daj #, |
s dšttena 2... -

. imao pogodnost ispeći

sak 3] ako na OK, GT O RE a3 u
ć sra Rk, ade : BPtu ta. e vog) E
MA Kej Dada sE Sta di
M k hi di : "ak
: Ama ka Kao
Ž nae ze POE. KIR

ka
tak

Tu

NJOJ

>

opr
kako čudno, s razloga što je i ona u Dal-

oskudijeva bačvama,

Ovo informisanje naše Pokr. Vlade
O trgovačkih Komora, čini mi se ne-

maciji.

Najviše muke težaku, a tako i finan-
sijskoj straži, zadaje doba peciva rakije.
Za doba Austrije, pak i sada, producent je
rakiju za .kuć-
nu porabu, išla je isto u promet, kao
i *ona što je platila carinu. Zakon sam
to nije dozvoljavao, ali financijske vlasti
išle su u tome i preko zakona pa su pu-
štali slobodno u promet i tu rakiju.

Uvedenjem novog reda sa strane sa-
dašnje naše države, u pogledu peciva ra-
kije za domaću potrebu, isto ostaje bez
trošarine, samo što rakija ispečena za kuć-

“ nu porabu, ako dođe u promet, plaća još

višu trošarinu. od one, koja je platila pri
pecivu.

Zane
*

renje isključeno, te prema tome plaćanje
trošarine pri pecivu rakije, samo je na mu-
ku naroda, a na štetu same države.

Da se ukloni katastrofa dalmatinskom
vinogradaru trebalo bi:

1). zabranit uvoz vina i sve vrsti al-

kohola u državu :

2). nastojati da naše vino buda izva-
žano u druge države ;

3). znatno sniziti tarifu prevoza vina
na željeznicama i parobrodima 2 za prevoz
vina u državi i izvan nje; ,

4). zapriječiti pravljenje vina od še-
čera i inače; «

5). dopustiti slobodno pecivo rakije
producentu, kao što je u Srbiji.

Budući da narod, radi rekvizicije po
bivšoj Austriji, nema dovoljno kotlova,
treba ma pomoći i dati prilike da eve na-

obavi prosto od carine.

Cinjenica je da je vina još mnogo

. nerasprodana, a do jematve (berbe), koja

nije daleko, ne može se ni prodati. Narod
koje nije u stanju
onili ima gdje d8' kupi. Kuda će sa novim
vihom!? Kada bi mu'bilo | slobodno“ pecivo
rakije, mogao bi barem da od njega uči-

2 ni rakiju i time bi dobio mjesta za pri-

. mit novo vino. Pozvanim na razmišljanje!
PELJEŠAC, polovinom juna =
Zemljoradnik.

Sedmični pregled

Regent polaže zakletvu na Ustav
na Vidovdan

Prema posljednim vijestima, debata

o Ustavu biće danas zaključena. Sutra će

—-

Dr. VI. Poljanić

> Srdobolja (Dysenteria)

Kod tifa, rekli smo, pojavć se neke
 čiraste rane na sluzokoži donjeg kraja
 tankoga crijeva, dočim se kod srdobolje,
naprave čirovi i rane na sluzokoži donje
- polovice debelog crijeva, osobito čmara, a
u težim slučajevima, cijelo debelo, pa čak
3 donji dio tankog crijeva , može biti osuto
čirovima.

Obzirom na uzročnike, valja nam
razlikovati bacilarni i amebni tip. Amebe

= ubrajaju neki prirodoznanci_ u sluzavce.

> (myzetozoa), a neki u pražive (protozoa),
| S prama tome su one, ili prave životinjice,

ili čine prelaz izmegju živinskog 1 bilin-
skog carstva, dočim su bacili sitne jedno-
stanične  bilinice. Amebni tip privezan je
više na vruče,  močvaraste predjele u
tropima i subtropima, a u nas se amo

. trefi tek pojedinačno, sporadično, dočim

je bacilarni tip raširen po cijeloj kori ze-

 maljskoj, i ima, za najmanje, 5 Ili 6 raz-

X nih predstavnika,
| obretniku, i raznim imenima nazivlju, a
od tijeh su najpogibeljniji Shiga-Kruse i
Fleksner-bacili. Ovoliko nam je trebovalo |

što se, prama. svome

spomenuti, da uzmognemo razumjeti, za
što vaćina, što liječnici uštreavaju boles-
nicima, koji put djeluje i koristi, a drugda
opet baš ništa ne pomaže. Pokušalo se je
i mješovitim jednim serumom, polivalent-

“nim, i taj djeluje bolje. Mnogi od čitaoca,

g
Po današnjem strogom i ispravnom

postupku, u prometu rakije, svako je kriom- na na 4 oblasti,

poslanika Kučića,

kre»

ba

se konačno preći na glasanje: Na“ sao.

dan, u utorak 28. 0. m., Regent će polo- |
žiti svečanu zakletvu na-novi ustav. "Tim

zi
će rad Konstituante biti završen. Usta-

votvorna skupština preivoriće | se u zako-

kaim, i odmah će preći na Pretresanje

velidskog zakona. Iza toga će Skupština

bi «odložena do jeseni. Za vrijeme . par-

Zlamentarnih praznika neprekidno će
sjedati zakonodavni skupštinski odbor, da

pripremi predloge o izjednačenju zakono-

davstva, o administrativnoj podjeli i t. d.

Ustavni Odbor vladine većine je suglasno

odlučio da svaka oblast smije imati naj-

više 800.000 stanovnika. Član 135. pre-
laznih navegjenje preinačen je tako da
oblasne funkcije u Srbiji, Bosni i Vojvo-
dini vrše okruzi, ako se u odregjenom
roku ne ponese zakon o administrativnoj

Pr: m.

. podjeli zemlje i tim ne izvrši likvidacija

pokrajinskih vlada. Hrvatska je razdjelje-
Prvu sačinjavaju župa-
nije zagrebačka, bjelovarska i varaždinska :
druge županije osječka i požeška ; treće žu-
panije ličko - krbavska i modruško - riječka,
a četvrta srijemska. Po donošenju Ustava
demisioniraće cijeli kabinet i sve pokra-
jinske vlade. :

Rijeka - Baroš

Na interpelaciju zemljoradničkog po-
slanika €. Lazića, o luci Baroš, odgovorio
je, u sjednici Kongtituante 22. juna, mi-
nistar predsjednik g. Pašić, da nije stvo-
ren nikakav sporazum izmegju naše i ta-
lijanske vlade. Ugovorom u Rapallu uta-
načeno je da Rijeka bude nezavisna dr-
žava. Kao takova, ona može sama da stupi
u pregovore s našom državom. Za sada
se sondira teren i u glavnom mi želimo

pregovarati o zajedničkoj eksploataciji ri--

ječke i baroške luke. Rijeka može prego-
varati i sa drugim državama, ali, dok mi
ne dobijemo sav teritorij koji nam pripada
po rapalskom ugovoru, ne _ možemo stva-
rati definitivnih zaključaka. Tek kada se
obrazuje riječka vlada i nama inje)

g X Zok o š a. LR RIJ saa €=r": gu > A ah
E : g SVU AE ii a“ . dika“
. s. J a LAU i Pele. : o? 3 % . " žu
a: DOMENA Donk i rat 1 sa
A + o, si m Š : * dec aida Ž ha.

saka ve
Fi

oregovar S Italijom Rijekom | tek kad

bi ijemo sav teritorij okoji nam pripada
kim ugovorom, i a onda ćemo vidjeti

oate lje Rijeke - Baroš.
Za Domaće vijesti

Jo Na Vidovdan će Reset Aleksan-
dar posjetiti Sokolski slet u Osijeku.

— Evakuacija Ill zone neće još *usli-
jediti. Talij. ministar  inost. dela 'Sforca
izjavio je zadarskom poslaniku Krekichu
i talij. poslanicima iz Trsta i Istre da eva-
kuacija još neće uslijedili. |

 — Narodni poslanici Gligorije Božo-
vić, Svetozar Gjorgjević, Dr. Šumenković,
Dr. Vuletić i Dr. Suškalović, upravili su mi-

>nistru pošta interpelaciju o djelovanju Dra.

Drinkovića, kao ministra pošta. Prilikom
svog putovanja u Dubrovnik, veli se u
interpelaciji, da je Drinković govorio, da

AJutuje u važnom nacionalnom poslu. Drin-

Dubrovniku,
-kruna na priznanice, bez oznake stavke

ković je podigao kod poštanskih kasa u
Splitu i Sarajevu, 150.000
iz koje se taj novac ima pokriti. Prilikom
narudžbe maraka u Americi Dr. Drinko-
vić je naručio nekoliko hiljada komađa
neperforiranih i negumiranih izvan računa.

— Talijanska rulja u Zadru prodrla
ie u ,Srpsku Čitaonicu“ spalila mnoštvo
knjiga i uništila namještaj, a u zemaljskom

odboru, sve sjekirama porazbijala i pobacala

kroz prozore. Uništeno je nekoliko umjet:
ničkih radova Meštrovića, Rosandića i po-

znata Bukovčeva slika ,Crnogorci na po-

činku“, nagragjena u Parizu. Nekoliko je
naših ljudi ranjeno. Zastavu, na. jednom

našem brodu demostranti su silom skinuli
i rastrgali.

— U Zemunu je osnovana štamparija

“»Nova Svjetlost“ za odštampavanje knjiga

za slijepce.

Crnogorcima u Gaeti
sporazumu talijanske vlade -

je, prema
s našom, obu-

stavljena svaka potpora. DE su onda za-

tražili od zastupnika sovjetske Rusije, da

svoj postanak, možemo je pozvati na pre? Mifsposluje kod svoje vlade, da bi se mogli

govore. |

Delegacija sa Sušaka, predvogjena od
Milana Popovića, i Kr-
stelja, posjetila je u “Beogradu sve kor-
poracije, trgovačku . komoru,  poslaničke
klubove, ministre gg. Pribićevića, Kukovea,
Spahu,
trgovačke pregovore dra. Ninčića? i min.
predsjednika g. Pašića. Delegacija je sta-
tističkim podacima dokazivala da je ba-
roška luka dovoljna da svlada cijelu našu
izvoznu i uvoznu trgovinu. Delegacija je
bila svugdje dobro primljena. G. Pašić je
umirio delegaciju odgovorom | da, ćemo

—--

sjećati će se iz vojništva, da ili se je
navrtalo protiva tifa i kolere, pa tako,

dakle, nešto slična, postoji i za srdobolju,
ali, ako je ameba po srijedi, nema nikak-

ve koristi.

Što se tiče načina širenja bolest:
jasno je da moraju biti samo izmetine, a
dakako, sluzavo-krvavi njezini djelovi sa-
držaju najviše bacila, odnosno ameta. Ko-
likogod smo preporučili opreznost kod tifa,
toliko isto treba je imati i kod srdobolje,
a dapače još i više, jer ova bolest, dosta
dosta puta, i bez ognjice dogje, pak se
bolesnici siluju ići i raditi, a baš tako

postaju pogibeljni za ostalu čeljad, jer.

Siju bacile tamo i amo, što domaće živo-
tinje i ib dalje rasprostiru. Prof Vin-
cente kaže da muha, koja se je nalizala
bacila, za pupa četiri dana tori iz sebe
pogibeljne bacile, koji na voću, kruhu i
ostaloj hrani, mogu i po 30 dana dalje
živjeti, pak nam je s toga jasno, kako se
ljeti, uslijed muha naglo širi srdobolja. Rek
bi da se domaće životinje tako lako od

tifa ne razbaljaju, dočim se kod srdobolje

to može potrefiti, pak je radi toga: potre-
bita stroga pažnja, da ne bi lizale izme-
tine, i za to treba da jama bude dublja i
da se, dnevno, pospe živim klakom. Qd
kolike je koristi stroga pažnja, opazilo se

je pri epidemijama kod vojnika.

predsjednika naše delegacije za

slobodno nastaviti u Novorosijsku.

Naši u Americi

dije nuždan sporazum u pe eks- |

Amerikanski Bureau of Census obja-

vio je onamadne popis pučanstva Sjedi-
njenih Država Amerike i zabilježio da su
samo 173.063 osobe rodom iz Jugoslavije
bile nastanjene u S. D. A. 1. Januara
1920. Nema nikakve sumnje da je taj broj
pogriješan.-Prema popisu iz g. 1910. bilo
je u Sjedinjenim Državama 312.685 ljudi
iz zemlje koje su danas obuhvaćene gra-
nicom naše države. Kroz deset godina-

.t. |. od 30 juna 1909. do 30 juna 1919.,

——

jedan decenij ij.

uselilo je iz naše zemlje u S. D. Amerike,
148.021 više nego li ih je odselilo. Dakle
broj naših ljudi u S. D.A, 30 juna 1919.,
bio bi 460.706, odbivši broj mrtvih kroz
Ali i ta je cifra netačna,
jer se mnogi naši neosvješteni ljudi još
upisuju kao — Austrijancit Po mišljeuju
kompetentnih. poznavalaca naših prilika u

Americi, ima samo u Sjedinjenim Država.

merike preko pola milijona, dok u
REK: died ima ih od 60.000—80.000,
a sa onima u Kanadi, Meksiku, Australiji,
Novoj Zelandiji, Južnoj Africi i t. d. broj
naših iseljenika je oko 700. 000.

Hajduci kod Glavske
Zaustavili voz — Pucanje i plačkanje — 2 mrtva,
5 ranjenih — Bijeg i potraga

“U srijedu pred veče, oko 8 sati. kad
je dolazio voz iz Ercegnovoga, dočeka ga
razbojnička četa u jednom klancu malo
iza stanice Glavske, nedaleko granice ber-
cegovačko-dalmatinske. Hajduci prisiliše
pucanjem strojovođu da zaustavi stroj, a
tada iskrcaše putnike i nemilo Z opljač-
kaše.

Po kazivanju Li razbojnici bija-
hu oružani puškama i bombama, ie odje-
veni u razna vojnička odijela (naša, austrij-
ska, ruska). Prepad je izvršen iznenadno,
pa je megju prisutnicima zavladala strava
i niko nije ni pomišljao na otpor. U vozu.
je bilo i nekoliko vojnika, većinom bez
oružja, te njih odijeliše od ostalih, potpu-
no ih opljačkaše, a svukoše im i odijela.
Civilne osobe takogjer su pokrali, ali kako
je sve to bilo izvedeno u žurbi, mnogim
je uspjelo da sakriju po koju svoju stvar.

Razbojnici su pucajući na vlak ubili
željezničara Strojevskog i K. Otta, te ra-
nili Jefta Pejanovića iz Podgorice u lijevu

nogu, gđicu Jovanku Basrak iz Sarajeva

u desnu ruku; te strojovođu Frana Toma-
neka! iz Zelenike u trbuh.

Razbojnici. su upotrebili zgodu,
plačkajući daju i razne »političke izjave
grdeći sadašnji režim i naše vlasti. Kazali
su da su oni Crnogorci, |

Kad dovršiše pljačku narediše strojo-
vođi da vozi dalje, a pobjegoše uz brdo.

“ Iskazi putnika o broju napadača ra-
zličiti su. Najviše ih kaže, da ih je bilo
oko tridesetak, među njima i dvije žene.

Na prvu obavijest žurno su odaslane
vojničke i žandarske čete u potjeru.

.

Tko želi kuću? Radi odlaska iz Du-
brovnika prodavaju se uz vrlo povoljne

uslove dvije kuće u Boškovićevoj ulici u

ovom gradu; anagrafski br. Đ1 i 52, jedna
prama drugoj. - U jednoj od tih stanuje sam
vlasnik, stoga onaj koji kupi mogao bi
odmah useliti. Ko reflektira neka se izvoli
obratiti vlasniku Jozu Deliću u Boškoviće-
voj ulici broj 51. Ogl.

u

nilo bi se svako voće osim kuhanog, te
bi pošast, u par dana, kao presječena bi-
la, i izčezla. Od_neprocijenjive je koristi,
u tu svrhu, živi klak, što bi svaka obitelj
na selu morala imati u zalihi, za svaku
potrebu, jer i onako služi za veoma koris-
no bijeljenje kuća. Gragjani mogu lakše

nabaviti karbola i lysola, ali je seljacima

klak za više uzroka praktičniji- -
Više ili manje poznaje svak znakove

srdobolje, što sastoje u bolestima poput |

kolike, natezanja, otvorenja sa sluzom i
sukrvicom, a može, naravno, i ognjica, i
opća slabost nastupiti. Kod srdobolje, ili
točnije, kod njezinih težih slučajeva, oteče
uvijek i sluzokoža tankog erijeva i želuda,
dogje dakle i tamo do laganog zapalenja,
pa baš zato osjećaju ti bolesnici veliku
žegju i odvratnost naprama hrani, dok,
kod lakših slučajeva, gdje je želudac i tan-
ko crijevo još i uredno i zdravo, osječa
se, dapače, povećana volja za hramom.

Može, dakako, i strašno teških slučajeva

*

Sviki d

trag izmetina bi se razkužio, vojnici ne

bi smjeli piti nego samo kuhanu vodu,
ća), i po malo crnog vina, zdravima zabra-

biti, gdje nastupi opće otrovanje krvi sa
bacilima, opća sepsa, što u malo dana
pokosi život.

Srđobolja može kroz Miečko vrijeme
ozdraviti, a može 'subkroničnom i kroniš-
nom postati. Kod amebne forme mogu
uzročnici pohmiliti kroz krvne sudove u
jetru, gdje se, nakon toliko vremena, pojave
gnojne micine (obocesi). Bacilarna forma,
ako posve ne ozdravi, prometne se u du-
gotrajnu, kroničnu, i pojavljuje se često

Mika

u akuinu obliku, ako se.n. pr. okisne, zebe,
učini kakvi napor tjelesni ili dijetno ne
žive. Mnoga srdobolja ostavi za sobom
kronični katar želudca, baš za to što se
je liječenje lakoumno uzimalo. Može se
reći da ima u opće malo bolesti na koje
se manje pazi, a koje mogu i pogibeljne
postati, i grube posljedice ostaviti, okao

što je srdobolja.

Razumije se po sebi, da svaki obo-
ljeli mora da bude strogo osamljen, i da
ga jedno te isto čeljade dvori koje, da-
kako, i na sebe mora paziti. Kod nejake
djece, treba sve pelene bacati u karbolnu
vodu, a može se, dakako, i u vrelu vodu
pa da se malo prokuhaju. |

Kod liječenja, glavna važnost polaže
se na ležanje i počivanje, fer je sasvim
prirodno da će čirovi i rane manje otjecati
i boljeti, ako, i život u opće, i gušteri
trbušni pogotovo, miruju, i tako ne priti-
skaju crijeva. Protiva bolesti pona
dobro toplina, u obliku toplih obloga i
tople kaše. Kao hrana majbolji je u a
vrijeme čaj, sa malo konjako ili suma
crno vino, juha od Pirinča, a tek kasnije
daje se mlijeka, pa tada se pridodaje
kašasta hrana,  Pirinač, jaja, kuhano voće
i bijelo meso. Od ljekova dobro je davati
ričinovo i mjendelovo ulje. U nekim mje:

stima daju seljaci izprženi i stučeni luk,

izpržene i stučene puce od drače i Bi
čeni ugljen iz ljekarne. Svakako, u svi
težim slučajevima treba Mjosbfkov savjet