, da
krv izmjeni neke stvari sa zrakom. Biline

“za svoju kragju potrebuju ugljik, što ga.

pBonje iz dine. Mišeline u začu po

a

moću svog bilinskog zelenila i sunčane |
topline; živinskim stanicama naprotiv, od
potrebe je kisik, i za to ga krv uzimlje
a. u zamjenu predade |
zraku ugljićnu kiselinu, što se pri izgara- —
nju, pri stvaranju energije, u organskim je <

iz zraka u  plući,

ćelijicama raspravila i zanovetna postala. |
Da se ta fina rabota obavlja, potrebito je |

i fino uregjenje u plući. Pluća_uprav po-. <a
čimlju sa grkljanom, što, kao  brižljivi |

vratar, čuva ulaz; zatvarajuć podjezičnim |

zaklopcem, kad hrana u jednjak prolazi;
puštajuć mimo glasilice toliko zraka, koliko

krv treba, i natežuć te svoje žice glasilice, |
tu svoju sviralu, da proizvede glas prema
potrebi. Pluću bismo mogli usporediti sa

izvrnutim stablom, čigov bi panj predstav- | X. će
oljao grkljan, a stabar bi bio dušnik, mi
se najprije podijeli u desnu i lijevu granu, | .

a tada se to razgranjivanje i djeljenje |
nastavlja, bronkijalne cijevi postaju sve

naše djece. Ova država, naša otadžbina, A

-_

Na oš Bg

uže, gube svoju hrskavicu, a u debljini .
od 1 milimetra zovu se tobularni bronki- |

joli, jer spajaju mala plućna leta, čije se
konture vide na gladkoj površini ska

Pokle su se još 4—5 puta razgranile, i.

postale od tri do četiri desetine milime-. 2

tra tanke, zovu se alveolarni prohodi, koji

se svršavaju u lijevkaste mjehuriće, a ta- |
kih 20 do 30 mjehurića zajedno, pravi |

jedno plućno leto. Za da dišuća površina

bude što veća, imaju ovi mjehurići toliko |
uvala (alveola), a u tankim zidovima tih |

alveola, razgranjuju se vlasatice pulmo- |

nalne arterije, gje venozna krv uzme ki- |

sik a predade što joj smeta. Stezanje i.
raztezanje pluće, obavljaju elastićne nike

kojih ima puno, i u bronkima i u bra: .
. kijolima, a u alveolama prave oni tanku.
mrežicu, dije. oka | poplečajajo: al veolarne,

S.