[o] | m IZLAZI SVAKE SUBOTE. Odbor Vlasniki izdađač: Rada“ Uprava i srbdništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi sene vraćaju. m) [o] POJEDINI BROJ IJEDINI_BROJ 3 | KRUNE Polugod. pretplata 15. din. (60 (60 K) Za inostranstvo “o godišnje 80 din. Cijene oglasima: 1 om. v u širini 1 stupca 3 ira ga Priopćenja i zahvale 10 K redak, Stalnim oglasivačima popust, | Ž “Godina Ill. Dubrovnik, 19. juna_1921. oo & Vapaj. preko okeana.! Nestalne vlade naše države ne mogu da se nakane da konačno povedu siste- matsku kolonijalnu politiku i i da postepeno i nacionalno reše i srede naš teški emi- grantski problem. Bilo je neophodno, odmah nakon rata, — ata je nužda objašnjena od strane poznavalaca pitanja i naglašena bila više puta na kompetentnom mestu! — da se pristupi bezodvlačnom osnivanju iselje- ničkih kancelarija u glavnim lukama oke- anskim i stručnjačkih konsulata u većim kolonijama Severne i Južne Amerike, a da se imenovanjem honorarnih konsula, po svim usamljenim i brojnim kolonijama, ne samo amerikanskim nego afrikanskim i australskim, unese redu zbunjene mase koje su požurile svoj povratak u domovinu sa uštednjom od rada dobro plaćanog za vreme rata, da iskoriste razlike tečaja u valuti i da reše pitanje svoje mučne egzi- stencije. Bilo je nužno regulisati ovu na- valu imigracije na oslobogjenu rogjenu grudu, pripremiti doseljenicima povratak i osigurati boravak u otadžbini, da ovaj ra- dosni pojav okuraži i one skeptike koji su - se i dalje zadržali u tugjini puni nepove- renja prema našoi mladoj državi, a koji su pustili naivnije da predzumu taj ekspe- rimenat — da ih slede tek u slučaju pot-' punog uspeha: Trebalo je predvideti to kretanje masa i razumeti neprocenjivu vred- nost iskusne radne snage i prometnog ka- pitala u zdravoj valuti, da se u to lukra- Uvno preduzeće ulože ako ćete i milijarde “ kompromitovanih državnih. kruna, kad se već nije moglo apelovati na rodoljubnu dužnost da se izigje ususret prognacima starog tudjinskog režima koji su se vraćali kuća da započnu novi život, na korist svoju, svoje bliže rodbine, svojih opusto- šenih sela i celog naroda. Trebalo je znati proceniti vrednost zaostavština osigurnina odšteta it.d., i odmah odaslati spretne či- novnike da preduzmu od švedskih konsu- lata čitave magazine arhiva bivših austrij- skih konsulata, u kojima leže na stotine hiljada dolara u Americi ubijenih i osaka- a radnika, da se taj novac predigne okumpanija“ i iz blagajne Alien Pro- ata Custodian, pre nego — usled ame- rikanski kratkoročnih zastava — propadne taj grdni novac bednim udovicama i siro. čađi nastradalih otaca i braće. Trebalo je očekivati neminovne po- sledice kriza koje su pretile za rata obo- gaćenoj Americi, da se još za vremena spasu naši ljudi, naš golemi kapital u tu-_ gjini, i da pomoću svežih sila i novca iz inostranstva ublažimo domaću ekonomsku krizu, da se maknemo sa mrtve tačke i da započnemo sa radom na socialnom pre- porodu ratom uzdrmanog naroda. Ništa, skoro sasvim ništa, nije naša država preduzela, kroz ove tri godine svoga života, da se oduži čestitoj našoj emigra- Ciji koja je toliko doprinela našoj borbi za oslobogjenje. Pa zar je onda čudo što sada oko sedam stotina hiljada naših iseljenika reži na svoju otadžbinu i što veliki deo Njih sa protestom prima gragjanske papire Svoje nove domovine? Preko pedeset hiljada naših iseljenika Povratilo se je nakon rata svojoj kući, svaki njih noseći prosečno od 3000 do 10.000 do- lara. Da su ovi svi stigli sa novcem i sret- No se smestili na staro ognjište, za sobom bi povukli još najmanje stotinu hiljada no- Vih i još bolje. opskrbljenih, a onda bi, po- stepeno, iskorišćujući veze sa Amerikom, uputili i zaostale ljude i kapital na našu zemlju i u naša domaća preduzeća, stva- rajući tako most izmegju domovine i tu- gjine, dodaj automatski, zoizvlišudk pijane imigracije | emigracije, bez velike brige i troškova državnih. Megjutifn, ovi pioniri repatriacije bili su bezdušno opljačkani na putu od raznih .agenata“ u New-Yorku, Havru, Cherbourgu, Liverpoolu, Amster- damu, Parizu, Hamburgu, Genovi, Trstiu itd. — da, na koncu, budu do košulje oizpa- deni na kućnom pragu. Milijoni sirotinje skog novca, stečeni krvavim znojem u du- bokim rudokopima, talionicama, tvornica- ma, i skupo plaćeni mladenačkom snagom i seljačkim zdravljem, propadoše, na za- dnjem putu preko burnog okeana, kojim le naš emigranat krenuo da konačno dogje do zasluženog mira i porodične steće. Deseci hiljada doje dna i oč čajeih vratiše se ponovno Ameriku, bez novea,. poremećenog Beds slomljene snage, d: ponovno započnu teškim radom spovilm« mramem krvave uštednje [ lakog 2 e AGE“ koji su bili i oprezniji keko na : prve e late o samom New Yorku pola milijona luta cama bez. posla. krizi rada u Severnoj. Americi, šk, Ik čoveka u Konstituanti da digne već jed- |: nom svoj glas u zaštitu one somile nesret- U Južnoj Americi, a naš. strašne razmere. Velike salitrerne tvornice izgledaju kao napušteni gradovi usred pu- stinjskih pampa. Jedno preduzeće za dru- gim objavljuje svoj krah. Panika zahvaća mase. Juriša se na novčane zavode. Pro- davaju se papiri pod svaku cenu i kupi se gotovina“da se beži bilo kud. Država umi- ruie radničke mase — hraneći na stotine hiljada nezaposlenih sa njihovim porodi- cama, Na usamljene ,estancia“ navaljuju oružane čete pljačkaša. Pobunjeni radnici pale imanja, kolju stoku i raznose pokret- ninu. Ko se usudi da obrani svojinu lin- čovan je na mestu. I u toj strahoti naši ljudi traže zaštitu Svoje države — koja-od mnogih republika u Americi još nije ni priznata. Retki kon- Sulati, tri-četiri honorarna za celi južno- američki kontinenat, izdavaju pasoše — tek pa odobrenju ministarstva spoljnih po- slova, tri, četiri, pet meseci nakon pro- pisno -prikazane molbe. Pa zar se igde u svetu ovakovi postupci drugačije krste nego zločinom državnih vlasti ? Ma imamo li, ako Boga znate, i jednog nika naše krvi koji očajno gledaju preko ročito u «republici Chile, kriza je uzela okean i uzaludno vape našu pomoć. — [. 0 Savezu zemljoradnika. u Bosni i Hercegovini . U prošlom broju donijeli smo čla“. Po nak g. Mih. Avramovića, a da anas pre: . nosimo iz »Jugoslovenske Njive“ “ovaj : članak g. Pera Slijepčevića, dobrovoljce, g OG nalistakputijih. članova. Vi danske p redratne Jugoslov. Ujeđinjćne. Omladine, odličnog narodnog radenika u emigraciji za vrijeme rata, a sada. se- kretara ,Prosvete“ i urednika. časopisa istog imena. Dr. Slijepčević učestvuje. aktivno u težačko pokretu u B. i H. naročito kao saradnikodlično uregjivanog zemljoradničkog glasnika , Narod“ u Sa- rajevu. Naši čitatelji treba da se upoznaju s istorijatom, uspjesima i zaprekama te- žačkog pokreta u susjednoj Bosni i Her- cegovini. — (Ur.) Poznato je da agrarno Meni teže tišti narod*u Bosni i Hercegovini nego i u jednoj našoj pokrajini. Austro-Ugarska je podupirala svoje traženje Bosne i Her- cegovine na Berlinskom Kongresu obeća- njem da će da skine s dnevnog reda to zloglasno pitanje, koje da ne bi mogla. ni rešiti jedna mala država kao Srbija. Za četrdeset g&dina vladavine ona je međutim samo podržavala stare agrarne odnose da bi Muslimani, koji su vodili begovi, bili bezuslovno uza nju. Posle Aneksije done- sen je zakon o fakultativnom otkupu kme- iova, koje se vršio veoma sporo i doveo 00 tako zvanog kmetoderstva. Kad je do- šlo naše narodno oslobođenje, naš seljak je smatrao da će bez ikakve sumnje na- rodna Vlada odmah ukinuti feudalne od- nose kao zaostatak starog robovanja. U stvari, izašla je 25. februara 1919. Uredba o kmetlucima po kojoj kmetovi zadržavaju za se aginsku zemlju koju obrađuju. Po- red kmetovskih odnosa i odnosa njima sličnih ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo i t. z. ,begluka“, t. j. onake zemlje koju je vlasnik (beg) davao raznim ljudi- ma na obrađivanje, a ne uvek istome kao aga kmetu. (Većina ovih begluga nastala je nasilno iz kmetovskih odnošaja). Tada težaci Bosne i Hercegovine stvaraju jednu organizaciju ad hoc; traže da se reši i beglučko pitanje (memorandum Težačke: Skupštine u Sarajevu od 24.—25. augusta 1919.) Nešto doenije, u jesen, organizacija šalje cirkularno pismo svim strankama s priloženim predlogom rešenja i s molbom da se izjave o tom pitanju. Među malo odgovora koji su stigli, naročito je važan onaj od Kluba Demokratske Zajednice, koja. je. dada, sa dec. 1919). bila, na kise, ova zona ž je HIOg a ad “ Pag: ; A * ž ie? ka IR a PR tica a vw zloj: = ia 4%. e stranka izjavljuje da prima u načelu sve ozahteve Saveza Težaka. Dosledno tome izlazi o o Beglučima od 14. februara svi begluci koje je neko 1920. Po_njoij. gl obrađivao data jih 10. god. ostaju ovome, uz dogovornu odštetu i to samo u onim slučajevima gde nije bilo kmetstvu sličnih odnosa, inače bez odštete. U pojedinosti ne ulazimo. Uredba se nije provađala. Me- đutim je Demokratsku Vladu zamenila Koa- liciona Vlada. Za tu koaliciju bio je jedan od uslova povlačenje 6. i 7. tačke Beglučke Uredbe, na što je Demokratska Zajednica pristala. U takom stanju stvari Težačka Organizacija, koju su njene dotađanje vođe u Sarajevu brižno čuvale od ma kakvog stranačkog karaktera, (vidi prve brojeve »Težački Pokret“, Sarajevo), pretvara se po zahtevu masa u političku stranku. Skup- ština izaslanika cele pokrajine donosi 6, i 7. juna 1920. o tome rezoluciju, određujući da se stranka nazove ,Savezom Težaka“ i da stupi u saradnju, a po mogućnosti. i u stupanje s ostalim težačkim strankama u Kraljevini. Na Kongresu Zemljoradnika u Beogradu, 1.-2. augusta 1920., sudjeluju | i delegati seljačkih stranaka iz Bosne, Dal- macije, Hrvatske i Slovenačke. Zaključuje se-u načelu savez svih ovih organizacija, a bosanski Savez Težaka ulazi načelno od- mah u fuziju sa srbijanskim Savezom Ze- mljoradnika, Praktično provođenje ovog zaključka presekli su izbori za Ustavotvor- nu Skupštinu. Odmah posle njih, 5. decem- bra 1920. Kongres Saveza Težaka u Sara- jevu odobrava spomenutu odluku svojih delegata, te rešava da se stopi s organi- zacijom iz Srbije pod imenom .Savez Ze- mljoradnika“, a s naročito istaknutom že- ljom da u Savez uđu i ostale težačke stran- ke iz kraljevine koje imaju sličan program. Kako je poznato, dosad je ostvareno sta- panje težačkih poslanika iz svih krajeva u jedan Zajednički Zemljoradnički Klub, iz koga je posle istupio g. Vošnjak sa svojim drugovima, poslanicima Slovensko Kme- tijske Stranke. Savez Zemljoradnika u B. i H. priznaje list ,Selo“ u Beogradu kao glavni organ stranke, ali radi što bolje stra- načke organizacije, on sada ponovno izdaje. svoj lokalni sedmički list ,Težački Pokret“ (koji je pokrenut 15. KE 1920. i privre- meno bio prestao 11. decem. te godine). | €To: je u kratkim potezima istorija ra- štački) zavađenim verama u oak) šta ; zvoja ove stranke. Sad da vidimo njena glavna načela. ž e Prva težačka organizacija stvor kako smo videli radi toga da se požari r šavanje agrarnog pitanja. To joj. je dakle bio u ono ,;vreme glavni, ako ne * jed | program. Kad se organizacija toliko o čala da krene ; e organ onda se smislu. Tu su era rešavanja toudalnh odnosa i pitanja kao: davanje zemlje bes- | kućnicima i dobrovoljeima, revizija gun: će tovnice, minimum i maksimum poseda, me- > S lioracije, zemljoradnički kredit, poljopri- ka vredne škole it.d., a u jednom doenijem : broju opširno se govori o potrebi da se | poput trgovačko-zanatlijske i radničke ko- | more osnuje i Zemljoradnička. Kad je Te- zi žačka Organizacija pretvorena u stranku, | 2 onda se program, naravno, još više pro a? širuje. Ovde Savez Težaka upravo prim: Pravila Saveza Zemljoradnika iz Srbije popunivši samo tačke o vladaocuio agrar- nom pitanju. Iz ovih pravila mi ćemo istać samo jednu bitnu karakteristiku: da na glašuju kooperativni sistem. U stvari, srbijanski b. i bh. politički pokret među t žacima vodili su ljudi koji su bili na čelu i Savezu Zemljoradničkih Zadruga ali se. | na obadve strane brižno izbegava svako | X mešanje. U pogledu agrara Savez Težaka | stalno je stajao na stanovištu da sva ze- mlja, i kmetovska i beglučka, ostane onome ko je obrađuje, i to bez odštete, a država da onim .agama i begovima koji bi. na taj g način ostali bez dovoljno sredstava za ži vot, nađe doličnu pomoć, kao što je nalazi | n. p. dobrovoljeima, dajući im iz državnih — sredstava zemlje, kredita it.d. a Kod Uprave Saveza Težaka stalno: je bila kancelarija koja je primala tužbe te- žaka, davala im upute, a najviše je moli- | telja predsednik organizacije lično vodio | o na dotična nadleštva, sve besplatno. Primordijalno je važan ovaj ekonom- Ski deo programa b.h. Saveza Zomjaraik BA # nika, jer dok se ne reši agrarno pitanje, | u BiH. ne može biti ni pravog proseka x nog ida: ni pune proizvodnje, ni nacio- nalnog zbližavanja. No vrlo je važno i oobeležno i nacionalno stajalište težačkog e pokreta. Od prvog početka pa sve do da- | 23 nas, organizacija ističe svuda naše narod- | no jedinstvo kao osnovnu tačku svoga programa. U prvom broju svoga lista ona naglašuje da agrarno pitanje želi izvaditi. iz konfesionalnog okvira u kome su ga držali Austrija i neznanje masa. U B.iH. begovi pretenduju da zastupaju ceo mu- g slimanski deo naroda, iako su oni musli- S o manska manjina, iako samih muslimana S beglučara (koji žive na begovskoj zebe ima više nego i pravoslavnih i katoličkih | beglučara skupa! Pa ipak, nažalost, nepro“ | svećene mase muslimanske još i danas | daju skoro sve svoje glasove begovima, | čija se stranka zove Jugoslov. Musliman- | ska Organizacija. Kod nasuB.iH., uopšte | govoreći, još uvek se narod deli na tri vere, | kao i pod _ Austrijom, i te pregrade veće | su u praktičnoj politici od svih ekonom- | MS skih i kulturnih. Savez Zemljoradnika ima tu veliku zaslugu, da se svom silom za- ložio da probije te okorele pregrade, koje | su podigli stranci i koje još podržavaju | gradski spekulanti, pa da narod — a to je kod nas težak — organizuje na ekonom- skoj osnovi. Savez, pokrenut srpskom ini- .cijativom, nastojao je od samog početka da okupi što više muslimana i Hrvata. a »Težački Pokret“ štampan je sistematski | u oba pisma, naslov naizmenično, mrski đ uvodni članak bio je latinicom. Samo onaj. ko zna kolika je podvojenost među (ve-. ide Ra