daj #, | s dšttena 2... - . imao pogodnost ispeći sak 3] ako na OK, GT O RE a3 u ć sra Rk, ade : BPtu ta. e vog) E MA Kej Dada sE Sta di M k hi di : "ak : Ama ka Kao Ž nae ze POE. KIR ka tak Tu NJOJ > opr kako čudno, s razloga što je i ona u Dal- oskudijeva bačvama, Ovo informisanje naše Pokr. Vlade O trgovačkih Komora, čini mi se ne- maciji. Najviše muke težaku, a tako i finan- sijskoj straži, zadaje doba peciva rakije. Za doba Austrije, pak i sada, producent je rakiju za .kuć- nu porabu, išla je isto u promet, kao i *ona što je platila carinu. Zakon sam to nije dozvoljavao, ali financijske vlasti išle su u tome i preko zakona pa su pu- štali slobodno u promet i tu rakiju. Uvedenjem novog reda sa strane sa- dašnje naše države, u pogledu peciva ra- kije za domaću potrebu, isto ostaje bez trošarine, samo što rakija ispečena za kuć- “ nu porabu, ako dođe u promet, plaća još višu trošarinu. od one, koja je platila pri pecivu. Zane * renje isključeno, te prema tome plaćanje trošarine pri pecivu rakije, samo je na mu- ku naroda, a na štetu same države. Da se ukloni katastrofa dalmatinskom vinogradaru trebalo bi: 1). zabranit uvoz vina i sve vrsti al- kohola u državu : 2). nastojati da naše vino buda izva- žano u druge države ; 3). znatno sniziti tarifu prevoza vina na željeznicama i parobrodima 2 za prevoz vina u državi i izvan nje; , 4). zapriječiti pravljenje vina od še- čera i inače; « 5). dopustiti slobodno pecivo rakije producentu, kao što je u Srbiji. Budući da narod, radi rekvizicije po bivšoj Austriji, nema dovoljno kotlova, treba ma pomoći i dati prilike da eve na- obavi prosto od carine. Cinjenica je da je vina još mnogo . nerasprodana, a do jematve (berbe), koja nije daleko, ne može se ni prodati. Narod koje nije u stanju onili ima gdje d8' kupi. Kuda će sa novim vihom!? Kada bi mu'bilo | slobodno“ pecivo rakije, mogao bi barem da od njega uči- 2 ni rakiju i time bi dobio mjesta za pri- . mit novo vino. Pozvanim na razmišljanje! PELJEŠAC, polovinom juna = Zemljoradnik. Sedmični pregled Regent polaže zakletvu na Ustav na Vidovdan Prema posljednim vijestima, debata o Ustavu biće danas zaključena. Sutra će —- Dr. VI. Poljanić > Srdobolja (Dysenteria) Kod tifa, rekli smo, pojavć se neke čiraste rane na sluzokoži donjeg kraja tankoga crijeva, dočim se kod srdobolje, naprave čirovi i rane na sluzokoži donje - polovice debelog crijeva, osobito čmara, a u težim slučajevima, cijelo debelo, pa čak 3 donji dio tankog crijeva , može biti osuto čirovima. Obzirom na uzročnike, valja nam razlikovati bacilarni i amebni tip. Amebe = ubrajaju neki prirodoznanci_ u sluzavce. > (myzetozoa), a neki u pražive (protozoa), | S prama tome su one, ili prave životinjice, ili čine prelaz izmegju živinskog 1 bilin- skog carstva, dočim su bacili sitne jedno- stanične bilinice. Amebni tip privezan je više na vruče, močvaraste predjele u tropima i subtropima, a u nas se amo . trefi tek pojedinačno, sporadično, dočim je bacilarni tip raširen po cijeloj kori ze- maljskoj, i ima, za najmanje, 5 Ili 6 raz- X nih predstavnika, | obretniku, i raznim imenima nazivlju, a od tijeh su najpogibeljniji Shiga-Kruse i Fleksner-bacili. Ovoliko nam je trebovalo | što se, prama. svome spomenuti, da uzmognemo razumjeti, za što vaćina, što liječnici uštreavaju boles- nicima, koji put djeluje i koristi, a drugda opet baš ništa ne pomaže. Pokušalo se je i mješovitim jednim serumom, polivalent- “nim, i taj djeluje bolje. Mnogi od čitaoca, g Po današnjem strogom i ispravnom postupku, u prometu rakije, svako je kriom- na na 4 oblasti, poslanika Kučića, kre» ba se konačno preći na glasanje: Na“ sao. dan, u utorak 28. 0. m., Regent će polo- | žiti svečanu zakletvu na-novi ustav. "Tim zi će rad Konstituante biti završen. Usta- votvorna skupština preivoriće | se u zako- kaim, i odmah će preći na Pretresanje velidskog zakona. Iza toga će Skupština bi «odložena do jeseni. Za vrijeme . par- Zlamentarnih praznika neprekidno će sjedati zakonodavni skupštinski odbor, da pripremi predloge o izjednačenju zakono- davstva, o administrativnoj podjeli i t. d. Ustavni Odbor vladine većine je suglasno odlučio da svaka oblast smije imati naj- više 800.000 stanovnika. Član 135. pre- laznih navegjenje preinačen je tako da oblasne funkcije u Srbiji, Bosni i Vojvo- dini vrše okruzi, ako se u odregjenom roku ne ponese zakon o administrativnoj Pr: m. . podjeli zemlje i tim ne izvrši likvidacija pokrajinskih vlada. Hrvatska je razdjelje- Prvu sačinjavaju župa- nije zagrebačka, bjelovarska i varaždinska : druge županije osječka i požeška ; treće žu- panije ličko - krbavska i modruško - riječka, a četvrta srijemska. Po donošenju Ustava demisioniraće cijeli kabinet i sve pokra- jinske vlade. : Rijeka - Baroš Na interpelaciju zemljoradničkog po- slanika €. Lazića, o luci Baroš, odgovorio je, u sjednici Kongtituante 22. juna, mi- nistar predsjednik g. Pašić, da nije stvo- ren nikakav sporazum izmegju naše i ta- lijanske vlade. Ugovorom u Rapallu uta- načeno je da Rijeka bude nezavisna dr- žava. Kao takova, ona može sama da stupi u pregovore s našom državom. Za sada se sondira teren i u glavnom mi želimo pregovarati o zajedničkoj eksploataciji ri-- ječke i baroške luke. Rijeka može prego- varati i sa drugim državama, ali, dok mi ne dobijemo sav teritorij koji nam pripada po rapalskom ugovoru, ne _ možemo stva- rati definitivnih zaključaka. Tek kada se obrazuje riječka vlada i nama inje) g X Zok o š a. LR RIJ saa €=r": gu > A ah E : g SVU AE ii a“ . dika“ . s. J a LAU i Pele. : o? 3 % . " žu a: DOMENA Donk i rat 1 sa A + o, si m Š : * dec aida Ž ha. saka ve Fi oregovar S Italijom Rijekom | tek kad bi ijemo sav teritorij okoji nam pripada kim ugovorom, i a onda ćemo vidjeti oate lje Rijeke - Baroš. Za Domaće vijesti Jo Na Vidovdan će Reset Aleksan- dar posjetiti Sokolski slet u Osijeku. — Evakuacija Ill zone neće još *usli- jediti. Talij. ministar inost. dela 'Sforca izjavio je zadarskom poslaniku Krekichu i talij. poslanicima iz Trsta i Istre da eva- kuacija još neće uslijedili. | — Narodni poslanici Gligorije Božo- vić, Svetozar Gjorgjević, Dr. Šumenković, Dr. Vuletić i Dr. Suškalović, upravili su mi- >nistru pošta interpelaciju o djelovanju Dra. Drinkovića, kao ministra pošta. Prilikom svog putovanja u Dubrovnik, veli se u interpelaciji, da je Drinković govorio, da AJutuje u važnom nacionalnom poslu. Drin- Dubrovniku, -kruna na priznanice, bez oznake stavke ković je podigao kod poštanskih kasa u Splitu i Sarajevu, 150.000 iz koje se taj novac ima pokriti. Prilikom narudžbe maraka u Americi Dr. Drinko- vić je naručio nekoliko hiljada komađa neperforiranih i negumiranih izvan računa. — Talijanska rulja u Zadru prodrla ie u ,Srpsku Čitaonicu“ spalila mnoštvo knjiga i uništila namještaj, a u zemaljskom odboru, sve sjekirama porazbijala i pobacala kroz prozore. Uništeno je nekoliko umjet: ničkih radova Meštrovića, Rosandića i po- znata Bukovčeva slika ,Crnogorci na po- činku“, nagragjena u Parizu. Nekoliko je naših ljudi ranjeno. Zastavu, na. jednom našem brodu demostranti su silom skinuli i rastrgali. — U Zemunu je osnovana štamparija “»Nova Svjetlost“ za odštampavanje knjiga za slijepce. Crnogorcima u Gaeti sporazumu talijanske vlade - je, prema s našom, obu- stavljena svaka potpora. DE su onda za- tražili od zastupnika sovjetske Rusije, da svoj postanak, možemo je pozvati na pre? Mifsposluje kod svoje vlade, da bi se mogli govore. | Delegacija sa Sušaka, predvogjena od Milana Popovića, i Kr- stelja, posjetila je u “Beogradu sve kor- poracije, trgovačku . komoru, poslaničke klubove, ministre gg. Pribićevića, Kukovea, Spahu, trgovačke pregovore dra. Ninčića? i min. predsjednika g. Pašića. Delegacija je sta- tističkim podacima dokazivala da je ba- roška luka dovoljna da svlada cijelu našu izvoznu i uvoznu trgovinu. Delegacija je bila svugdje dobro primljena. G. Pašić je umirio delegaciju odgovorom | da, ćemo —-- sjećati će se iz vojništva, da ili se je navrtalo protiva tifa i kolere, pa tako, dakle, nešto slična, postoji i za srdobolju, ali, ako je ameba po srijedi, nema nikak- ve koristi. Što se tiče načina širenja bolest: jasno je da moraju biti samo izmetine, a dakako, sluzavo-krvavi njezini djelovi sa- držaju najviše bacila, odnosno ameta. Ko- likogod smo preporučili opreznost kod tifa, toliko isto treba je imati i kod srdobolje, a dapače još i više, jer ova bolest, dosta dosta puta, i bez ognjice dogje, pak se bolesnici siluju ići i raditi, a baš tako postaju pogibeljni za ostalu čeljad, jer. Siju bacile tamo i amo, što domaće živo- tinje i ib dalje rasprostiru. Prof Vin- cente kaže da muha, koja se je nalizala bacila, za pupa četiri dana tori iz sebe pogibeljne bacile, koji na voću, kruhu i ostaloj hrani, mogu i po 30 dana dalje živjeti, pak nam je s toga jasno, kako se ljeti, uslijed muha naglo širi srdobolja. Rek bi da se domaće životinje tako lako od tifa ne razbaljaju, dočim se kod srdobolje to može potrefiti, pak je radi toga: potre- bita stroga pažnja, da ne bi lizale izme- tine, i za to treba da jama bude dublja i da se, dnevno, pospe živim klakom. Qd kolike je koristi stroga pažnja, opazilo se je pri epidemijama kod vojnika. predsjednika naše delegacije za slobodno nastaviti u Novorosijsku. Naši u Americi dije nuždan sporazum u pe eks- | Amerikanski Bureau of Census obja- vio je onamadne popis pučanstva Sjedi- njenih Država Amerike i zabilježio da su samo 173.063 osobe rodom iz Jugoslavije bile nastanjene u S. D. A. 1. Januara 1920. Nema nikakve sumnje da je taj broj pogriješan.-Prema popisu iz g. 1910. bilo je u Sjedinjenim Državama 312.685 ljudi iz zemlje koje su danas obuhvaćene gra- nicom naše države. Kroz deset godina- .t. |. od 30 juna 1909. do 30 juna 1919., —— jedan decenij ij. uselilo je iz naše zemlje u S. D. Amerike, 148.021 više nego li ih je odselilo. Dakle broj naših ljudi u S. D.A, 30 juna 1919., bio bi 460.706, odbivši broj mrtvih kroz Ali i ta je cifra netačna, jer se mnogi naši neosvješteni ljudi još upisuju kao — Austrijancit Po mišljeuju kompetentnih. poznavalaca naših prilika u Americi, ima samo u Sjedinjenim Država. merike preko pola milijona, dok u REK: died ima ih od 60.000—80.000, a sa onima u Kanadi, Meksiku, Australiji, Novoj Zelandiji, Južnoj Africi i t. d. broj naših iseljenika je oko 700. 000. Hajduci kod Glavske Zaustavili voz — Pucanje i plačkanje — 2 mrtva, 5 ranjenih — Bijeg i potraga “U srijedu pred veče, oko 8 sati. kad je dolazio voz iz Ercegnovoga, dočeka ga razbojnička četa u jednom klancu malo iza stanice Glavske, nedaleko granice ber- cegovačko-dalmatinske. Hajduci prisiliše pucanjem strojovođu da zaustavi stroj, a tada iskrcaše putnike i nemilo Z opljač- kaše. Po kazivanju Li razbojnici bija- hu oružani puškama i bombama, ie odje- veni u razna vojnička odijela (naša, austrij- ska, ruska). Prepad je izvršen iznenadno, pa je megju prisutnicima zavladala strava i niko nije ni pomišljao na otpor. U vozu. je bilo i nekoliko vojnika, većinom bez oružja, te njih odijeliše od ostalih, potpu- no ih opljačkaše, a svukoše im i odijela. Civilne osobe takogjer su pokrali, ali kako je sve to bilo izvedeno u žurbi, mnogim je uspjelo da sakriju po koju svoju stvar. Razbojnici su pucajući na vlak ubili željezničara Strojevskog i K. Otta, te ra- nili Jefta Pejanovića iz Podgorice u lijevu nogu, gđicu Jovanku Basrak iz Sarajeva u desnu ruku; te strojovođu Frana Toma- neka! iz Zelenike u trbuh. Razbojnici. su upotrebili zgodu, plačkajući daju i razne »političke izjave grdeći sadašnji režim i naše vlasti. Kazali su da su oni Crnogorci, | Kad dovršiše pljačku narediše strojo- vođi da vozi dalje, a pobjegoše uz brdo. “ Iskazi putnika o broju napadača ra- zličiti su. Najviše ih kaže, da ih je bilo oko tridesetak, među njima i dvije žene. Na prvu obavijest žurno su odaslane vojničke i žandarske čete u potjeru. . Tko želi kuću? Radi odlaska iz Du- brovnika prodavaju se uz vrlo povoljne uslove dvije kuće u Boškovićevoj ulici u ovom gradu; anagrafski br. Đ1 i 52, jedna prama drugoj. - U jednoj od tih stanuje sam vlasnik, stoga onaj koji kupi mogao bi odmah useliti. Ko reflektira neka se izvoli obratiti vlasniku Jozu Deliću u Boškoviće- voj ulici broj 51. Ogl. u nilo bi se svako voće osim kuhanog, te bi pošast, u par dana, kao presječena bi- la, i izčezla. Od_neprocijenjive je koristi, u tu svrhu, živi klak, što bi svaka obitelj na selu morala imati u zalihi, za svaku potrebu, jer i onako služi za veoma koris- no bijeljenje kuća. Gragjani mogu lakše nabaviti karbola i lysola, ali je seljacima klak za više uzroka praktičniji- - Više ili manje poznaje svak znakove srdobolje, što sastoje u bolestima poput | kolike, natezanja, otvorenja sa sluzom i sukrvicom, a može, naravno, i ognjica, i opća slabost nastupiti. Kod srdobolje, ili točnije, kod njezinih težih slučajeva, oteče uvijek i sluzokoža tankog erijeva i želuda, dogje dakle i tamo do laganog zapalenja, pa baš zato osjećaju ti bolesnici veliku žegju i odvratnost naprama hrani, dok, kod lakših slučajeva, gdje je želudac i tan- ko crijevo još i uredno i zdravo, osječa se, dapače, povećana volja za hramom. Može, dakako, i strašno teških slučajeva * Sviki d trag izmetina bi se razkužio, vojnici ne bi smjeli piti nego samo kuhanu vodu, ća), i po malo crnog vina, zdravima zabra- biti, gdje nastupi opće otrovanje krvi sa bacilima, opća sepsa, što u malo dana pokosi život. Srđobolja može kroz Miečko vrijeme ozdraviti, a može 'subkroničnom i kroniš- nom postati. Kod amebne forme mogu uzročnici pohmiliti kroz krvne sudove u jetru, gdje se, nakon toliko vremena, pojave gnojne micine (obocesi). Bacilarna forma, ako posve ne ozdravi, prometne se u du- gotrajnu, kroničnu, i pojavljuje se često Mika u akuinu obliku, ako se.n. pr. okisne, zebe, učini kakvi napor tjelesni ili dijetno ne žive. Mnoga srdobolja ostavi za sobom kronični katar želudca, baš za to što se je liječenje lakoumno uzimalo. Može se reći da ima u opće malo bolesti na koje se manje pazi, a koje mogu i pogibeljne postati, i grube posljedice ostaviti, okao što je srdobolja. Razumije se po sebi, da svaki obo- ljeli mora da bude strogo osamljen, i da ga jedno te isto čeljade dvori koje, da- kako, i na sebe mora paziti. Kod nejake djece, treba sve pelene bacati u karbolnu vodu, a može se, dakako, i u vrelu vodu pa da se malo prokuhaju. | Kod liječenja, glavna važnost polaže se na ležanje i počivanje, fer je sasvim prirodno da će čirovi i rane manje otjecati i boljeti, ako, i život u opće, i gušteri trbušni pogotovo, miruju, i tako ne priti- skaju crijeva. Protiva bolesti pona dobro toplina, u obliku toplih obloga i tople kaše. Kao hrana majbolji je u a vrijeme čaj, sa malo konjako ili suma crno vino, juha od Pirinča, a tek kasnije daje se mlijeka, pa tada se pridodaje kašasta hrana, Pirinač, jaja, kuhano voće i bijelo meso. Od ljekova dobro je davati ričinovo i mjendelovo ulje. U nekim mje: stima daju seljaci izprženi i stučeni luk, izpržene i stučene puce od drače i Bi čeni ugljen iz ljekarne. Svakako, u svi težim slučajevima treba Mjosbfkov savjet