IZLAZI SVAKE SUBOTE aii to jntajiasn > open _- nm Vlasnik: izdavač: dabar Rada“ Uprava | uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. 11. kat: Razgovor dnevno od 11—19 ura. Rukopisi se ne vraćaju. s o] iv bi Godina 1lt. ae : = Boža Marković Sa velikim zadovoljstvom odštam- pavamo krupnim slovima i glasno iz- govaramo ovo ime. To će naše za- u Sarajevu, s prosta razloga jeni BR ža Marković, po svojim zdravimemi-. slima i po afOlin iskrenim oseđaji- ma, nije — Ji ugosloven od juče. Qu] te. aa, R. Hi Tro pretplata E Za inostranstvo. vo go di Cijene oglasima: de a širini 1 stupca 3 di; Priopćenja i zahvale 19 Kk | > Stalnim PEDE i bio uvek ion će ostati uvek jedna- ko Srbin-Hrvat-Slovenac. On je sav SiiK Medjutim, ma kako da . naš i mi ga zato ljubimo svi. pitanje: 0 držanju zemlje, ze n! dovoljstvo razumeti KOji Su sa ovim imenom bili u vezi i pre oslo- , N, ašt čitatelji treba da se upozkadu * sa zemljoradničkim pokretom 159 državi. Zbog toga prenosimo iz g! | Fvrope“* ovaj članak £. Mih. Aurumo- vića, vogje zemljoradničkog pošićta u Srbiji i dugogodišnjeg predsednik: 2:5 veza zemljoradničkih zadruga u Stb ROji je uzeo ei u jedan savez prof. dr. Bo Marković sti- gao je juče u Dubrovnik kao pred: sednik Jugoslovenske Matice, da za- vrši svoju turneju kroz Hrvatsku 1 uzduž našeg primorja, kuda ; je trium- fatorski prošao pozdravljan pljeska- - s ih : Možda : druga u Juposteuiji Poslije oat se njem i canjem. “iozaa ga je. izne- ipet godina plodnog rada na seljačk nadio takav bučni prijem. Ta on je zadrugarstvu, gosp. Mih. Avranojić ata prolazi Kao , uŠao i u aktivnu politiku, On ja uogja I PEv rat PROI ovuda pa sve zemljorađničke stranke _i zemljarad it- ga toga nije bilo. Onda se tek šapa- čkog kluba u konstituanti. Uvjereni tom izgova aralo njegovo. ime, a prija- smo da će naši čitatelji gledati dru: 'Q- i d čije na zemljorađnički pokret kad 5. telji se nisu rado s njim Javno ruko- čitaju ovaj odličan članak u ko aj vali. Dešavalo mu se onda ono isto ovako prosto i jasno izneseno gledište: što je, uoči rata i za vreme rata, do- živeo ovde svaki naš pošten čovek. Razlika je samo u tome što je Boža Marković bio takav davno pre rata — a to je vrlo velika razlika. e za st Pa 4 i ekonomsko-socijalni problem. Dag E Agrarna reforma, ili bolje reći ono | što se u nas zove tim imenom, nema. uzročne veze sa zemljioradničkim pokretom. . Ovaj potonji javljao se kod nas, u SPbiji, nekoliko puta do sada, dok ie agtarn Suvišno je govoriti o Boži Mar- : le a. koviću. ovde 6 nae Hai reiorma skorašnjega datuma. Prvi. haši KOVICu, Ovde 1 sada, jer je naša JA“ zemljoradnički pokreti bili su poglavito A nost sovu stranu Drine, upoznala, partiskoga karaktera, tek je p oslednji (od - njega i njegovo delovanje u Srbiji, i u nizu političkih alera već za vreme aneksione krize, ako ne pre, a po-. glavito prilikom njegova briljantnog nastupa u Eriedjungovo Om procesu u Beču. Ali, ako nije nužno govoriti o. prošiosti, neće biti suvišno naglasiti posledice i0ga našeg davnog i uza- jamnog poznanstva, jer su one, baš u ovom času, i preveć očite i vrlo značaine. 1919 godine) uzeo na se pretežno socijal — no, ekonemsko, i kultur rno ruho, A | reforma, kao što. bodjenja, i nije imala veze ni S je: at) pokretom Boga Ka. U drugim zem ji ma to je išlo drukčije. U jA to o Irskoj, napri mer, agrarni dne je izazvao agrarnu reformu. U Rumuniji su seljačke bune dovele do agrarnoga pokreta i do. agrarne reforme. U Rusiji je velika potreba za ze- mljom odvela najpre bunama, zatim: velikim - političkim grupis anjima, koja su. tamo redovno prevučena bila socijalističkim bo- jama, dok nije nvjzad došlo do boljševiz- ma i samostalnoga (s pomoću seoskih S0- vjeta) rešenja pitanja, ko će koliko Zlio dobiti i držati... | Ali, iako agrarna da ui nema. uz >ročne veze s našim zemljoradničkim po- kretom, ona mora već ipo samome objek- _: : iu svome ući u zadaće i smerove. ovoga potonjega. Da je upućena kako treba, ona bi možda očuvala svoj nezavisan karakter, — ovako kako je dosada upućivana, ona se prosto sama pripija uz zemljoradnički Pokret, i postaje gotovo jeduo: S njim. < Agrarna reforma treba, po pravilu, da donese praviinije rešenje u pogledu. držanja zemlje. Umesto maloga broja drža- laca, koje je jedan momenat u istoriskom : razvitku danoga društva kao takve stvorio, i umesto velikoga broja ljudi bez zemlje, koji mogu biti i rezultat prirodnoga. na- imnožavanja ili deobe, treba da se zemlja tako rasporedi, da oni koji je imaju odviše: ustupe suvišak onima koji je nemaju ni. malo, ili koji je imaju nedovoljno. Količina, | prostor zemlje, ograničen je. Zemlja . se ne može umnožavati, širiti, rastezati, kako bi to čoveku bilo ugodno ili potrebito. A ipak je potrebna svakome ! 1 zbog te izuzetne prirode zemljine, o njenu raspo- redu mora se voditi daleko stroži račun nego što je to slučaj s pokretnim. dobrima. Osobito onda, kada prevladjuju obziri pre- | ma velikome broju, prema tzv. malim: lju+ dima, i kada demokratske težnje potisnu aristokratske ili individualističke, ne može se ostaviti da jedno dobro, tako ograniče- one količine i tako potrebno svima, drže < Boža Marković je prvi Srbijanac koji je. ušao u ove krajeve kao u svo-. ju rogjenu kuću, bez ženiranja i bez. otrebe_da bude heprirodno ukočen i konvencionalno lažan. A primljen je po svuda kao rogjeni brat i stari Prijatelj, ne samo Sa iskrenim odu- sevljenjem kojim su dočekani svi pred- stavnici naše mile Srbije, nego sa du- VOkom simpatijom kojom se bez re- erve prelevaju iz duše u dušu naj- ntimnije misli i osećaji. Prijem koji je Srbi; janac Boža Mar- OVić imao u dobu Splitu i Du- "YOvniku, može da posluži kao dokaz la težina našeg narodnog i državnog Iroblema “ne leži na političkim pro- samima ni na ustavnim, nacrtima ne- 0 u dubljem megjusobnom pozna- fanju ljuđi koji vode naš narod, a Oji su se Prvi put u životu videli *k onda kad je naš narod već bio jedinjen u svojoj državi, u Pm svo- J kući. oBoža Marković ZI osetio. Še “u promenu pri prelaženju »histo- ičkih“ granica, koje su nas do ne- avno razdvajale i kojim se veštački Š hoće da križa našu domovinu, r je on davno video ujedinjenu Je slaviju. On oseća da je doma u sie kao i u Beogradu, u Ljublja- okaoi u Bejo A u ii me BAN SA a ei. malo ad o “dei op a“ a u < Agrarna reforma i S mljoradnički pokret. otrebno. onjenice : da treba uvesti drugi red u držanju zemlje, da zemlju treba da imaju oni koji oje rade, i da zemlja ne sme bit: privile- “miniumu, te iz kojega se konstrujiše sasvim zemiljoradničke stranke na naš politički A >. proizvodnja na tržište donela je još mnogo Tu su, osim stoke i raznovrsnih sprava, djubre, odabiranje semenja i stoke, uticaj “raznovrsne hrane mesa i mleka, izvršili su čitavu revoluciju | Ik . zemljoradnoj ekonomiji. “Ako je. ranile, dok je zemljoradnik proizvodio poglavito se zna, nikla je iza. PAR idea potreban prostor. zemlje, današnjem. AR . zemljoradniku koji proizvodi za drugoga, VAZA. druga sredstva od kojih: sada zavisi HODA proizvodnje. je, uz ova orudjv za rad, neizbežno po- trebna i drukčija stručna sprema. A kako “ zemljoradnik danas dobar deo svojih pro- izvoda upućuje tržištu, ročite privredne organizacije, s pomoću kojih će štititi i braniti Svoj privredni interes u dodiru s tržišnim Fabrički radnik je, radi odbrane privred- noga interesa svoje radnje, bio primoran da se sindikuje i tek tada je uspeo da se kapital lističkoga. Slično nešto mora učiniti i zemlioradnik, da bi odbranio svoj pro- izvod, koji duano radna snaga njegova. ovome da vodi računa ako pretenduje da bude suvremena, što znači isto toliko kao Kada bih rekao, da bude danas potpuna. Medjutim, ni o jednome tome pitanju naša agrarna reforma | | ŠODA zemlju tamo gde to još nije potrebno, a ne deli je i ne daje onde gde je potre- ba došla do vrhunca. Ona odgadja da d& zemlje licima kojima je zemlja nasušna potreba, a daje zemlju drugima kojima ista nije potrebna, i mirno gleda kako ovi razvijaju čitave finansijske operacije na račun ,pravilnoga rasporeda zemlje“. Ona kreće čitave porodice s jednoga kraja ze- mlje da ih tobož. naseli pošto ti jadnici pojedu sve što su dobili za prodatu imovinu na ognjištu s koga su se krenuli, ona im oduzme danu zemlju i ostavi ih na _ milosti i nemilosti nesave- | Snih policaja,. uvek: grabljivih Arnauta i — božijoj zaštiti. g naoružanju. neizbež- | onim o dbaa, za. rad nema. ni Kemneva| našu unazad. Ono što | je socijalno glavno. kod kući, | Z . agrarne reforme - — da oni koji rade. do- odlu Mem; — uveliko je proigrano. Ono ko bude dovoljno naoružan i Pm je dovede do maksimuma proizv JI e ši Zemljoradnički dna mora d računa o tome, kako izvodi a reforma. Bilo je kana: obećanja, se taj posao vršiti po izvesnim nač Ali evo protekoše dve godine a oni obećavahu napustiše svoja nečela, S zemljoradnički pokret mora odsada, :' više nego dosada, da motri da se Ze m deli pravilno i agrarna reforma potpuno. Zemlja mora doći: niko nih rade. Čovek koji sam radi zemlju, DO | Vilu radi bolje, i proizvodi više. Nije | trebno da navodimo u potvrdu rezu! mnogih anketa i a iz Danske, carske, Nemačke, i d. Ali nije si sva samo u aida: rešenju pg a držanju eaije Mogu svi Bnat đa nema ni toliko koliko je za život po- Otuda su sve agrarne reforme, redovno i u prvom redu, polazile od či- gija ili monopol ograničenoga broja ljudi. Odavde, iz ovoga, iako da kažen, prirod- noga shvatanja, i poteklo je docnije načelo : zemlju treba da drži onaj koji je radi i onoliko koliko je radi, načelo koje iz Osnove. menja stari Hela princip “o do- nova, životna, realna teorija o svojini. Ako je nekada zemlja bila gotovo vaskoliki kapital u zem heradnji, moderna drugih orudja i sredstava bez kojih ze- omljeradnja danas ne može imati uspeha.. postigne rezultat koji bi šekoš o: na reforma trebala da dA. Naprotiv, moš se postići sasvim suprotno: da. umesk ae ljudi bez zemlje, kao što je sada, posk a jednostrane : ali reforme ostane. daa j semenja i radne snage, nauka uvela u sredstva koja je zemljoradnju. Veštačko na_ količinu i- kakvoću KES voli dh: rešavala sa uskog. pne kako je to dosađa bilo. Uza zemlju ima da dodju i ostala orudja; ' noge Naročito i iznad svega, pe. di deo sta, dje drukčije gledanje na selo i na ze ljos 7 radnikov rad. Danas su selo i seljak osti ovljeni sami sebi. Za njih nema nikakv zaštite. Naprotiv! Od njih se samo. traž Traži se-u raiu, traži se u miru. U rati traže se ljudske žrtve, — u miru, odre se obilat profit. O spremi seljakovoj, koj je potrebna za današnju njegovu proizvod nju, ne vodi se ozbiljna računa. O puto vima i saobraćajnim < sredstvima, koji su potrebni da selo dodje lakše i jeftinije c do tržišta, vodi se računa poglavito kro; interese palanaka i gradova. O zdravlj seljakovu, koje je prvi uslov za jaku proizvodnju dobara, podsticanje podele. rada, i obranu zemlje od neprijatelja, bri- svoje namirnice, dosta bijo: imati u prvome | novac, treba osim zemlje i sva ona Samo sobom nameće se uverenje, da io mu treba i na- kapitalom. odi: delom obrani od eksploatisanja. 3 ga je ostavljena vračarama i bajalicama. | a A o prvom i najvećem podsticaju za. rad, o dobrom unovčavanju proizvoda, silom oje oduzeta briga od zemljoradnika pa prenesena na poslovne prijatelje i partiske banke . . . Ranije je zemljoradnik bio pre=4% svega liferant glasova, danas je pretvoren poglavito u liferanta_ profita. Ni pre ni sada njegovo bedno duhovno i materijalno stanje nije uznemiravalo one koji su ž veli i koji žive_ od ;njega. Štaviše, ma d je rat doneo čitav preokret u duši selj: kovoj, ta promena iz temelja kao da j ostala nezapažena od onih koji bi, da dj sreće, trebali o tome ponajviše. da. vod računa. Medjutim, to ipak ništa ne menj na stvari —: seljak se u toku. ratu iz osnove izmenio. Rov je bio velika socijal: E na škola za njega. Proizvodnja hrane. u pozadini bila je druga velika škola. Zna. čaj brane, hleba, u ratu, bio je škola na školama. Nego, dog je seljak tako prelazi Moe iz škole. u. školu, iz niže u višu, dotle: su a svi oni koji su svikli da u njemu gledaj De samo snagu za vuču, ostali gde su i bil. Oni se nisu ničemu novome. ni boljemu obi Za vreme. Tata živeli su ad 5, nije u osnovi ništa drugo -do Agrarna reforma morala bi o svemu ne vodi računa. Ona na drugi kraj, pa aa “zemljoradnju | za gra stoleća S Bale rata, “misli se_ u salikof i bog pa “su svojski i živo. nast toga da razvuku štogod ko : sekvestrirana Phanje, PT. “os dh Jr 28 idea SEGAR KA Ba JE Irtirka. ER si UMAK.