Poštarina plaćena,
—(rl

IZLAZI SVAKE SUBOTE.
Vlasniki izdavač: Odbor ,Radđa“

Uprava i uredništvo nalazi se u
Kovačkoj ulici br. 332. II, kat.
Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

Godina LA

__—

emajner. Karl — Marš!

Herr Kan. Habsburg bačen je po
ugi put, i definitivno, preko granica
»gdašnjeg carstva svojih pradjedova. Od-
»den je. kao običan lopov koji seje ušu-
io u tugju kuću bez dozvole gospodara.
ska vas ne zbunjuje brojna družina koja
ja ga je ispratila do izbjegličke Švicar-
e. Opasne provalnike prati redovno po-
a .eskorta“. A ma nije ona brojna zato
9 fe Karlek tobože pogibeljan — on je
mo ,un povero diavolo“* koji voli vino,
naročito madžarski ,tokajac“ iz biskup-
ih podruma — nego je. opasna ona. si-
ija još živih parasita, dvorskih lakaja,
kupa, gjenerala, špijuna i t. d., koji su
pravo i sačinjavali austrijsku naciju, a
\ii su odista očajni u ovim teškim da-
ma novčanih i stan«rinskih kriza. Ove
orica, u vezi sa svim reakcionarskim
a stoji daleko u politici vazda zloglasni
atikan, nasamarili su bivšeg c.ik. A-U.,
jemu će zbog toga historija prišiti na-
mak ,Tikvau“, da im posluži za ekspe-
menat restauracije Austro-ugarske Mo-
arhije, koja je bila zaista uzorna arena
Ah sve gur- gur štrebere, a idealno uto-
Qište svim istrošenim, prostituiranim, izli-
| inim ulizicama.

Madžarski premier .g. Teleky slina
interesantnih potankosti -

Boda će iznijeti“
: ovoj neuspjeloj, smiješnoj i bljutavoj,
Karlovoj i karlističkoj aventuri. Ne  pre-
j ari li nas zvanični predstavnik Hortijeve
j Madžarske, mi ćemo malko bolje upoznati
ti crnu pozadinu i šarene kulise ove šan-
M nske farse.

Megjutim, mi ćemo da konstatujemo
danas sa zadovoljstvom da ni ovaj ekspe-
imenat s Karlom-Tikvanom nije uspio
e nim istim majstorima, koji su njegova
Munda Ferdinanda, na sličan
Otpremili u Sarajevo. Karlo je baš prošao
Sreino — jer nije poslušao da progje kroz
g Jugoslaviju, ni na polasku nina povratku
M Madžarske! — ali je njegovim  neus-
giehom za uvijek pokopana nada svim

nim protuhama koji su se muvali od Rima
| Rijeke do Pešte i Beča da muzu šugave

rave raznih detroniranih i degradiranih

umirovljenih“ neprijatelja Jugoslavije.

Nije isključeno da je i koja velesila
'vropska pokušala s Karlom da učvrsti
ivoje pozicije vis-A-vis Njemačke ili da
Mejenjuje Jugoslaviju i Čehoslovačku pri
spremanju pohoda na boljševičku Rusiju.
ilo kako bilo, posestrime slovenske, vlade
ržave Jugoslavije i Čehoslovačke poka-
zale su i ovaj put da je vrlo opasno s

nama zbijati takove neslane šale. Valjda
e bilo sugjeno da zadnji potomak austrij-
kih careva, koji su naš narod maltrati-
ali vječnim »ultimatumima“, sramotno
xjisne iz zemlje svelosijepanske krune na

doo ultimatum iz — Beograda.

ili šikanirani od

kih kaplara, imali su tu zadovoljštinu,

4 poprate ultimatum svoje narodne Vte
a pošprdnim pokličem :

b
Bb
)

Već smo ušli u drugu četvrt godine,
mnoga g, koja primaju. list, još ne po-
laše Pretplate, Molimo ih, da to učine
im prije, jer su pretplatnici jedini oslon
šašeg lista, a nama je nemoguće da ikomu
aljemo list besplatno.

sspršene čete austrijskih udvorica i pri-

rugovima, od kojih, dakako, nije mogao |

način, bili

ASI zemljaci, koji su za vrijeme rata
austrijskih oficira i rop-

G
emajner 2 »Kerrrtajk — marrrš.“! |

moglo. da pgnšujenijoju, 2

Političko=kulturna razmatranja

Novi vidici.

Srećan završetak ratnih doeadaiai dd kB

krajnosti potencirana naša rasna energija
ostvariše san našeg nacionalnog ideala —
ujedinjenje. Ali samim tim
žavnim činom nisu još rešena dva, ne ma-
uje važna, pitanja koja uslovljavaju kon:
solidaciju jednog naroda i države. Mislim |
na svesno nacionalno i kulturno ujedinje- |
nje, jer nam političko-državno ujedinjenje .
nije dovoljno. Osigurati ovo poslednje znači .
učvršćavati ono prvo. Samo tako moći ćemo
da radimo za onaj princip koji predstavlja

izraz duboke unutrašnje moralne potrebe
našega naroda — princip koji teži za po- |“
bedom demokratskog duha i više kulture. po

Treba da budemo na čisto sa jednim

pitanjem :
svest nije još uhvatila duboka korena, da *

naš jugoslovenski osećaj još ne nalazi svoje | I

naše |
: . nje. malo utišalo. Ovi elementi našli su

mesto u srcima svih naših građana
rase, da sunaše narodne mase, većim -de-
lom seljačke, još daleko od toga da se odu-
ševe za veličinu iđeala koji se pred nama
realizovao i da ga osete, ida, najzad, kod
nas nema još onoga što Bk ionite. duh <
jednog homogenog, kompaktnog, etnološki.
i lingvistički jedinstvenog naroda ? Ko je

kriv da imamo samo geografsko a ne- 1:7
duhovno ujedinjenje ? Ko je kriv da naša

nacionalna politika, neposredno posle oslo- |
ođdenja, nije otišla putem viših inorainiti za“
hteva ujedinjenja koji proizlaze iz. naše

rasne psihe ? Ako odgovor treba da: bude među probuđenim strastima,

kriva je slabost da naše nove otadžbine, lečenje svežih i du-

našnjeg pokolenja. To nipošto ne znači da

kratak mi ćemo reći /

je naše ujedinjenje bilo preuranjeno.| Ne.

smemo da se varamo i da mislimo. da. lj
naš narod; u širem smislu reči, nespreman | |

dočekao ujedinjenje ili čak da ga nije za-
služio. To bi bila glupostito bi bio greh.

Naprotiv, da nije bilo našeg | seljaka. koji |
je svojim prsima probijao frontove, malo |
bi nam koristili povoljni rezultati rata. Naš istih metoda razornog“ rada od strane onih
seljak, koliko god je on bio razjedinjen - U istih tipova koji su radili kod nas i pre rata.

svojoj istoriji i državnim i političkim i ver-. S druge strane mnoge naše partije služe

skim i kulturnim granicama, on ipak nije.
došao dotle da mrzi svoga brata. Stara naša |

istorija, pa i novija, pokazuje nam njego-

govu sklonost i potrebu ka međusobnom |
pomaganju, razumevanju i voljenju. Ako
je kad bilo mržnje i, na našu nesreću i.

sramotu, krvi, tome je bio kriv tuđin, a

alkohol i sila. Z
Ali, ima jedan bliži razlog našem na.

cionalnom i i kulturnom zastoju, razlog koji

nam otkriva i objašnjava slabost današnjeg <
pokolenja. To su plemenske, nacionalno-

separatistične, čak pokrajinske i* verske

razlike, favorizirane bilo direktno bilo. in- ž

direktno od dojučerašnje političke situacije,
pre oslobođenja, a favorizirane i od dana-

šnje političke situacije, posle ujedinjenja. | i
Tu leže dublji uzroci naglog pada- ć

nja onog nacionalnog oduševljenja u. na

šem narodu, posle oslobođenja. Raspar-.
čani naš narod upoznao je, u. toku rata,
naročito za vreme okupacije Srbije, sebe,
svoju vrednost i svoju snagu. Instikt i krv

kod njega su radili više no što mi mislimo.
Njegova rasna dinamika imala je svoje
dejstvo, Solunac je preko svih neprohod-
nih planina razgovarao sa celim poroblje-

nim narodom, i ono naše najveće nacio- .
nealno pitanje o kome su. sanjali decenija-
ma naši najbolji. ljudi, narod je rešio sam,

svojom voljom, svojom manifestacijom, is-
krenom i svesnom. Političko, kulturno i

versko vaspitanje koje mu je davala nje-

gova inteligencija i sveštenstvo, nije ipak

Dubrovnik, S

političko-dr- <

ko je kriv da naša nacionalna |

aprila 1921.

akosti, bratstva i pomirljivosti koje su
arakteristika naše slovenske rase. Ma-
sama naše starije političko-kulturne gene-
racije falila je ona široka i idealna kon-
.čepcija programa velikog nacionalnog ide-
ala, kako ga mi shvatamo, koji je našao
razumevanja tek u početku XX. veka kod
“naše: ujedinjene universitetske omladine.
< Zato, delo ujedinjena znači pobedu omla-
dine, Ona je pobedila zato što je otišla
"stopama onih naših velikih apostola (Do-
ositej,: Karadžić, Daničić, Preradović, Stros-
 omajer, Gaj, Rački, Vraz itd.) koji su pro-
-povedali narodno jevanđelje i radili na
njemu, i što je imala snage da se istrgne
ej partizanskih šaka naših politikana i da
ka pođe iamo gde je vodio instikt rase i naroda.
Ali, delo naroda i omladine bilo je
“ kompromitovano, skoro upropašćeno, mno-
gim teškim gresima. Svi nesavremeni, te-
.snogrudi, konservativni i reakcionarni ele-
menti. u našem narodnom organizmu dali
su. se: u pokret, čim se narodno oduševlje-

bo

. svoju. sintezu u Privremenom Narodnom
> Predstavništvu — čija je privremenost, na

žalosti i suviše duga bila — koje je svojim

radom zabeležilo najernije strane u našoj
novoj. istoriji, jer je ono spremilo teren onoj
niskoj. i bednoj političkoj i partizanskoj
“be orbi koja se posle razmahala, jer je ono,
kao. crv, podgrizalo naše mlado još ne-
onto stablo, jer jeono vaskrslo mno-

foot +
A. uvek: imali da nestanu u našem politi-
 čkom životu. Pri takovom stanju stvari,

izgrađivanje

obokih rana, bilo je onemogućeno. Narod,
koji je dao sve za slobodu — tražio je
zato zasluženu platu. Parlamentarna klika

 tizanstvo — a on traži hleba. I on, malo
po malo, gubi uticaj, obeskuraži se i prig-
ne šiju. | sada nastaje paradoks: u našoj
novoj odao državi vidimo upotrebu

se, u pitanju narodnog jedinstva i uređe-
nja naše nove države,

zitorskim principom: divide et imprera!
Ne! narod to nije želeo, nije hteo i
nije odobrio. On to mrzi, prezire i odbija.
On to osuđuje i hoće novo, jer pred njim
ostoje novi vidici. Narod je sit i presit bo-

lesnih glava od kojih i njega samoga već -

počinje da boli glava. Ali, narod je oslabio
i nemoćan i njemu treba pomoći i pod-
streka, Njemu treba da priđe i opet omla-

.dina pod čijim se svetim i čistim oduše-

vljenjem moraju potresti sve nečiste save-

osti i probuditi sve zaspale energije. Naša

. konservativna i reakcionarna politika i su-
više je slaba i gnjila da razvije naš na-
rodni organizam, a shvatanja koja ona pro-
paguje i suviše degenirisana da bi otrovala
svesnu i zdravu narodnu ideologiju.

slovenskim rasnim osobinama, ima sve po-
 trebne uslove da ostvari ideal širokog de-
.mokratskog duha i da pođe ka svetlim vi-

 dicima više kulture! |
| Brutus.

. : : 7
EVAKUACIJA OTOKA. |
* < Doznajemo da će po svoj prilici eva-
kuacija t. zv. Korčulanskih otoka (Korčule

. Mljeta Visa i Hvara) slijediti još u roku

prve zone, naime do 20. 0. mj.

oo njihovoj evakuaciji pregovora komisija

naj okećai: Boze Dalmaciju mjesto komisije za Rijeku, |

,.+ VTS A,

VRLIKA. ms

Q Ž H "4
kae: št: ju 3 a k La ks, di sd

Prisutnih: . + |“ >

mračne i problematične tipove koji su

dolazi k njemu i donosi mu politiku, par-.

muških: + | +. +... 392 >
ženskih: «<... 511 >
Državljanstvo : =
jugoslovensko « + +870 :
Sirano. “>, ea 2 2B
još neodlučeno ++ +5
Vjeroispovjesti
rimokatolička « + + 892 < >
pravoslavna + «(11
Materinji jezik : |
jugoslovenski kk se
jugoslov. (slov. narj.) |
drugi slavenski + * e |
talijanski +“... 1

muških 20 .

istim podmuklim.
metodama bivše Austrije i njenim inkvi-

(444088: <
imoškik + s > SMI
oŽenskih ++... 518...

Državljanstvol <<
jugoslovensko + + 1081
neodlučeno + (|. 2

 Vjeroispovjesti:
rimokatolička + + 1081 + >
pravoslavna + <. 2+.

Materinji jezik: 2
jugoslovenski + + 1075
Jugoslov. (slov. narj). 5
drugi slavenski » «1
talijanski. «< <. 1
njemački +... 1

Privrem. odsutnih : 67

muških 57 ženskih 10

Broj domaćinstava 214 + -

Jer, naš narod, po svojim dubokim.

Državljanstvo:

Za otoke Rab i Krk zaključeno je da |

POJEDINI BROJ 3 KRUNE |

Polugod. pretplata 15. din. (60 K).
Za inostranstvo vo godišnje 80 din.
Cijene oglasima: 1 em. visine.

u širini 1 stupca 3 din. (12 =
Priopćenja i zahvale 10 K odak. |

 Stalnim_oglasivačima . popnst |

m]

S sao ie 3

Dubrovački kotar u: brojan

(nastavak)
Općina Lopud
o bik AL će:
Prisutnih: + +... 837... <
muških + . +... 146 . .
ženskih + +... 191...
Državljanstvo:
jugoslovensko + + +
strano «< (4 >. >
Vjeroispovijest :
rimokatoliča + «>.
pravoslavna + + < <<. 1.
Materinji jezik:
jugoslovenski + + + 335.
drugi slavenski + - 1
talijanski + + < «<

Privremeno odsutnih 11
muških 10 + + ženskih +1
Broj domaćinstva: « +88 .

Općina Šigan
1.-1I. 1921.

drnugbeć <. cake Bo
Privremeno odsutnih 26
«ženskih 6
260 .
Općina Slane

1.-1. 1921.

Broj domačinstava :

Pa

Prisutnih : :

Općina Ston
1.-11. 1921.
Broj prisutnih + + 5925
muških + + «+ +. 2695
Ženskih + + < + + 3230 -

 jugoslovensko « « 5922
strano“ +e 4 4 2
neodlučeno + + «< 1
Vjeroispovjesti : :
rimokatolička >
pravoslavna «+ «<

5922 +4
O S

—a e .

a" <
RtORO is BR
se f maš. sA map : i SAŠA ća , žak E Le
s, pe kei A sik < : 3