Poštarina plaćena, —(rl IZLAZI SVAKE SUBOTE. Vlasniki izdavač: Odbor ,Radđa“ Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. II, kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. Godina LA __— emajner. Karl — Marš! Herr Kan. Habsburg bačen je po ugi put, i definitivno, preko granica »gdašnjeg carstva svojih pradjedova. Od- »den je. kao običan lopov koji seje ušu- io u tugju kuću bez dozvole gospodara. ska vas ne zbunjuje brojna družina koja ja ga je ispratila do izbjegličke Švicar- e. Opasne provalnike prati redovno po- a .eskorta“. A ma nije ona brojna zato 9 fe Karlek tobože pogibeljan — on je mo ,un povero diavolo“* koji voli vino, naročito madžarski ,tokajac“ iz biskup- ih podruma — nego je. opasna ona. si- ija još živih parasita, dvorskih lakaja, kupa, gjenerala, špijuna i t. d., koji su pravo i sačinjavali austrijsku naciju, a \ii su odista očajni u ovim teškim da- ma novčanih i stan«rinskih kriza. Ove orica, u vezi sa svim reakcionarskim a stoji daleko u politici vazda zloglasni atikan, nasamarili su bivšeg c.ik. A-U., jemu će zbog toga historija prišiti na- mak ,Tikvau“, da im posluži za ekspe- menat restauracije Austro-ugarske Mo- arhije, koja je bila zaista uzorna arena Ah sve gur- gur štrebere, a idealno uto- Qište svim istrošenim, prostituiranim, izli- | inim ulizicama. Madžarski premier .g. Teleky slina interesantnih potankosti - Boda će iznijeti“ : ovoj neuspjeloj, smiješnoj i bljutavoj, Karlovoj i karlističkoj aventuri. Ne pre- j ari li nas zvanični predstavnik Hortijeve j Madžarske, mi ćemo malko bolje upoznati ti crnu pozadinu i šarene kulise ove šan- M nske farse. Megjutim, mi ćemo da konstatujemo danas sa zadovoljstvom da ni ovaj ekspe- imenat s Karlom-Tikvanom nije uspio e nim istim majstorima, koji su njegova Munda Ferdinanda, na sličan Otpremili u Sarajevo. Karlo je baš prošao Sreino — jer nije poslušao da progje kroz g Jugoslaviju, ni na polasku nina povratku M Madžarske! — ali je njegovim neus- giehom za uvijek pokopana nada svim nim protuhama koji su se muvali od Rima | Rijeke do Pešte i Beča da muzu šugave rave raznih detroniranih i degradiranih umirovljenih“ neprijatelja Jugoslavije. Nije isključeno da je i koja velesila 'vropska pokušala s Karlom da učvrsti ivoje pozicije vis-A-vis Njemačke ili da Mejenjuje Jugoslaviju i Čehoslovačku pri spremanju pohoda na boljševičku Rusiju. ilo kako bilo, posestrime slovenske, vlade ržave Jugoslavije i Čehoslovačke poka- zale su i ovaj put da je vrlo opasno s nama zbijati takove neslane šale. Valjda e bilo sugjeno da zadnji potomak austrij- kih careva, koji su naš narod maltrati- ali vječnim »ultimatumima“, sramotno xjisne iz zemlje svelosijepanske krune na doo ultimatum iz — Beograda. ili šikanirani od kih kaplara, imali su tu zadovoljštinu, 4 poprate ultimatum svoje narodne Vte a pošprdnim pokličem : b Bb ) Već smo ušli u drugu četvrt godine, mnoga g, koja primaju. list, još ne po- laše Pretplate, Molimo ih, da to učine im prije, jer su pretplatnici jedini oslon šašeg lista, a nama je nemoguće da ikomu aljemo list besplatno. sspršene čete austrijskih udvorica i pri- rugovima, od kojih, dakako, nije mogao | način, bili ASI zemljaci, koji su za vrijeme rata austrijskih oficira i rop- G emajner 2 »Kerrrtajk — marrrš.“! | moglo. da pgnšujenijoju, 2 Političko=kulturna razmatranja Novi vidici. Srećan završetak ratnih doeadaiai dd kB krajnosti potencirana naša rasna energija ostvariše san našeg nacionalnog ideala — ujedinjenje. Ali samim tim žavnim činom nisu još rešena dva, ne ma- uje važna, pitanja koja uslovljavaju kon: solidaciju jednog naroda i države. Mislim | na svesno nacionalno i kulturno ujedinje- | nje, jer nam političko-državno ujedinjenje . nije dovoljno. Osigurati ovo poslednje znači . učvršćavati ono prvo. Samo tako moći ćemo da radimo za onaj princip koji predstavlja izraz duboke unutrašnje moralne potrebe našega naroda — princip koji teži za po- |“ bedom demokratskog duha i više kulture. po Treba da budemo na čisto sa jednim pitanjem : svest nije još uhvatila duboka korena, da * naš jugoslovenski osećaj još ne nalazi svoje | I naše | : . nje. malo utišalo. Ovi elementi našli su mesto u srcima svih naših građana rase, da sunaše narodne mase, većim -de- lom seljačke, još daleko od toga da se odu- ševe za veličinu iđeala koji se pred nama realizovao i da ga osete, ida, najzad, kod nas nema još onoga što Bk ionite. duh < jednog homogenog, kompaktnog, etnološki. i lingvistički jedinstvenog naroda ? Ko je kriv da imamo samo geografsko a ne- 1:7 duhovno ujedinjenje ? Ko je kriv da naša nacionalna politika, neposredno posle oslo- | ođdenja, nije otišla putem viših inorainiti za“ hteva ujedinjenja koji proizlaze iz. naše rasne psihe ? Ako odgovor treba da: bude među probuđenim strastima, kriva je slabost da naše nove otadžbine, lečenje svežih i du- našnjeg pokolenja. To nipošto ne znači da kratak mi ćemo reći / je naše ujedinjenje bilo preuranjeno.| Ne. smemo da se varamo i da mislimo. da. lj naš narod; u širem smislu reči, nespreman | | dočekao ujedinjenje ili čak da ga nije za- služio. To bi bila glupostito bi bio greh. Naprotiv, da nije bilo našeg | seljaka. koji | je svojim prsima probijao frontove, malo | bi nam koristili povoljni rezultati rata. Naš istih metoda razornog“ rada od strane onih seljak, koliko god je on bio razjedinjen - U istih tipova koji su radili kod nas i pre rata. svojoj istoriji i državnim i političkim i ver-. S druge strane mnoge naše partije služe skim i kulturnim granicama, on ipak nije. došao dotle da mrzi svoga brata. Stara naša | istorija, pa i novija, pokazuje nam njego- govu sklonost i potrebu ka međusobnom | pomaganju, razumevanju i voljenju. Ako je kad bilo mržnje i, na našu nesreću i. sramotu, krvi, tome je bio kriv tuđin, a alkohol i sila. Z Ali, ima jedan bliži razlog našem na. cionalnom i i kulturnom zastoju, razlog koji nam otkriva i objašnjava slabost današnjeg < pokolenja. To su plemenske, nacionalno- separatistične, čak pokrajinske i* verske razlike, favorizirane bilo direktno bilo. in- ž direktno od dojučerašnje političke situacije, pre oslobođenja, a favorizirane i od dana- šnje političke situacije, posle ujedinjenja. | i Tu leže dublji uzroci naglog pada- ć nja onog nacionalnog oduševljenja u. na šem narodu, posle oslobođenja. Raspar-. čani naš narod upoznao je, u. toku rata, naročito za vreme okupacije Srbije, sebe, svoju vrednost i svoju snagu. Instikt i krv kod njega su radili više no što mi mislimo. Njegova rasna dinamika imala je svoje dejstvo, Solunac je preko svih neprohod- nih planina razgovarao sa celim poroblje- nim narodom, i ono naše najveće nacio- . nealno pitanje o kome su. sanjali decenija- ma naši najbolji. ljudi, narod je rešio sam, svojom voljom, svojom manifestacijom, is- krenom i svesnom. Političko, kulturno i versko vaspitanje koje mu je davala nje- gova inteligencija i sveštenstvo, nije ipak Dubrovnik, S političko-dr- < ko je kriv da naša nacionalna | aprila 1921. akosti, bratstva i pomirljivosti koje su arakteristika naše slovenske rase. Ma- sama naše starije političko-kulturne gene- racije falila je ona široka i idealna kon- .čepcija programa velikog nacionalnog ide- ala, kako ga mi shvatamo, koji je našao razumevanja tek u početku XX. veka kod “naše: ujedinjene universitetske omladine. < Zato, delo ujedinjena znači pobedu omla- dine, Ona je pobedila zato što je otišla "stopama onih naših velikih apostola (Do- ositej,: Karadžić, Daničić, Preradović, Stros- omajer, Gaj, Rački, Vraz itd.) koji su pro- -povedali narodno jevanđelje i radili na njemu, i što je imala snage da se istrgne ej partizanskih šaka naših politikana i da ka pođe iamo gde je vodio instikt rase i naroda. Ali, delo naroda i omladine bilo je “ kompromitovano, skoro upropašćeno, mno- gim teškim gresima. Svi nesavremeni, te- .snogrudi, konservativni i reakcionarni ele- menti. u našem narodnom organizmu dali su. se: u pokret, čim se narodno oduševlje- bo . svoju. sintezu u Privremenom Narodnom > Predstavništvu — čija je privremenost, na žalosti i suviše duga bila — koje je svojim radom zabeležilo najernije strane u našoj novoj. istoriji, jer je ono spremilo teren onoj niskoj. i bednoj političkoj i partizanskoj “be orbi koja se posle razmahala, jer je ono, kao. crv, podgrizalo naše mlado još ne- onto stablo, jer jeono vaskrslo mno- foot + A. uvek: imali da nestanu u našem politi- čkom životu. Pri takovom stanju stvari, izgrađivanje obokih rana, bilo je onemogućeno. Narod, koji je dao sve za slobodu — tražio je zato zasluženu platu. Parlamentarna klika tizanstvo — a on traži hleba. I on, malo po malo, gubi uticaj, obeskuraži se i prig- ne šiju. | sada nastaje paradoks: u našoj novoj odao državi vidimo upotrebu se, u pitanju narodnog jedinstva i uređe- nja naše nove države, zitorskim principom: divide et imprera! Ne! narod to nije želeo, nije hteo i nije odobrio. On to mrzi, prezire i odbija. On to osuđuje i hoće novo, jer pred njim ostoje novi vidici. Narod je sit i presit bo- lesnih glava od kojih i njega samoga već - počinje da boli glava. Ali, narod je oslabio i nemoćan i njemu treba pomoći i pod- streka, Njemu treba da priđe i opet omla- .dina pod čijim se svetim i čistim oduše- vljenjem moraju potresti sve nečiste save- osti i probuditi sve zaspale energije. Naša . konservativna i reakcionarna politika i su- više je slaba i gnjila da razvije naš na- rodni organizam, a shvatanja koja ona pro- paguje i suviše degenirisana da bi otrovala svesnu i zdravu narodnu ideologiju. slovenskim rasnim osobinama, ima sve po- trebne uslove da ostvari ideal širokog de- .mokratskog duha i da pođe ka svetlim vi- dicima više kulture! | | Brutus. . : : 7 EVAKUACIJA OTOKA. | * < Doznajemo da će po svoj prilici eva- kuacija t. zv. Korčulanskih otoka (Korčule . Mljeta Visa i Hvara) slijediti još u roku prve zone, naime do 20. 0. mj. oo njihovoj evakuaciji pregovora komisija naj okećai: Boze Dalmaciju mjesto komisije za Rijeku, | ,.+ VTS A, VRLIKA. ms Q Ž H "4 kae: št: ju 3 a k La ks, di sd Prisutnih: . + |“ > mračne i problematične tipove koji su dolazi k njemu i donosi mu politiku, par-. muških: + | +. +... 392 > ženskih: «<... 511 > Državljanstvo : = jugoslovensko « + +870 : Sirano. “>, ea 2 2B još neodlučeno ++ +5 Vjeroispovjesti rimokatolička « + + 892 < > pravoslavna + «(11 Materinji jezik : | jugoslovenski kk se jugoslov. (slov. narj.) | drugi slavenski + * e | talijanski +“... 1 muških 20 . istim podmuklim. metodama bivše Austrije i njenim inkvi- (444088: < imoškik + s > SMI oŽenskih ++... 518... Državljanstvol << jugoslovensko + + 1081 neodlučeno + (|. 2 Vjeroispovjesti: rimokatolička + + 1081 + > pravoslavna + <. 2+. Materinji jezik: 2 jugoslovenski + + 1075 Jugoslov. (slov. narj). 5 drugi slavenski » «1 talijanski. «< <. 1 njemački +... 1 Privrem. odsutnih : 67 muških 57 ženskih 10 Broj domaćinstava 214 + - Jer, naš narod, po svojim dubokim. Državljanstvo: Za otoke Rab i Krk zaključeno je da | POJEDINI BROJ 3 KRUNE | Polugod. pretplata 15. din. (60 K). Za inostranstvo vo godišnje 80 din. Cijene oglasima: 1 em. visine. u širini 1 stupca 3 din. (12 = Priopćenja i zahvale 10 K odak. | Stalnim_oglasivačima . popnst | m] S sao ie 3 Dubrovački kotar u: brojan (nastavak) Općina Lopud o bik AL će: Prisutnih: + +... 837... < muških + . +... 146 . . ženskih + +... 191... Državljanstvo: jugoslovensko + + + strano «< (4 >. > Vjeroispovijest : rimokatoliča + «>. pravoslavna + + < <<. 1. Materinji jezik: jugoslovenski + + + 335. drugi slavenski + - 1 talijanski + + < «< Privremeno odsutnih 11 muških 10 + + ženskih +1 Broj domaćinstva: « +88 . Općina Šigan 1.-1I. 1921. drnugbeć <. cake Bo Privremeno odsutnih 26 «ženskih 6 260 . Općina Slane 1.-1. 1921. Broj domačinstava : Pa Prisutnih : : Općina Ston 1.-11. 1921. Broj prisutnih + + 5925 muških + + «+ +. 2695 Ženskih + + < + + 3230 - jugoslovensko « « 5922 strano“ +e 4 4 2 neodlučeno + + «< 1 Vjeroispovjesti : : rimokatolička > pravoslavna «+ «< 5922 +4 O S —a e . a" < RtORO is BR se f maš. sA map : i SAŠA ća , žak E Le s, pe kei A sik < : 3