L] i]

IZLAZI SVAKE SUBOTE |

oo onanonii, Naš šeće aa
___— __————_————————_ < < dn

vlasniki izddvač' Odbor » Rada“

pa

Uprava Protić oja nalazi se u
Kovačkoj ulici br. 332. II. kat.
Razgovor dnevno od 11—12 ura.

Rukopisi se ne vraćaju.

m]

=

Godina Ill.

DUBROVČANI! !
Svi bez iznimke dogjite na veliku
| SKUPŠTINU.
koja će se održati u nedjelju u općinskoj
vijećnici na 10 sati prije podne.
DNEVNI RED:
Jedinstvena država treba da se zove

JUGOSLAVIJA

U ovoj stvari treba i Dubrovnik da pro-
govori odlučno i snažno.
Jugoslovenski Akademski Klub.

Novi putevi

Većina našeg troimenog naroda sma-
ra naše državno jedinstvo svršenim či-
iom. Većina također veruje i u naše na-
Todno jedinstvo i sprema se da zakonskim
barlamentarnim putem udari pečat na delo
ojske i naroda, i da to delo osigura i
polja i iznutra. Sve ono što je izvan toga
rada, sva ona dosadna ,pogađanja“ koja
nam predlažu izvesni parlamentarni klu-
bovi, čiji su programi mogli da imaju užih
nacionalnih crta u vreme  blagopočivše
\ustrije i projektovanog ,trijalizma“, ili,
Ba idemo dublje u istoriju, u vreme Ko-
lbmana, ali danas ne — sva ta ,pogađa-
Wja“ nisu ništa drugo nego plod ciničkog
azersiva ili plitkoumnosti,

Pokušava se da se naš narod skrene
ja onog puta kojim je on posle svog uje-
linjenja pošao
Vede, zaobilaz
dn bio daleko. pre svog oslobođenja. Pri
tome poslu upotrebljavaju se sve moguće
metode, svi mogući pravci, svi mogući reč-
dici. Vreme od ujedinjenja do danas nije
lišta drugo nego jedna duga eksperimenta-
ija hipnotisanja narodne svesti i karikiranja

dolaze od strane političara preživelih vre-
hena, nisu mogli da potresu temeljima ove
hlade, ali žilave države. Mi smo preživlja-
Vali teške i duboke krize i verovatno je
la ih nismo još sve preživeli, ali jedno
& ipak sigurno, a to je da svi ovi poku-
iji gube sve više od svoje intenzivnosti,
da naša narodna volja i svest dobija
vaki dan sve više impulzivnosti.

Ima izvesna ,pasmina“ naših politi-
ra čiji anahronistički duh nikako ne može
M se pomifi sa današnjim vremenom, i
i slabi pogledi ne mogu da raspoznaju
z koji danas živi. Oni nisu u svojoj duši
Wetili ono toplo strujanje oduševljenja kad
nam svitali prvi naši slobodni dani,
&S0 su se usudili da _ sa skepsom i za-
bi u pogledaju na jedan mladi organizam
Ni se dao u pokret, i ništa nisu hteli uči-
ti da bi mu pomogli u njegovom razvoju.
hi su zen pomoć tom novorođenčetu“-
"osu osetili dnu svoje neurastenične
Bše da ono e njihovo. Išta su uradili ?
mi Su se povukli u svoje mračne podru-
le i dugo su vremena kopkali u svojim
j Flava sanducima dok nisu pronašli neke
sire, prašnjive pergamene koje su izneli
A sv etlo dana i pokušali da ih uzdignu
ed narod kao simbol starih, lepših vre-

E. stari, kržljavi, bezspolni, dege-
E POvampireni duhovi »Starih, lep-
u vremena sidite u vaše podrume i po-
; ite vaše dragocene pergamene da spa-
ju pored ostalih Vaših mrtvaca .... a
re zadovoljite jednim večnim spavanjem
sanjajte o lepim, ANA zlatnim, starim
pona .. . Idite! i pustite fi ovaj
hdi, žilavi narod pored svih svojih kriza _
Kk ste mu dobrim delom vi prouzroko-
), pode novim putevima novoga vre-

Sna novoga života, Brutus

-i- nastoji se. da ga k.se.po-“
znim putevima, tamo gde je

le volje. Međutim, svi ti pokušaji koji narodu:

A———— e o

Oslobodilačko sla!

Veličanstvene manifestacije slobodi i

Visu, Korčuli x

Korčula, 20. IV. 1921.
(Posebni dopis ;Rada“)

Kako što je ustanovljeno bilo, jučer
se u samo podne, nakon formalne predaje
službe sa strane jednog talijanskog oficira
potporučniku oružništva g. Stojancu, ono
malo karabinijera i“ financijskih stražara
povuklo na jednu torpiljarku, da već na-
pokon ostave ovaj naš kraj za uvijek.

Taj čin javljen je jednim hitcem iz
mužara a bio je ustanovljeni znak početka_
našeg veselja.

U jedan mah, kao da sve niče iz ze-
mlje podiže se lijep slavoluk sa natpisom
»Dobro nam došli osloboditelji“, barjaci se
razvijaju, sagovi spuštaju, obala se zele-
nilom kiti, ,Soko“ se vrsta pred parobro-
dom koji je vojsku doveo, glazba svira,
narod u masama već poredan stupa na
obalu, oduševljenju ni krajani konca, gva-
kome na licu čitaš izraz zadovoljstva i pra-
vog narodnog uskrsnuća.

Račišćani dolaze parobrodom Prvi, koji
za sobom vuće najveći njihov brod pun
naroda, okićeni sa stotinama trobojnica.

Lumbardjani na čelu svoje povorke nose m '
trobojnicu «koju su talijanskim vojnicima E maa

oduzeli sa natpisom  ,krvlju spašena“. sa
 nadnevkom okršaja, o kojem se već pus m.
a na trobojnici se vide mrlje krvi..

Kad je sve uređeno bilo, sta prvi
na obalu pukovnik g. fl nać sa pra-
tnjom i odjelom vojske. Općinski upravi
telj g. Dr. Giunio oduševljeno ga pozdravi
i dade mu dobrodošlicu, a za njim €. Dr.
Roko Arneri izreče lijepi i ganutljivi go-
vor, ističuć junačke podvige naše vojske
osloboditeljice i zakljinjući se na vjernost
i ljubav prama jedinstvu i Jugoslaviji.
Milovidna djevojčica Krune Ivančević pra:
vim zanosom krasnoslovno izgovori lijep
sastavak i predade mu lovor vijenac. Pu-
kovnik g. Plesničar, koji svojom lijepom
pojavom svakoga zanese, lijepim riječima
zahvaljuje i kaže da u ime kralja Petra
stupa na korčulansko tlo, koje će da nam:
poveća zajedničku domovinu. Zatim je sli-
jedilo predstavljanje, pa povorka. Nepre-
gleda masa naroda vojsku je cvijećem
posipala, a povorka je išla do ispred glav-
nog mosta ispod općinske kule, na kojoj
se svečanim načinom razvila naša jugosla-
venska zastava iza dugog i oduševljenog
govora opć. Upravitelja Dr. Dinka Giunio. “
Iza njega starješina samostana franjevaca
na otoku deklamirao je lijepu prigodnu
pjesmu a zatim je oduševljeno govorio je-

dan seljak iz Žrnova.

Glazba je odsvirala naše himne, a kad
je i to bilo dovršeno uputila se povorka
u najboljem redu.

Predvodio je ,Sokol“ sa glazbom a
zatim narod iz pojedinih sel&4 u četvero-.
redovima, i to muško i žensko, a najpo-
slje sva školska djeca i ona zavoda An-
gjela Čuvara, vojska časnici i civilne vlasti

i nepregledna. masa drugog paroda) iz gra-
da i okolice. — |

Povorka je obašla grad i varoši a on-
da se narod zgrnuo u stolnu crkvu gdje
se otpjevalo ,Tebe Boga hvalimo“ a na-
kon Blagtslova »Bože pravde“ | »Lijepu
našu“. |

Slijedio je zatim. banket od po prilici
300 uzvanika. Izredalo se više govornika
a osobito su se dojmili govori gg. Dr. R
Arneri i puk. Plesničara. | Mk

Na večer Bijeg da veoma o tiiaek

ples do kasne goći, jet g ojpBi s td

Dubrovnik, 23. |

(Slijedi 44 potpisa.)

lešu d9:
društava K 120, za sokole u sok. odori
sE 80 a za ostalu publiku K 240 po osobi.

iz Dubrovnika i

grama svečanosti

jee

Ylje na otocima
ištvenoj Jugoslaviji na Hvaru,
z& *
Eijeli dan vladao je izvrsan red i o-
duševljenje neopisivo, pravi delirium  ve-

selja. a da se nije gogona ni najmanji

: incidenat.

Svi lavovi, koji su imali da dokažu

Za wrijeme okupacije talijanstvo Korčule,

imali su na sebi crni ovratnik a onaj naj-

ki obali o kojemu su naši izrodi go-
li da je maknuo repom kad su Tali-

jami došli, imao je i nagubicu.

Korčulanin.

ša

Korčulani u Dubrovniku

Prigodom oslobođenja otoka Korčule
ravili su Korčulani nastanjeni u Du-
Ovniku slijedeći brzojav korčulanskoj

opći

a

denoj rodnoj grudi šalju radosni jugosla-

venski pozdrav želeći da u miloj Jugosla-

viji bude naša Korčula sveđ ljepše cvala.

.

218 Izlet na Korčulu

Ki š Da se što di Maik Korču-

sa luksuznim i udo-
nim dikodomi. »Lovrjenac“. Polazak:
iz gradske luke u 6 sati u jutro ; dolazak
Db Korčulu 10 s. pr. po povratak iz Korču-
sati uočit. Cijena: za članove

Za kabine: obratiti se potpisanome odbo-
ru (kod uredništva ,Naroda.) - Da bi i -
siromašniji članovi društava mogli u što
većem broju prisustvovati odbor će im, u
sporazumu sa upravom dotičnog društva,
ići u susret tim, što će im dati izvanre-
dan popust. — Buduć je odaziv sa sviju
strana upravo ogroman, nek se izletnici
okolice izvole prijaviti
najdalje do 2. maja, a to
sti prostora, kao i zbog utanačenja pro-
u Korčuli. Izletnici iz
Bosne-Hercegovine, Boke Kotorske, Pelje-

šca i Neretve nek se jave najkašnje od

28. ov. mjeseca. NB. Članovi društava
imaju se prijaviti kod svoje društvene
uprave, dok ostali izletnici mogu dobiti
karte u Dubrovniku: Kod papirnica L.

oPešević i A. Končina, a u Gružu: Kod g.

Zalloni (vis-a-vis Hotel Petka). Na paro-
broda buffet!! Na povratku rasvjeta pa-
robroda i bacanje vatromata! Program
svečanosti objavit će se naknadno.

Mjesni odbor ,, Saveza Jugosl. Dobrovoljaca“.

U Velojluci i Blatu

Narod je jedva sačekao odlazak Tali-
jana, da provali u jedinstvenu manifesta-
ciju sreće i zanosa nad konačnim oslobo-
denjem. Dok se iskrcavala vojska gusto
mnoštvo. naroda u delirijumu veselja pje-
valo je i klicalo kraju i slobodi. Školska
djeca mahala su zastavicama, a pred nji-
ma stajalo je poredano oko pedeset dje-
vojčica u bjelini.
opć. upravitelj Ivo Farčić, koji dao izraza
oduševljenju svih Velelučana što su za
uvijek ujedinjeni sa majkom Jugoslavijom.
Iza ovoga izredano je još više govora.
Zatim se sastavila povorka, pa je obašla
preko mjesta, koje je bilo sve iskićeno
jugoslavenskim zastavama, te pošavši kroz
tri slavoluka uputila. : se s vojskom put

Blata.
Blaćani su se susreli su povorkom na:

po puta, te pozdravivši vojsku podoše uz
a jesmu i klicanje prama varoši. Pred ula- | ji
: Ke Sikha dočeka po raku bad velikivi | dine svo Bia: je Mjetjatakš < sme KS

radi ograničeno-

* nova jet

Vojsku je pozdravio

dva dana svoje “uprave ovom bistrom i

se i

POJEDINI BROJ 8

——

DI KRUNE
Polugod. pi pretplata 15. din, (80 1 K)
Za inostranstvo _godišnje 80 din.

Cijene oglasima :| 1 em. visine |
u širini 1 stupca 3 din. (12 K)
Priopćenja i zahvale 10 K redak.
Stalnim oglasivačima popust.

a

PE

djeca. Iza pozdrava g. Kunjašića nastavi |
se povorka kroz varoš do općine, Baja
se uz silno oduševljenje naroda istakne dr.
žavni i općinski barjak. Povorka je vin

od 8 ura do podne. Poslije podne bilo je | s zA
veliko narodno veselje uz igranje kola ja Ž

pjevanje pjesama. ed

: pa POA
ZAR PKA TELE,
e * s > sa
a isu : Ki. ai d P
i
e eo hd

Vis je dočekao oslobodilačku vojsku en
okićen slavolucima i hiljadama državnih |
zastava. Kod pozdrava vojsci došlo je do

ganutljivih prizora. Razvila se povorka, u ea:

crkvi je bilo blagodarenje, a u večer ve-
ličanstvena bakljada. :

Na Hvaru
Hvaru, Staromugradu F m. Zo.

a

U Jelsi,

boskoj i drugim mjestima otoka Hvara

dočekana je vojska barjacima, glazbom, ns
pjesmom i slavolucima. Sokoli,
djeca, narod stupao je u povorkama sla-

veći oslobođenje i kličući Bia: i gd Mi

slaviji.
i Mljet, dne 20/4. 1921. |
(Posebni dopis ,Rada“).

Jučerašnji dan ostat će u živoj uspo-
meni svih Mljećana kao navještaj zore |
boljeg i ljepšeg dana naše budućnosti, kao
dan kad smo se napokon oslobodili mrskih
okupatora, kad smo bili primljeni u zagr- >

ljaj naše lijepe domovine i kad smo se
u srcu zakleli da ćemo se svim silama
zalagati za dobro_naroda i biti nepokolebi- |
vo vijerni narodnom oslobodiocu našemu
Kralju Petru i dičnom mu sinu pobjedni-
ku Aleksandru.

Na stotine Mljećana sakupilo se je u
luci Sovri da dočekaju prestavnike naših
Vlasti g. Dr. Stalia i g. Dr. Vilinu i odjelke |
žanđarmarije i financije, a kad ovi stu-
piše na kraj biše ponugjeni sa strane op-
ćinskog delovogje gosp. Iva Peša kruhom
i soli te im bi nazvata dobrodošlica.

Svi skupa uputisvno se zatim u Ba-

binopolje pijevajuć rodoljubne pjesme za-
neseni oduševljenjem i ushićeni da smo
bili svjedoci našeg konačnog oslobogjenja
i prisajedinjenju narodu iz kojega smo
nikli i sa kojem hoćemo da dijelimo od
danas i za uvijek svaku dobru i zlu sud-
binu.

U Babinapolji zastupnici Vlasti bili
su ponovno pozdravljeni od upravitelja
Općine g. Iva Peša kao i od g. Čumbelića
u ime jugoslavenskog demokratskog dru-
štva Omladine i g. župnika Pera Obulje-
na koja posljedna: dvojica istakoše sve

.značenje narodnog jedinstva i oslobođe-

nja svih od tuđinskih vlada nametnutih
nam plemenskih razlika koje se tim da-
nom ina Mljetu za vazda pokopaju. U.
istom smislu odvratiše g. Dr. Stalio i Dr.

Vilina koji je posljednji izazvao buru odu- za:

ševljenja kad istaknu da u našoj državi,
koja je nastala na razvalinama Austrije
više nema ni Srba ni Hrvata već samo
Jugoslavena, jednakopravnih i složnih si
dd iceno majke Jugd6slavije.

Ovom prilikom ne možemo da premu-

ćimo izazovno ponašanje g. općinskog de-

lovođe g. Iva Peša koji je tog dana na-
stojao da nam pomuti+- ovu veličanstve-
nu slavu svojom = Čokorilvštinom kojom
na Mljetu nema mjesta pa se ne možemo
dosta naćuditi Pokrajinskoj Vladi da nam 5
je baš osobu takovih po državu opasnih |
osobina stavila na čelo ove Općine.
Gosp. Ivo Peš je naime kroz sama

lobrom narodu razumjeti koji vjetar puše | 2 :

iz ,njegove kuće“.

Mi ne. ćemo da — za sada — nabra

slavolukom opć. ipravitaljstta i dila". g. a.

školska