Strana 2. > bez razlike vjere, političkog mišljenja, ple- mena i narodnosti. 9. Potpuna sloboda vjeroispovijesti, ravnopravnost narodnih imena, zastava, grbova, azbuka ; jedinstvo kalendara. 10. Ukidaju se plemićki naslovi, tinjena i klasna privilegija. 11. Zakonom se osigurava minimum posjeda i zaštita rada: ni jednom gragja- ninn, a naročito seljaku, radniku, zanatliji I iribaru ne smije se oduzeti, ni pod ko- HN o jim uslovom, kuća, dio zemlje, stoke, oru- | dja i zarade neophodan za najnužnije iz- državanje njegovo i njegove obitelji. 12. Ukida se kmetstvo u svakom obli- “ku ograničuje se veliki posjed i gomilanje - kapitala progresivnim porezom. 13. Država omogućuje svakom stanov- baš- niku dahosgno i tjelesno uzgajanje ; “opća školska obaveza za mušku i žensku djecu; zakonska zaštita nedoraslih. <. 4 E 14. Osigurava se ljekarska njega i li- jekovi neimućnima ; potpuna | zakonska zaštita materinstva. A 15. Nepovrijedivost sudstva ; neodvis- nost sudaca; uredjenje porote prama naj- napvednijim pravnim načelima. | mi 16. Činovnik je lično odgovoran. kad sam povrijedi zakon, a država nadokna- djuje stranci štetu koja je VBA usli- jed takove povrijede. 17. Vrhovno Državno Sudište bdije nad poštivanjem državnog ustava. 18. Odbrana državna povjerena je A Na- rednoj Vojsci. Mjesni ,Jugoslovenski Akadem. Klub“ na svojoj sjednici/održanoj u ponedjeljak, jednoglasno je zaključio, da pošalje pokra- jinskoj i centralnoj vladi, te parlamentar- nim klubovima ovaj protest: Našim mjerodavnim faktorima, povodom ime- i novanja Norberta Filausa kotarskim upraviteljem. |» Ovo je bio skandal sa komesarom bd Gruberom : , Dubrovnik pod Austrijom te- mi rorizovao je jedan špijonji mračni indivi- duum ondašnjeg austrijskog poglavarstva; Karlo Gruber, — do prevrata. A naša sloboda bila je samo nastavak njegove karijere: na opće zgražanje, on je: ostao i dalje na našem poglavarstvu. Javnost je dizala glas protesta i zahtijevala da se prekine s tom sramotom. Uzalud. Naše su vlasti bile razboritije. No, slučaj sa otkri- vanjem talijanske špijonaže u Dubrovniku, i hapšenje kolovođa, ubrzo dovede Gru- berov skandal do vrhunca ; našim vlasti- ma padaju šaka dokumenti da je taj bivši austrijski špijon u tajnoj vezi sa talijan-. skom vladom. Konac : Karlo Gruber izmiče | naloženu hapšenju i spasava se bijegom | u Italiju. Taj Gruber, nije bio jedini Gru- ber, i posljedni. Sada smo svjedoci jednom najnovijem | našem skandalu jedan zlikovački tip zlo- glasnog austrijskog poglavarstva u Dubro- | vniku, drug Gruberov iz Renkinove ere, uličar protusrpskih demonstracija, optuže- nik zbog krađe još u doba Austrije, a i danas pod istragom, — jedan Norbert Filaus imenovan je kotarskim upraviteljem — u našoj državi! Gospodo mjerodavni faktori, vi smo- goste smjelosti da tako udarite u obraz našim sinovima koji Zzapamtiše jednog Filausa, da tako udarite u obraz čitavoj ostaloj poštenoj javnosti! Jeste li vi svi- jesni šta ovim počinjate, i šta počiniste u svim onim brojnim sličnim slučajevima koji nam se dvostruko, a strahovito, >. Zločinac — poglavar ma ba E ik. osvećuju : povjerava: se vlast onima koji uvijek o glavi radiše našoj državi, ai sada rade, iništi se njena potpora : patriote se bolno razočaravaju. Jesu li to one čvrste stijene koje ste pozvani da ubacu- | jete duboko u temelje našoj državi? Vi rušite, gospodo! Vi sistematski stvarate nezadovoljstvo, jer osim socijalnih neza- dovoljnika niču i nacijonalni nezadovolj- \ nici. Među njima su oni koji platiše krvavi danak slobodi. Vi se rugate s njima! Vi se rugate čitavoj našoj mučeničkoj prošlo- | sti, i vaša je smjelost divna. Prije krv i uže od raznih Filausa i Grubera, a sada blato i sram na našem licu zbor raznih Filausa i Grubera. Ovo je doba nekažnji- vosti svih zločina. Gospodo, puca li vam pred očima da se time stvara zla krv? Ovaj nas je novi skandal prenerazio. Najžešće protestujemo proti povjeravanju naše vlasti zloglasnom Norbertu Filausu koji je zaslužio | kazamat. Zahtijevamo da Se: smjesta poništi imenovanje Norberta Filausa. kotarskim upraviteljem, kako bi što prije nestalo< žakove. visti brata skna- Pune ruš . šeg obraza. Zahtijevamo, u ime prek gopni dao o mr Filausa, kona nog funkcionara u našoj Pos Sačekaćemo da vidimo koliko | : ogrezlo u neobaziranju na javni i politički moral. Mae Dubrovnik, 12. aprila 1921. »Jugoslavenski Akad. Klub u Dubrovniku, maa proti aneksije Naše općinsko zastupstvo jednoglasno je prihvatilo na svojoj sjednici od 10. apri- la rezoluciju, kojom se protestvuje protiv talijanskoj aneksiji naših krajeva, u kojim žive preko 600 hiljada nacionalno svijesnih Jugoslovena. .* a X . * %, kle ide naprijed, povečava se objam ognji- šta, proširuju se granice, a središte me- | gjutim nekrotizirano, kazeificira i smekša, hi postane židko, napravi se jama (kaverna) od plućnog tkiva, kaverna još zatvorena, / jer ne komunicira _ sa zrakom odeblji bron- kijoli i krvni sudovi drže se još, oni drže razapete stijene te šupljotine, ali malo po malo i njihovi tuberkuli nekrotiziraju, iz- glogju ih, te i oni popucaju, a tada ka- verna počne popuštati inspiratorskom raz- tezanju, pak tako uljegne zrak kroz bron- ke u nju, a s druge strane ona nekrotić- na masa izprazni se, bude kašljem izba- čena van' — te nastane tako, otvorena kaverna, još nepravilnih, neglatkih zidova, ali malo po malo izgrizu se svi repii rese, panu unutra, i budu iskašljani, stijene postanu glatke, a može se ćak i to dogo- diti, varavski, kod manjih kaverna, da se stijene približu jedn. drugoj, s jedne i dnuge strane staleži se mali sloj kreča i i one se tako uprav, prilije se jedna uz drugu, kaverna izčezne, zatvori se, oblite- rira. Obićno se dogagja da se kaverna povečava, u njezinim zidovima ruju bacili, raspadaju se napravljeni tuberkuli : u bli- NR | zini nastala druga kaverna, povećava se ko takogjer, dijele ih sve uže pregrade, što Ka se na svrhu takogjer izervotoče, nestane s . _ u Pi Mirovne dna pa o » m a .. m R da ika = mo. vani odaje sedi 3 e 4 . inima "S = .. » — ša o . m mono ae oi S sE = < sa kn iš Čč : earn : amen s Ca kdožanka . E ran ra E pan ts egerd CREE E = = m u; _= Bika < snasao sj a : a u a mota : E a oo jooj kaco oh nn om x: Z Pe a ORTE IE g (ona srame es pen _—_— dos a či £ > o pra == ES amor . S E _ 4 * x dr s eo e mass m E tI ZakaaieH koa om goni 1 onodi Data oi pos o map, = zam" .. vaši i zao e m > . Eos“ : Pame nešidd. o > a a ja ie s ? ih, kaverne se dotiču, spoje i sliju u jednu z veću, uepravilnu, uvalastu, s& kojom se opet druge spajaju i u sve veće slijevaju. U ovećim područjima ima i debljih, širih, krvnih sudova, koji su prohodni, kroz. ši struji krv, ali na njihovim zidovima ima tuberkula, što čine stijene manje čvrstim, mekšim, slabim, te prsnu, a bolesnik, malo vrijeme iza toga, osjeti jaki podražaj kašlja, sa kojim izlazi nešto naslanasta, izlazi pjenasta, ružičasta krv. Što se tiče. krva- renja iz pluće, treba razlikovati početna, ne znatna i docnija obilna krvarenja. Gdje- kad se“&koro periodićno povraćaju, i kao: da bolesnicima neko oblakšanje donesu, gdjekad su dugotrajna is velikom mukom se zaustavljaju, a gdjekad su opet tako jaka da neposredno prouzroče smrt. Pita- nje, da li može zdrava pluća krvariti, in- teresovalo je puno, nekadašnje kliničare i patologe, jer su držali potpuno uvjereni, da je krvarenje jedno od glavnih uzroka tuberkuloze. Rek bi da nije baš nemoguće, da i zdrava pluća može krvariti, i to kod slabih. limpatićnih, mladihsosoba, kojima i na nas česće krv teče. Svakako bi mo- alo vrijediti begiznim pravilom, da. ovaj što par puta krv baci, sebe smatra tuber- kuloznim i povuće iz loga zaključka po- Sljedice, a te su, da pomnjivo pazi tugje ' Elektri čna \ centrala Nema sumnje da je glavni speduvjčt = : za razvitak. grada i okolice dobre komu: nikacije i eneržija: s toga nebi smo smi- jeli gubiti vremena, već bi morali nasto- jati postići ova dva preduvjeta, a oba ćemo: postići ako podignemo_ Hidro električnu Centralu u blizini grada, u Rijeci ili Župi. Hidro električna Centrala može nam dati jeftinu rasvijetu, struju za sadašnju dm šldku prugu iza nove pruge što treba graditi u interesu prometa stranaca i raz vitka grada, pa i za razne nove industrije i kuhanje, što sve to znači mislimo da će svak pametan pojmiti. Hidro elektrana je za grad, iza vode, jedno od najglavnijih pitanja. Bilo je već govora u ,Radu“, da jedna: Hidro električna Centrala od 500 konja snage nebi zapala više od K 3,600. 000, da ova centrala nebi imala troškova za pe- gon, dočim da koloriferna Centrala u Gružu da troši na godinu K 3,600. 000 ugljena i nafte. Po tome golemu ekonomsku pred- nost ima Hidro električna Centrala. | > Današnja koloriferna Centrala u Gružu ne može da udovolji svim potrebama i pre- skupa je njezina struja, jer je skupo go- rivo. Ona bi mogla davati struju kad radi manjkavosti vodne snage nebi mogla da radi Hidro Centrala. Općina, koja ima povoljan ugovor sa Bečkim društvom, može da iskoristi svoj povoljan položaj. Jer sigurno Bečko dru- štvo neće tražiti od Općine da vrši posto- jeći ugovor ni u slučaju da se podigne Hidro Centrala, nego će po svoj prilici tra-. žiti promjenu ugovora i kad se nebi po- digla Hidro Centrala za to što je posku- pljelo gorivo za 3000%/, a i sada gragjan- stvo plaća struju povredom ugovora. Ako bi pak društvo tražilo vršenje posto- jećeg ugovora onda bito bila za gragjan- | stvo prava blagodat, jer bi imala: .... uz pred ratnu cijenu. | Naša. Općina ima po posibjaćone ugo- JA voru pravo tražiti da Centrala. u Gružu uji Pao u potpunome redu sa svim strojevi- ma, što nije, i ima pravo da odkupi.Cen- tralu po ugovoru do samih 5 godina i sto- | ga društvo nastojati će ne izmjeniti istro- šene strojeve i bez dvojbe bit će popustivo u svojim zahtjevima, te se može doći do nagodbe. Ističemo ovo sasvim uzgredno i za to da šira javnost bude bolje upućena u ovo pitanje. A glavno je to, da po na- šem čvrstom uvjerenju Općina bi morala graditi čim prije vlastitu Hidro Centralu u svakom slučaju, ili bi imala osnovati akci- jonerno društvo u tu svrhu, kome bi ustu- pila svoja prava za jedan dugi niz godina. Nego se tvrdi da mi nemamo dovoljno | vodne snage cijelu godinu za Hidro elek- | otričnu Centralu od 500 konja snage. Ta tvrdnja nije konstantirana sa teh-- ničke strane. Ali predpostavimo da s 2 .nemamo vodene snage ni u Rijeci ni Župi za jednu Hidro Centralu od 500. nja snage nego za samih 8 mjeseca. u dini i u tome slučaju bi nam konvenj ograditi Hidro Centralu ako sadašnja | poća ugljena i nafte potraje, a sigurm trajati jošte dosta godina. U toliko m mogli amortizirati Hidro Centralu i kag bi smo imali mukte struju barem za 81 seca u godinu, a ona ostala 4 mjeseca gla bi da radi kaloriferna Centrala, h čćna sa jednim motorom jošte. Obzirom na gore navedene raz Općina bi morala odmah ustanoviti vog snagu u Rijeci i u Mlinima u Župi, te piti u pregovore sa ministarstvom prog koje namjera graditi vlastitu Centralu. magazina u Gružu u svrhu podignuća jedničke Centrale. — X Dubrovački vodovoj O katastrofalnim posljedicama -q dice vode u našem gradu, ne treba | go da se piše, one su svima poznate, ih osjeća u svom privatnom domu, u$ vrtu, osjeća ih grad u svojim parkoy a iu dosadnoj prašini po cestama i nim šetalištima, pogotovo sada na vra ljeta, osjećaju ih i stranci, koji dolaze. mo iz svih strana Svijeta da oporave g zdravlje, pa se mjesto toga guše u 1 cima prašine na sve strane. Tomu f da se stane na put što prije, tim više naš grad, sada slobodan i svoj, valja postane ono, što je on odavna imao bude: grad ljepote, biser Jadrana, kal “je i priroda obdarila onim, čim nije di gradove. | Uzrok oskudice jeste, kako će rat stvu biti poznato iz članka objelodanje u ra br. »Rada , što je vodovod pr | o toliko E da ne može da | nego ininimalnu sne ira bed 1 re Masi stegnuti dio S juvoda. Opći upraviteljstvo radi sve što može, ali k bi se posao imao da obavi samo sa do nosima, koji njemu stoje na raspolože nema nade da bi se on u skoro vrij mogao izvesti. Općina treba pomoći i građana. Novčana svota, koju bi Op potrebovala da provede posao, zasadi rem u tolikoj mjeri, da bismo do pi ove godine. imali, i ako ne obilato, a dostatno .vode, proračunato je na i ona kruna. Svota je, u odnosu prema risti koju bi time imao svaki pojedi cijeli grad, neznatna. Pošto sa radnjom ba početi dok je ljeto i dade se "komi zdravlje, da se zdrave osobe od njega ne okuže. Ima, naravski, i drugih bolesti, što nje, kao n. pr. greške na sreu, kronično zapalenje bubrega, jaki emplvšen sa bron- kiektazijama, ali li to sve moglo služiti utjehom, za onoga što je u dvojbi, a pod- nipošto kao sokolenje da bi mogao razuz- danije živjeti i ne paziti na strogo E jensko življenje. Budući da kaverne komuniciraju sa zrakom, to mogu lako i drugi mikrobi, baktei a i razne pljesni i kvasovi una- tra uljesti, nastaviti se, mješovitu infekciju, gnjoj i trulenje, a ćak i jako zaudarajuće raspadanje. Kaverne se mogu nalaziti ispod same pleuralne opne koja se, puna tuber- kuloznih gramlacija, može smekšati. kpti jačem udisanju zraka prsnati, prouzroku- juć preumotoraks, Kaverne, što obuhva- taju cijela leta, ćak cijele strane. Prama veličini njihovoj, i izkašljotine se tako ravnaju, i one mogu biti samo iz jutra rjetke i malene, a mogu biti obilne, česte, velike i raznobrojne. Ovakovoj, čisto ka- zeoznoj formi tuberkuloze, gdje se plućno tkivo hitro raspada, stvarajuć tako razno- vrsne kaverne, sasvim je protivna druga, kod koje se pravi spojno tkivo, dakle fi- .—.- -=-...=-—-—-<-=j/< nija i dugotrajnija,. takogjer mogu prouzročiti plućno krvare- | otentra. a što može i potpuno ozdravili stvarajuć tako okrivi eventualno i prsni koš, ako je k gdje se napravlja. . opna priljepljena o sebrenu opnu, * | kutna, te i tada ozdraviti ili dugotit ojezda provaliti u mezgovne ili kavi dove te tako prouzročiti opće oto indurativna forma, što jed ih što se može, ai rečemo, zaustaviti, postati inaktivna. brozna, bi bio takogjer neki ideal sa razlikih lali jedan dio pluće. — Najčešća je | ; binacija čisto kazeozne forme čas pri druga, sa svim mogućim prelaznit! | mama. Dosta puta fibrozno okolišno! zatvori kazeozno ognjište, koje se pi malo po malo, bacili se kao ušikaju | gube svoju virulencu, a tada se fiMi tkivo, nekako smežuri, stisne, Zali da i nastane opet latentra, inaktivna m loza. Tuberkuloza, dakle, može | ,. malo vremena, kao kakva nagla, bolest i posve ozdraviti, može piti | kroničnom postati. Može časovito, - ; krvarenje smrt prouzročiti, može. . kva nutrnja tuberkulozna mezgovti zaraženje krvi, gdje se u svim org | nastroskotić osinjaci, metastaze, to Bi zvana miliarna tuberkuloza, gdje no do kazeifikacije, nego se svukuda ve submiliarne, manje od prosa, ps