KE ki so PA MRa tek Pa «+ ; dit i ž g Ko ZK ; po) Bobani Pika iže ; A s i J Asik ha A / ' a2 < sau j x, : NANA A 4 i 4 PJ ide : . a A Bu IO Ad : Kad 1 E BRU VAS la X PN a m * . š še Kiši A : KAO nk ST KK £ o 2 m aL 5 x BASIN savana? soji : s ZZ i ; . f : 0.4 ZR iga : š 4 if « sI E . gi Žž 3 Giv > u Broj Nizovanjem društva na komunističkoj osno- 'C1, protivi se principielno svakom ustra- Janju i učvršćavanju države kao takove. Pojmljivo je što su republikanci i socijalni demokrati ONI razmimoilaze, sa partijama koje su gla- načelno glasali protiv, jer se sale za nacrt Ustavnog Odbora, u princi- Pjelnim pitanjima društvenog i državnog Ustrojstva i poretka. A, donekle bar, može da se objasni i stanovište klerikalaca i za- jedničara, u ovom pitanju, jer kod njih još nije razvijeno ni osjećanje narodnog je- dinstva ni Shvatanje nužde jedinstvenosti državne. ] konačno, vrlo je razumljivo što su Turci i Arnauti glasali protiv ustava, jer su oni nopće, da ne kažemo načelno, neprijateljski raspoloženi protiv ove naše države, Ali, ono što predavač ne može da ra: zumije, to je glas dra. Trumbića koji je, u načelnom glasanju, pao protiv nacrta Ustav- nog Odbora. Dr. Trumbić, u svom govoru u gene- ralnoj debati, uoči načelnog glasanja, opre- dijelio se je, negativno, protiv federa- lističke i protiv autonomističke, a, pozitivno za unitarističku osnovicu. Dr. Trumbić sve nacrte dijeli u dvije grupe, ovako: ,Jedni su više socijalno eko- nomske prirode, a drugi više postavljaju svoju gravitaciju na momente čisto _poli- tičke“, i onda, ,pošto je ovo drugo glavno“, za dra. Trumbića, on se osvrće samo na one koji ,stoje na gledištu političkom“. Tom istom prilikom, dr. Trumbić doslovce kaže: ,Imamo tri osnove: jedna je osnova Ustavnog Odbora koja je izragjena u sa- glasju sa današnjom vladom i koju vlada prima. Taj nacrt hoće državu na principu unitarne države. Druga je osnova ,Narod- nog Kluba“, koja počiva na ideji federacije, a treća je osnova ,Jugoslovenskog Kluba“, koja počiva na ideji autonomizma“. Podvr- gavajući sada svojoj kritici pomenute nacrte ove druge grupe, dr. Trumbić se izjavljuje ovako: ,Dozvolite mi, da vam odmah ka- žem, ulazeći u ustav, da po prilikama kako ih ja vidim ni federacija ni državo- a, * . i KA > hi s] pravna autonomija ne odgovara našim prilikama jer nije ostva- riva“. Tako negativno, a onda pozitivno : »Kako rekoh, ostaje za pretres samo nacrt Ustavnog Odbora. Ovaj nacrt počiva na ideji jedinstvene unitarne države. ] ja sam za unitarnu državu, jer ne vidim kako bi se prema našim prilikama mogla druk- čije konstituisati naša država a da bude sposobna za život u svojoj cielini“. Dr, Trumbić je dakle za princip unitarne države, t.j. za onaj isti princip na kojem počiva nacrt Ustavnog Odbora. Dne 12. maja glasalo se u Konstituanti baš o tom principu, i ni o čemu drugome, a dr. Trumbić je — ipak glasovao protiv. Zašto eksperimentalni provizorium ? Dr. Trumbić je, u pomenutom &vom govoru, najavio doduše da bi njegov glas mogao pasti protiv nacrta Ustavnog Od- bora, ali je dao tek naslutiti razloge ta- kovom svom držanju. On je naime iznio jednu svoju sugestiju, u pitanju provizo- rijuma, po kojoj bi se, zakonodavna vlast, za jedan odregjeni predmet ili za skupinu predmeta, devolucijom trebala da prenese na cblasti koje bi se, za provizorno vrijeme, na dulji rok, grupisale oko naša četiri centra; Beograd, Zagreb, Ljubljana, Sa- rajevo ; ali je dr. Trumbić i prevećkasno došao sa tom svojom potpuno novom sugestijom, koja je, osim drugih materi- lalnih nedostataka, imalaifu formalnu manu da nije iznesena pred Konstituantu kao konkretan predlog, kao i razragjen nacrt. Teško je bilo i zamisliti da će se sve političke stranke u Konsti- tuanti, nakon tolikog rada u Ustavnom Odboru i diskusija o Ustavu, i iskustava u provizorijumu od decembra 1918. do danas, u zadnji čas odreći svojih gotovih nacrta za utvrgjenje definitivnog ustavnog stanja u zemlji, da svu svoju pažnju po- svete ovoj novoj sugestiji dr da, eksperimentalno, produže provizorno stanje u državi. Praktičan političar nije mogao drugo očekivati nego da će se preko ove sugestije preći — n . Trumbića, a načelno “hvalni stav i jedan gotov | glasanje o nacrtu Ustavnog Odbora, a da će i rezultat glasanja biti u prilog tog na- crta, jer je i konstelacija političkih grupa bila već jasna onda kad je dr. Trumbić održao svoj prvi govor u Konstituanti. Sto- jeći pred tim neminovnim faktom, dr. . Trumbić je trebao da misli ina jednu drugu, i vrlo važnu, okolnost, a ta je, kakav : zire * K čaj svog jed-| će dojam u zemlji proizvesti nje- Trumbića, kome bi, u slučaju takvog | gov glas protiv, naročito u pogledu I > PA La X bić prvi u Konstituanti tražio da se ras-. i ie š x f I asa , E ; ć ddijeh takovog pokušaja, jer je dr. Trum- čisti pitanje mandata Radićeve grupe . jerje zauzeo stanoviste protivno fe era Jističkom , Narodnog Kluba“ 1 pen stičkom ,Jugoslovenskog Kluba“, a tim ge teško zamjerio opoziciji, ipak smatra podesnim da se čeka na dalju akciju dra. nog uspjeha, cio narod morao ostati đu- — sabor proglasio je nezavisnost Kr, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 3 mašnje odcjepljenje od Ugarske, f se provizorna vlada u. Zagrebu, 3 preuzela političko vodstvo jugoslo, naroda“... It.d. U ovom se proglasu doduše da će ta vlada u Zagrebu, , načina da stupi u izravan saobr, samim narodom Srbije i Crne Go, je i preveć jasan separatistički k ik či | iz onih stavak | odnosa Srba i Hrvata, zbog držanja ra- boko haran. Ovom prilikom predavač 1z- ovog proglasa 17 a ko dićevaca, frankovaca i Narodnog Kluba. Dr. Trumbić, po predavačevu mišljenju, nije smio u tom času da se odijeli od .javljuje takogjer da se ne slaže sa grupom oko ,Slobodne Tribune“, jer misli da djelova- nju ovih čestitih njegovih drugova, ma pročitao. \ G.J. Miloslavić traži da se g, glas pročita. Dr. Leontić nema ništ; pora SA Ga I i želio da umara onih Hrvata koji su glasali za nacrt koliko bilo započeto sa najljepšom namje- toga, ali ne bi želio da umara pub] Ustavnog Odbora. Dr. Trumbić nije samo rom, ne će uspjeti da otrgne zavedene višnim čitanjem. Spreman je da ij ić ai o s e. Miloslaviću ako ga baš poslanik koji u Konstituanti ima jedan narodne mase demagogiji radićevaca i fran- — proglas g. Mil S glas. On je, kao bivši predsjednik ,Jugo- slovenskog Odbora“, u Konstituanti pred- stavnik cijele emigracije koja je za vrijeme rata radila za unitarnu državu; on je iza- bran od svih stranaka i grupa u Dalma- Ciji koje stoje na stanovištu unitarne dr- žave; on je potpisnik Krfske i Ženevske «frontova. kovaca, dok će naprotiv oslabiti demokrat- sku stranku tim što će iz nje povući je- dan dio Hrvata, a tako pospiješiti nezdravu diferencijaciju i formiranje plemenskih Zaključak i upiti Dr. Leontić, završujući svoje preda- suju potankosti. (Publika se protivi G. prof. Čičin izrazuje želju odštampa konferencija -dra. Leonti da ovaka objašnjenja mnogo do konsolidovanju naših prilika. On: »Samoupravu“ kao dokaz da zvani gan radikalne stranke ne napada dr g zed ek : | i ića ne: štuje njegovo uvjeren Deklaracije koje počivaju na istim prin- vanje, naglasuje da je ovo iznio kao plat- bića nego poštuje njegovo uvj | cipima na kojim počiva i nacrt Ustavnog Odbora; a šta više, njegova je ličnost ve- zana sa stvaranjem Krfske Deklaracije, u kojoj (tačka 14.) izričito stoji: ,Ustav, koji će posle zaključenja mira do- neti Ustavotvorna Skupština... biti će osnova celom državnom životu... itd.“ Već je davno zaključen mir, i mi smo, zbog svega toga, očekivali, i mogli očekivati samo to, da će dr. Trumbić gla- sati, načelno, za ustav koji stoji na osno- vici unitarne države. U specialnoj de- bati i pri glasanju o pojedinim čla- novima (kao n. pr. o državnom“ imenu, o štampi, o uredbama, o budžetskom pravu i ostalim nedostacima nacrta Ustavnog Odbora), bilo je mjesto i vrijeme da se uzme stanovište protivno parlamentarnoj, Odnosno vladinoj, većini. Zemljoradnički Klub n. pr., koji ima svoj nacrt ustava iz osnovice opriječan onome Ustavnog Od- bora, u ime narodnog jedinstva i u inte: resu solidnosti naše države, uzeo je po- glasao za nacrt Ustavnog Odbora. m JA a Zbog svih. navedenih razloga, a po- glavito radi opasnosti da se ne pokoleba kod Srba vjera u dosljednost, u zadatu riječ, u osjećaj uzajamne vjernosti i ple- menske časti Hrvata (jer se je moglo oče- kivati da će tako biti interpretovana či- njenica što je većina Hrvata glasala protiv !) politički oportunitet i patriotska požrtvov- nost iskrenih Jugoslovena zahtjevala je da svi Hrvati, koji stoje na stanovištu na- rodnog i državnog jedinstva, glasuju za nacrt Ustavnog Odbora. | Napadaji na dra. Irumbića Kumire naš dobri narod lako diže na političke pjedestale, ali još lakše u prah obara i— same bogove. Dovoljna je jedna nehotična grješka, neoprezna riječ ili gesta, jedan stav koji nije u danom mo- mentu popularan, i već se na čovjeka | obara kuka i motika. Za jedan tren za. boravljaju se zasluge stečene radom kroz decenije. T na_dra._. Trumbića oborila se štampa, naročito radikalska, ne zva- nična nego ona koja ima ulogu da hrani masu senzacijonalnim masnim štivom. Ta se ne biraju epiteti. Trumbić im je—crno. žuli frankovac, izdajica itd. Pljuva ge na Trumbića — koji je, sa pok, Supilom i dr. Perom Cingrijom, tvorac »Riječke Re. zolucije“, koja je otvorila novi kurs u na- šoj politici i bila osnovicom rada za uje- dinjenje i oslobogjenje. Niko i ne pomišlja da ovog našeg čovjeka, čije je poštenje, karakternost, korektnost i patriotizam iz. van svake diskusije, mogu da vode če- stite namjere da, u ovom kritičnom času. svojim žrtvovanjem donese koristi našoj nacionalnoj stvari, Postoji jedna mogućnost, vatna, da je“n protiv nacrta Ustavnog Odbora jer je htio da stvori most izmegju hrvatske opozicije i vladine većine, da kanalizuje pokret u Hrvatskoj, da Spriječi hrvatsku opoziciju u mabnitom srljanju da tjera do ekstrema. Ma da predavač ne može da vjeruje u £$ vrlo vjero- * ljama, onda još pod. A aime dr, Trumbić glasovao jenili položaj Jugoslovena“. treba da žalimo danas z racijom, dok nam je pri cijelog čovječanstva (Wilson) s Znao ne samo pravo samoodluk državnu nezavisnost“, formu za diskusiju i moli, svakoga od pri- sutnih koji se s njim bilo u čemu ne slaže, da izvoli, kako je u pozivima bilo najavljeno, slobodno uzeti riječ na obranu -protivnog stanovišta ili za pobijanje pre- davačeva mišljenja. Pošto niko ne traži riječ da se upusti u diskusiju, dr. Leontić se obraća na prisutne sa molbom da iz- vole postavljati na njega upite i traziti objašnjenja o predmetu, jer da je on, oče- kujući diskusiju, ispustio, naumiće, mnoge potankosti koje je namjeravao popuniti u debati o pojedinim partijama ovog agrom- nog materijala koji se une može da iznese kroz vrijeme od. dva-tri sata. Na to _ se javlja za riječ z Dr. Melko Čingrija: ,Ja neću ulaziti. u diskusiju. Htio bih samo da postavim jedan upit. Vi ste rekli da su nesuglasice izmegju Vlade Kr. Srbije i Jugoslovenskog Odbora imale uticaja na političko vodstvo: u zemljama pod Austro-Ugarskom i da su se i ovdje počinjale iste grješke sa istim. posljedicama. Jesam li dobro razumio ? Hoćete li mi to objasniti?“ — Dr. Ljubo Leontić: ,Predaleko bi nas odvelo kad bi, u odgovoru na Vaš upit, morao da ugjem u detaljnu analizu dogagjaja u našoj po- litici u zemljama pod Austro-Ugarskom 'za vrijeme rata, Ali... — Dr. Čingrija : ,Opro- stite, ja nijesam mislio tako. Da se odmah razumijemo, moram naglasiti da _mi nije- smo znali o tim razmirieama i da je nas, kad smo došli u Ženevu, upravo začudio odnos izmegju Jugoslovenskog Odbora i Kr. Srpske Vlade“. Dr. Leontić: ,Za razmi- rice izmegju Jugoslovenskog Odbora i Kr. Srpske Vlade morali su da znadu barem oni koji su prof, Barca slali u Švicarsku; jer je g. Barac, kasnije član Narodnog Vi- - jeća u Zagrebu, imao prilike da se o tome informuje i kod članova Jugoslovenskog Odbora i kod brojne naše kolonije u Švi- carskoj. Spor izmegju Vlade i Odbora: nije bio nikakva tajna. Kombinacije dra, Lorkovića i njegove grupe, kao što i ten- đencije koje su izbile u Narodnom Vijeću, o stvaranju neke zasebne Jugoslavije koja će, preko svoje vlade, voditi Pregovore sa Vladom Kr. Srbije, dokazuju da se je i Ovdje nešto znalo o tom nategnutom 0d- nosu izmegju Vlade i Odbora, prije Vašeg dolaska u Zenevu, (jer nije. Samo g, Barac bio veza sa inostranstvom) i da su u zem- ustro-Ugarskom, eške koje su uro- tim u yezi, počinjene grij dile rgjavim posljedicama, Ta, molim Vas i vi ste došli u Ženevu bez konkretnih stvari, a onda i sami dogagjaji u Ženevi najbolje ilustruju situaciju. Evo n. Pr. kako je u Americi, taj Opet, ženevski Spor od- jeknuo .. (čita pasus iz proglasa J.N. V. pot- pisan od dr. H. Hinkovića i don Nika Grško- vića): ,Mi se tim laglje odričemo danas Krfske deklaracije i srpske vlade što si Veliki svjetski dogodjaji iz temelja promi- I dalje: ,Ne. a Krfskom dekla- znati predvodnik večano pri- e, Već i samu I dalje: ,Hrvatski Sedmični pregled Leontić kaže da je to bilo suvišno, je on već naglasio da se njegov p zbog napadaja na dr. Trumbića odi druge listove, a ne na ,Samoupra koja tim što ne napada vrši samo d kulturne štampe. | | k. 18 > Pošto se više niko ne javlja zi dr. Leontić naglasuje pozitivnu str: nesene kritike; samo iskreno osjeća svu našu narodnu cjelinu, samo 2 shvatanje našega narodnog jedinstva, konsekventno provagjanje jedino 7 nosnog jugoslovenskog programa, u ranju jedne. jedinstvene države, y sretniju budućnost mučenički i he jugoslovenski narod. Burnim aplauzo pratilo je okupljeno mnoštvo ove po nje predavačeve riječi. Mir i red k vladao kroz cijelo vrijeme ove konf cije služi na čast skladnom dubrova gragjanstvu. | o Pz aiapaae au Parizu, dne 28. maja, umro j kapi naš poslanik dr. Milenko Vesnić .kopan je sa velikim počastima o držav trošku u Parizu, a naknadno će biti nesen u domovinu. o > Pok. Vesnić rodio se je g.' 1868. u onišićima, u Staroj Srbiji, od siroma roditelja, Već g. 1893. bio je ministar svjete, a od 1906. poslanik u Parizu sciplinovan,pomirljiv i raprezentativan, Vesnić je mnogo uradio za svoju ota nu u dugogodišnjoj diplomatskoj sl oSve novine, naše i savezničke, donijel nekrologe u kojim žale gubitak ovoj služnog državnika. . PRUGE Mišić SIKA E RE Gjenera! Petar U Beču, dne 830. maja o. g. o | o" 18 od raka gjen. Petar Mišić. .. oPok. Mišić rogjen je u selu Raj Srao je jednu od najglavnijih rom vjeri 29. maja 1908. Predsjedao je lunskom procesu“, koji je osudio na dva njegova bi viša druga zavjerenika: mandovao je šumadijskom divizijov solunskom frontu kad je započela uš na ofenziva god. 1918. ;. Novosti +4 — Dr. Milan Srškić, bosanski val timočkoj krajini. Kao komandant P t dh s a0 je u Konstituanti govor proti! a rješavanja agrarne reforme. P ue ga bosanski muslimani istupiće izv oma da se je ministar za agrarnu ie IZJAVIO protiv stanovišta dr. Srškića "| gova. | 7 | —— Bugarski ministar. Dimitrov # tovao je iz Beograda u Sofiju nakom | erencije sag. Pašićem. Pred svoji"! laskom S. Dimitrov je izjavio da Busi zeli. očuvati dobre odnose sa Jugosla““ Mk iu Glavna skupština ,Prosvete ZaCe se u Sarajevu na Vidovdan 2818 održ čin ZL0,