IZLAZI SVAKE SUBOTE - s Vlasnik i izdavač: Odbor ,Rada“ ——— PR —_ Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 382. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. m— — Godina Ili. a Separatistička Glasanje o predlogu ustavotvornog od- bora otkrilo je svu senilnu golotinju naše politike, koja se još nikako nije oslobo- dila državopravnih okvira kojim je du- gogodišnji tugjinski režim iskrižao našu otadžbinu i rastrgao naš narod. Uz apstinenciju jednog demagoškog manijaka, koji je zaveo demoralizovane mase u banovini mahnitem utopijom se- paratističke seljačke neutralne republike, nadošao je i teatralni ,exodus“ Narodnog Kluba, koji je davno već bacio razornu parolu ,Hrvati, na okup!“ Ovaj opasni stav, koji je uzeo jedan veći dio predstavnika iz Hrvatske prema Konstituanti i ustavu naše jedinstvene dr- žave, dok pri glasanju o ustavu, predlo- ženom od strane ustavotvornog odbora, padaju glasovi ,protiv“ Jugoslavenskog Klu- ba (zbog .kancelparagrafa!) i glas bivšeg | predsjednika Jugoslovenskog Odbora, teško nas zabrinjuje i izaziva užasnu sliku brato- ubilačkog djelovanja demagoških stranaka u našoj državi. | ; Ustežući se, za sada, od komentara ovog dogagjaja, koji treba proučiti sa svih strana, mi apelujemo, na sve čestite Srbe - Hrvate - Slovence, da očuvaju potpuni mir i da u zametku uguše svaki po- kušaj izazivanja, pa ma s koje strane do- šao, jer nema sumnje da će tugjinački agenti upotrijebiti sva sredstva da u ovom kritičkom času unesu požar u našu kuću. Naročito obzirom na tek“ provedene izbore za talijanski parlamenat, u koji su, uslijed fašističkog terora, ušli socijaliste vrlo oslabljeni a imperijalistički blok vrlo ojačan, mi treba da budemo više nego ikada na oprezu, jer će bez dvojbe talijanski imperijaliste nastaviti sa još žeš- ćom propagandom i lagumanjem naše države. Ta oni su razvlačili riješenje Ja- dranskog pitanja, čekajući na rezultat iz- bora u Americi, da nas onda poraze u | Rapallu, a s evakuacijom, trgovačkim ugo- vorom i pitanjem luke Baroš, izgleda, od- lagali su do izbora u Italiji, ne bi li nam i opet dali novi udarac u legja. Omladina po cijeloj našoj domovini pozvana je, u prvom redu, da bdije bud- no nad separatističkom nemani koja je već | počela da ceri zube... Omladina, koja je priva a EGP + META ušla prva u borbu za naše oslobogjenje ujedinjenje, omladina, koja nema pokva- Pozorišni pregled U petak, 6. maja, videli smo Gjida, koga pozna ceo naš, naročito srpski, svet. Ova lepa, šarena slika, iz života mačvan- skog sela, začinjena našom sevdaliskom pesmom, bila je odlično prikazana i sa oduševljenjem interpretovana od prvog do Poslednjeg glumca, što je u ostalom ra- zumljivo, jer je to jedan od onih sižeja koji su najviše bliski i intimni našim glumcima. Sve je bilo dobro i na svome mestu, ali ipak treba da napomenemo g. Vučićevića, koji je, u ulozi Maksima, bio junak te ve- čeri. On je sjajno uspeo da nam. dadne blesavog i razmaženog seoskog momka koji Pretenduje na ljubav lepe Ljubice koja ga neće. U lepo izvedenoj radnji ovog kon- trasta leži i komična strana i sam uspeh g. Vučićevića, koga je publika simpatično - ! veselo pozdravljala. | U subotu 7./V. davana je, prvi put u Dubrovniku, glasovita Strindbergova dra- ma Otac. Ovde nije mesto da se govori o | Strindbergu i o njegovoj dramatskoj umet- nosti, ali treba reći istinu da su g.g. glum- ci ovaj put pokazali više no što smo od njih očekivali, i ako smo očekivali mnogo. neman pokazuje zube... > oristični i jedinstveni Zulumćar od S. Ćoro- nim borbama plemenskim, jalovim i bar- a "Dužnost je naša da zapriječimo svaki dalji separatistički razvitak, koji našu cje- renu krv starim i skoro već zaboravlje- linu slabi, našu snagu troši, onemogućuje oda ovako potentna nacija dogje do svoga barskim, a u kojima treba i tražiti zametke | izražaja i postane jedan produktivan fak- današnje naše političke krize, omladina | predratna, ratna i poratna, treba da pre- gleda i zbije svoje redove, da stoji spre- mna na sve — jer je otažbina u opasnosti. *K sudbonosan za daleku budućnost, ,Rad“ smatra nužnim da izazove uspomenu na predratnu prošlost i da upozori, staru vi- dovdansku omladinu i njene mlagje drugo- Ve, na zanosno i samoprijegorno djelovanje i na solidarnost koju nije bila kadra da razbije ni austrijska policajna sila. ni interes pojedinca na štetu cjeline. Prenosino ulomke iz ,Uvoda u ju- goslovensku ideologiju“, članka dr. Ljuba Leontića, koji je oštampan u praškoj ,Ju- goslaviji“, centralnom glasniku revolucio- narne Jugoslovenske Ujedinjenje Omladine, _% u maju 1914., dakle uoči sarajevskog aten- tata, tri mjeseca pred sami rat: » politički, mora se i može se riješiti, evolu- cijom ili revolucijom, milom ili silom, — a ž samo u jugoslovenskom smislu. ... za nas je samo to važno da postoje uslovi da Slovenci, Hrvati, Srbi postanu jedna nacionalna cjelina. | Jesmo li bili jedno — koćemo jedno ćemo jedno da postanemo. : Mi nijesmo samo Južni Sloveni, mi hoćemo da budemo Jugosloveni. X Ne smijemo dopustiti da se, bez su- djelovanja naše nacionalne volje ili, što je još gore, našom voljom separatni nacionalizmi dalje razvijaju. nae Kad bi oni i vodili paralelno sastali bi se tek u — neizmjernosti. Oni idu di- vergentno, a nema nikakve sumnje da bi se, u dogledno doba, i _ukrštavali. Razvi- tak separatne plemenske kulture (umno- žavanje knjiga, razvijanje jezika elimino- vanjem onih elemenata koji su nam za- jednički), naglašavanje posebnih interesa, odgajanje širokih slojeva u eminentno se- parastičkom duhu, stvara sve veće i veće poteškoće u provašjanju unfikacije. to proti našem opstanku, | E > Svaki je vijek imao svoje predstavnike, ajaki su tipovi udarali pečat svojemu tor u općečovječanskoj kulturi. Dužnost je naša da taj separatizam spriječimo, jer je | dakle i nekul- turno i nemora'no. Dužnost nam tu na- Meće pravo i dužnost na život. Dužnost s usa je to naša, i nacionalna i kulturna. U ovom času, koji bi mogao da bude # Mi smo Jugosloveni, a nijesmo par- tikularno Slovenci, Hrvati, Srbi; mi smo Jugosloveni, jer smo i Srbi i Hrvati i Slo- venci. "Naš je cilj potpuno ujedinjenje Srba, Hrvata, Slovenaca, u jedan jedinstven na- rod, sa svim onim kriterijima koji narod kao individualnost označuju, ato sve zato d tim lakše dogje do svoga potpunog iz- važaja i, kao tvorac svoje individualne jugoslovenske moderne kulture, unese u op- [4 g Cečovječansku svoj pozitivan dio. pi U političkom pogledu vodilje su nam ideje radikalnog demokratizma : sloboda problem južnih Slovena, i kulturni i Poledinea i jednakost u pravu i dužnosti, ujedinjenje i oslobogjenje naroda i nje- gov suverenitet u državi. dobu. I sinovi ratnika nosiće u sebi stva- oralačku moć, ovo vrijeme stvoriće nove .Hjudđe «. oMi xa da ostanemo. Nijesmo li bili jedno — hote. Ovo su bile misli vodilje jugosloven- bojnom polju i po tamnicama, svojim ra- dom u otadžbini i u inostranstvu, omladi- na je svojim idejama izvojštila pravo na život za sva vremena. Politički pregled Glasanje o Ustavu Na historičkoj sjednici Ustavotvorne Skupštine, dne 12. 0. m., primljen je u načelu nacrt Ustava naše države, predlo- žen od strane Ustavotvornog Odbora. Pred- log je primljen sa 227 glasova protiv 93, dakle sa kvalifikovanom većinom, t.j. nad- polovičnom većinom svih izabranih posla- nika u Konstituanti. | đ ske predratne omladine. Ona je ostala do-: osljedna do krajnosti. Svojim žrtvama na PS * E. : POJEDINI BROJ 3 KRUNE Polugod. pretplata 15. din. (60 K) Za inostranstvo godišnje 80 din. Cijene oglasima: 1 em. visine u širini 1 stupca 3 din. (19 K) Priopćenja i zahvale 10 K redak. . Stalnim oglasivačima popust. m poi I Dubrovnik, 21. maja 1921. Broj 78. - Prema razvrstanju po strankama g sovale su za Ustav ove stranke: Demokrati (bez dra. Ribara) + .. Radikali i PET e oi JA DO Muslimani iz Bosne + + «+... Zemljoradnici (Avramović - Vošnjak) . Izvanstranački GJ ode * . Ukupno : Protiv Ustava glasovale su ove stran Komuniste ai aje a Klerikalci (Korošec) + + «+ +... Socijaldemokrate + + + +4 a Turci i Arnuti iz Južne Srbije + + Republikanci le Ro, Narodni socijali < + + + 44 a Dr. šrugibić: + «eis i s djeva Ukupno Namerno odsutni bili su: Radić stranka 49, Narodni klub 11, Franko 3, Stojan Protić 1. U specijalnoj debati, koja je otvor: na sjednicama Konstituante, predlog us votvornog odbora biće podvrgnut znatr promjenama. Državno ime . Vladina većina primila je kao zvani naziv naše države: Kraljevina Srba, Hrv i Slovenaca. Vrlo je interesantno da će takav | ziv ostati našoj državi, ma da je zanj sa: stotina poslanika protiv čristotine koji za jugoslovensko ime. Ovaj fakat otkr: tragikomičnu situaciju u koju smo zap "zbog nedosljednog i nespretnog držai opozicije pri raspravljanju i glasanju ustavu. | bh Radićeva ,revolucionarna“ harlekinac Stipica Radić ima jednu neodoljivu ] trebu da bude senzacionalno važan. Diri u svoju bolesno osjetljivu ambiciju, 0' politički clotn zabavljao je već nekoli godina našu publiku sa svojim čestim < kuskim saltomortale na pelitičkoj are Do jučer bezopasan, on je bio komi nišan za viceve po kavanama i političk klubovima. Ali sada, smrtno uvrijegjen, jednom historičkom času u kojem nije | pozvan da zaigra veću ulogu, smiješni S pica obratio se u opasnog manijaka. Izl čen iz Narodnog Vijeća i gurnut u stra1 on se je mahnito bacio na seljačke me da povede divlju demagošku agitaciju pi tiv narodnog i državnog jeđinstva. — M: ko se za inad poturčio, a Stipica Rad ——.- Na žalost, to ne možemo reći za Dubrov- čane. G. Radenković, u glavnoj ulozi, otkrio nam je nove, velike strane svog talenta. Svi su ostali takođe uspeli u svojim intez- ak pretacijama. | 2 U nedelju 8./V. je davana francuska komedija Diran i Diran od Ordona i Va- labrega. Jedna obična vesela komedija, vrlo duhovito izvezena, koja ima za cilj da izaziva smeh, onaj puni, zdravi, fizički smeh. Stari Kokardie, Diran-bakalin i Di- ran-advokat, de la Oturel, nisu naši tipovi, ali su ih g.g. Hajdušković, Novaković, Le- vak i g.đa Hajdušković prikazali sa tako- vim uspehom kao da su ih poznavali ina- ročito proučavali. Treba napose napome- nuti g.đu Čurčić koja je pogodila ton ele- gantne bulevarske kokete. : 10./V. je predstavljan Nušićev Svet, komad koga bi trebalo davati svuda bar jedan put godišnje, a u Dubrovniku bar dvaput. U ovom komadu radnja je, gotovo cela, u rukama dama, i one su je izvele sa dobrim ženskim sposobnostima. U sredu 11./V. je davan naš karakte- vića, To je jedna dirljiva tragedija ljubavi | Emine i Selimbega, jedne silne, karen ji Po PoE jit psi oke korak Fen GAVE ke ok s dot viš ser dj a PL lju ka Bori i: ai 6, odi a Mda "ši ji čulne — neostvarene — ljubavi, pune dr- htave mesečine i mirisavog ašika, moma- čke borbenosti i ponosa, i obostrane tvrdo- glavosti. G. Jovanović je ovde, u glavnoj ulozi, pokazao svoj pravi umetnički tale- nat kome nema zamerke. On je svoju ulo- gu vrlo inteligentno shvatio i dao joj je jedan originalan, svoj plus. G. Radenković mlađi, i ako se još često bori sa običnim manama osrednjih glumaca, oseća besu- mnje vrlo jako svoje uloge, naročito ovde i u Gjida, i često uspeva da ih dotera do visine. G.đa Kešeljević je umetnički izvela borbu između osećaja ljubavi i ponosa. U četvrtak 12./V. smo se upoznali sa jednim jakim pozorišnim komadom, Go- spogjom Iks od Bissona. Glavnu ulogu, Ža- klinu, igrala je g.đda Hajdušković, koja je ove večeri bila briljantna. Ona je sa ne- običnim umetničkim shvatanjem i neobi- čnom glumačkom veštinom prikazala tra- gediju nesrećne, prezrene i propale žene i majke koja mrzi i ljubi. Od ostalih inter- pretatora koji su, u opšte, bili vrlo dobri, treba napomenuti g. Stojakovića koji je ulogu branitelja vešto i lepo odigrao, a ulogu sina još bolje, naročito u trenutku ntalne, kad se odao majci. Njegova je igra bila si po da PE MP. kas KAS Lat . FA . j | ko ' \. "> ZD 0. ——————oom——————————————————————————— puna okretnosti, prirodnosti i dramats snage. Malobrojna publika nekoliko je pt pozdravila pljeskanjem g.đdu Hajduškov U petak, 13./V., davan je Svet k đačka predstava. Pozorište je bilo pu učenika-ca svih naših srednjih škola. Glu ci su bili vrlo dobro raspoloženi i njiho je igra bila vrlo dobra. Učenici su sa \ likim interesovanjem pratili razvitak radr i često su: pozdravili glavne interpretato burnim aplauzom. | U Subotu, 14./V., davana je Brieu ova Blanchette, komad koji je izgubio mn go od svoje vrednosti zbog jako istaknu tendencije. Zato je g.đa Stefanović (Bla šeta) imala vrlo nezahvalnu ulogu, u toli pre što je nastojala da bude što više ,te dencijozna“. G.đa Stanojević i g. Hajd šković spašili su komad unoseći u svo igru pokretljivosti, prirodnosti, života, markirajući, baš umetnički, mnoga kar kteristična i suptilna mesta palanačkih, tr dicionalnih predrasuda. U nedelju je predstavljan Petroviće Pljusak koji je već davan ranije na naši pozornici. Ova) komad, koji je užasno dc sadan pri čitanju, može da spase od mo notonije na sceni samo okretnost i veštine mak. 3 Pada ae Eu j Bio