Ustav primljen.

K

g ču

IZLAZI SVAKE SUBOTE

Vlasniki izdavač: Odbor. Rada“

Uprava i uredništvo nalazi se u
Kovačkoj ulici br. 382. II. kat.

Rukopisi se ne vraćaju.

Razgovor dnevno od 11—12 ura. | Zia

oma

Godina ind | 19

Dubrovnik,

i jula 1921.

-—=——=

Atentat na.

Nasilna smrt prohujala je nad
glavom prvog gr agjanina Jugoslavije.

Pogana mrlja skoro pade na krvavu

stranicu naše slavne istorije: crna
vrana htede da uzme mesto uz dva
orla bela, Miloša i Principa.
Ekstremi se — ne dotiču. Genij
iluda, heroj i zločinac, pogju katkada
uporedo, da se u neizmernosti — ne
dodirnu. U nemiru Večnog kretanja
približe se u zenitu, u jednoj odsud-
noj tački, da se razigju za uvek,
Jedan pozitivan, drugi negativan; je-
dan sin dana i svetla, Koji radi i
stvara, di rugi šin noći i tame, koji
ruši i ubija. Jedan, u Kome su sjedi-

njene sve snage života ; drugi, u kome

su slivene sve sile smrti.
zlo. Krist i Antikrist, |
Zamagleno duševno oko gomile,
koje ne prodire u dubine uzroka, ne
vidi razlike u sadržaju kad burni na-
stup ove stihijske moći uzdrma srca
i mozgove živih. I zbog toga, učesto

Dobro i

gomila srne, ko stoka za rogatim ov-|
onom, za lažnim prorokom kad zavitla

Zubljom poza koji guta zaslepljene,

iak da zabije odabrane i 1 da pio ,

 Mistični gim ino. ma I g

Očuvao je zemlju našu, i onako krvlju

Regenta Aleksandra

i suzama natopljenu, od strahote g ra-
Sjanskog pokolja.

Dosta, dosta je bilo prolevanja
krvi... Telesima heroja zasitismo
proždr liva. mora; krvlju i suzama mu-

.»čenika zagasismo neugasnu žegi zem- .

lje večno žedne .

Ginuti treba samo onda kad su.

u opasnosti velike tekovine prošlosti.
Dužnost je živeti, i raditi za buduć-
nost, da se zlo postepeno odstrani i
da čoveku na zemlji bude bolje. Na-
silje ne pospešuje: nego zau stavlja
spori hod prirodnog progresa.

Atentat na Regenta znači ahe

atentat na slobodu naroda. Prolivena

krv Karagjorgjevića izazvala bi pro-
levanje krvi naroda srpskog, hrvat-
skog 1 slovenskog.

Ne zbog toga što je, Regentova
glava predestinirana za krunu, kao
Sjajni ostatak istorije,
što je Aleksandar u iglorgjević odi-
sta glava bez koje | se ne može da
zamisli danas država Srba: Hrvata-
Slovenaca, mi sa. oduševljenjem kli
čemo: a

Bog. u pomogao, Aleksandie.

oda živi od1 užasa g er ajinskog i ota a,
očuvana Jugoslavija ! | Fo a

SHS ima svoj. Ustav

Mi nismo zadovoljni ovim ustavom.
nismo zadovoljni ni načinom kojim je
Mi. smo zadovoljni samo
da je konačno posao Konstituante svršen.

Za ustav su glasali 2283 od 419 iza-
branih poslanika, Ustav je dakle primljen
sa kvalifikovanom većinom, t. j. nadpolo-
Vičnom: Većinom svih izabranih poslanika.

Sa formalne strane do nema prigo-
Vora,

Mi

Ni po svoni sadržaju, uporegjen sa

Baka zakonima drugih država, ustav
r
“jevine Srba, Hrvata i Slovenaca nije

Mat megju svojim drugovima. On je u
in a kopija stranih, a u celini Osre-
Dee. av po uzoru ponekojih ustava ni
a. na ni najkonservativnijih drža-
vikek dV nase države nije veliko delo i
zin nije odraz onoga što je naš narod
io na bojnom polju i po tamnicama,
jod Lao i u glasanju o ustavu našao
šije sak izražaj naš nesolidni politički
asači i izabrani poslanici dali su

u
ni potavotvornoj Skupštini ono što su
JVOlje znali i mogli.

koje j
lednakim
nim, dakle

e Sav naš narod izabrao, opštim,
izravnim, tajnim i propocional-
ri meda izbornim pravom.
zbori su bili nije bilo nasilja ni korupcije.
ista: slobodni i u svakom pogle- ,

o svale and je birao poslanike,
Menlarnom . nom uverenju, da mu par-
Orbom donesu ono na što

ia “ Većina izabranih poslanika. I to.
narodu

SO0dine po

dina Kristu. Jedan. dan i jedna go--

Lou vremenskom smislu, u životu na-
ih do ništa. Ima doduše historič-
ja A Bi koji. se. odigraju za jedan
TZ vel ave u narodu duboke trakove

Ove; ali primanje ovog prvog ustava

Talje
ta) jevine Srba Hrvata i Slovenaca nije

C čav

pik dia Kb

U Konstituantu su ušli oni poslanici |

doneseno na Vidovdan 1921 |

misli L PLA, pokazuje puteve, m
Ptorički dogagjaj za jugoslovenski .Sunč: mo b Ra MM. ME o svetlosti da vaspita one sposobnosti, za

narod.
stepeno, da ga iz osnovice izmeni vreme-
nom, prema razvitku velike vodilje misli
koja će nove naše naraštaje pove u
srećniju budućnost. |

>. HB

dobiće svoj ustav i — Jugoslavija.

Vidovdan u Dubrovniku

Vidovdanski Hram na vrhu Velike Petke

Na Vidovdan 1389. zapaljen je

na Kosovu žrtvenik. Večni oganj raz- |

nesen je po selima i gradovima cele
naše zemlje. On je ponekada samo

finjao u tami istorije. U 1908. neo-

prezna austrijska diplomacija razdu-
vala je varnice po celom Slovenskom

Jugu. Godine 1912. plane požar_na
a 1914. Vidovdanski hitac

Balkanu,
u Sarajevu zapali kuglu zemaljsku. U
najvećem sjaju svanu sloboda našem
ida
na .

Dubrovnik je ove godine prosla-
vio Vidovdan kao nikada pre. U za

nosu slave, gragjanstvo drevnog ju-

goslovenskoga grada, zaključilo je da

; podigne Vidovdanski Hram na naj-
Jepšem brđu u granicama nekadanje

dubrovačke republike.
Na vrh Petke podignuće Dubrov-.

v «vs š . . E : vi \ež
čani žrtvenik, na kojem će večni S
ganj čuvati uspomenu na heroje koji

su pali u svetoj borbi za oslobogjenje i.

ujedinjenje našega naroda, da novom

naraštaju, kao svetli 1 žarki. majak |

nego s razloga

ima svoj Ustav, a kad! se.
zajedničkim životom u jedinstvenoj državi.
probudi i jedinstvena svest jugoslovenska,

a
__ —_.

Promeštanj učiteljske škole

. Sprečite jedan kulturni zločin
| Već je postala javnom tajna, da se
Zadarska učiteljska škola ima preseliti u
Šinj. 1 Najpre se je htelo smestiti u Makar-
sku, odnosno to su bteli oni, koji u prvom
momentu nisu ni pomišljali, koliko bi time
štete naneli našoj osnovnoj nastavi. Sada
Opet hoće da je presele u Sinj, ne uviđa-
jući svu opasnost u koju bi doveli učiteljski
podmladak, odalečivši ga od kulturnog cen-
tra Dalmacije. U tom cilju rade oni, koji
su uvek držali u mraku našu učiteljsku
školu i njene đake, a ljudi koji bi prema
SVojim političkim i kulturnim tradicijama
trebali da ih udare po prstima, nesvesno
.Im idu na ruku.
| U doba kada se ide za tim da se seo-
skom učitelju dade mogućnosti da steče
što više stručne spreme i obrazovanja uop-
“šte, kada se održavaju ferijalni tečajevi,
“podižu više i visoke pedagoške škole, kada
ćela Evropa ide za tim da pučkom učitelju
dade fakultetsku spremu, neki u Dalma-
dili hoće, da našu učiteljsku školu zakopaju
u jednoj kulturnoj pustoši, da naš učitelj-
ski podmladak, većinom seoske dece, o-
dvoje, odvoje i odbace daleko od svih kul-
turnih dobara! (I naša maćeha Austrija
našu ju preparandiju osnovala u neposre-
Moi blizini upravnog centra Dalmacije.)
Hoćete da imate vrsne učitelje, kojih

:
5

m m naš 50j' mladoj državi traže i očekuju za-
TIMA daci, o čijem rešenju ovisi naša nacionalna
* da imate učitelje, koji.

icon nost; hoćete
treba da dodi nivo naše prosvete; ho-

i “ćete da imate učitelje, na koje se obraćate
| "m.

ei (1 za propagiranje kulturnih ideja, ostvariva-.
Ovaj ustav će narod inenjati po“.

nje socijalnih ciljeva među seoskim  sve-
tom ; hoćete učitelje koji će svojim aukto-
oritetom da stvore sredinu, ljude, koji bi
zatrpali onaj jaz što postoji između seljaka
i inteligentna čoveka i bili neka vrst kul-
turne veze njihove — vi biste hteli da
imate takovog učitelja, a tamo evo radite,
da buduće učitelje odalečite od sredine i
ljudi, koji bi ih u tome vežbali i dali im
poticaja za buduće delovanje !

I ne samo da ih odalečujete od sebe, |

već ih približujete i podmećete brizi fratra
Kotaraša i njegovih drugova. Bacate ih u

slepila. Da znate kako vam se taj fratar
balija slatko smeši!? On već ima
tovu osnovu, kako će zatu blagu i naivnu
seosku dečicu osnovati internat, kako će
pomoći siromašnijim i štedljivijim rodite-
ljima da vaspitaju svoju decu sa manje
troška. A već kad jednom padnu u nje-
gove šape, on će da ih dresira, da ih sa-
čuva od demokratskog vraga i slobodo-
umnog nekrsta. Ta on ima za to sposobnih
ljudi, fratara, koji su se školovali ili u
Belgiji ili u Švajcarskoj, čijem se uticaju
neće moći oteti ni đaci učiteljske škole, ni
njihovi palanački profesori! Eto, tome se
sada raduje naš ,obljubljeni“ Kotaraš !
Prosudite i sami dali bi to bio jedan
kulturni zločin. — Mi hoćemo u našoj 0-
snovnoj školi svetla, a ne mraka, nauke i
rada, a ne verskih i političkih akrobaterija.
Mi hoćemo da našu osnovnu školu oslo-

bodimo utieaja svega onoga, što bi moglo |

da smeta novoj ideologiji naše rase, kri-
stalisanoj u pojmu Ujedinjenje. S toga pu-

nim pravom zahtevamo od nadležnih skol-
skih vlasti, da ispune svoju kulturnu i na-
cionalnu dužnost prema našem učiteljstvu, | joe
osnovnoj nastavi i narodu. Zahte amor da S. io

našoj učiteljskoj. omladini dade prilil K
se slobodno razvija ; da joj. se dade mo-
 gućnosti da u dobi. školovanja može uži- |
ovati sva. ona. kulturna dobra, na čijoj će

ropstvo klerikalnog fanatizma i duševnog |

go-

Polugod. pre! mura ap 15. Ka. 2
Za inostranstvo vo_godišnje 80 din, |

Cijene oglasima 1 em. visine
u širini 1 stupca 3 din. (12 BD:
Priopćenja i zahvale 10 K redak.
Stalnim oglasivarina  popnst.

koje je indiferentna i školska psihologija
ceo onaj niz nauka dalje, a koje su. ne hi
hodno potrebne svakom savesnom na:

vniku isto toliko, koliko i psihologija, le
gika i metodika. To im se može dati jedin
na taj način, da se naša učiteljska škol
smesti u Dubrovnik ili u Split, kao vek(
vnim svetionicama naše prosvete. Za t
se mora naći i načina i sredstava, jer ni
šemu narodu treba vrsnih i spretnih uč
telja, učitelja koji će moći da ispune sv

one zahteve, što ih njima postavlja nov

doba i nove potrebe. To zahtevamo u im
kulture 1 napretka! P. B..

Sedmični pregled

Prihvat ustava

Na 28. juna. (Vidovdan) održana  j
historička sjednica konstituante u koje
je prihvaćen ustav. Pristupilo 258. posle
nika, a 161 (članovi narodnog i jugosle
venskog kluba, komunisti i radićevci
nijesu bili. prisutni. Iza kratkog govor
Inin. Marka Trifkovića, prestavnici zemljo
radničkog i socijalističkog kluba te na
rodnih = socijalista, = izjavljuju da su zi
državno jedinstvo, ali da će glasova!
protiv ustava. Muslimani iz Južne Srbiji
te zemljoradnik “Miše Popadić  izjavljuji
da će glasovati. za ustav. Uz razne upa
dice. izvršeno je glasanje. 223 poslanike
glasalo je za prihvat, 35 (među njima Dr
A, Trumbić i Dr. Momčilo Ivanić radikal

protiv. | Većina konstituante pozdravila“ je
. proglašenje: kli
 Sjednik: Ribar održao je oduševljen goven
ote je bio burno pozdravljen. fila

anjem i pljeskanjem. Pre-

Zakletva Regenta na. ustav"

Na 29. juna položio je Regent zakle-
tvu na ustav. Sjednici konstituante prisu-
stvovali su strani poslanici u svečanim
odorama. Regent se dovezao u kočiji
upregnutoj od 4 bijelca, sa  presjednikom
vlade g. N. Pašićem. Putem su priređene
velike ovacije. Regent je položio slijedeću
zakletvu: ,U ime Njegova Veličanstva
kralja Petra I. zaklinjem se svemogućim
Bogom, da ću ustav nepovrijedivo držati
da ću po njemu i zakonu vladati, da ću
čuvati jedinstvo naroda, nezavisnost držav-
ne cjeline, državne oblasti i da ću svim
svojim težnjama dobro naroda pred oči-
ma imati. Tako mi Bog pomogao. Amen“.
Poslanici su ga pozdravili klicanjem, a
vani je svirala muzika narodne himne,
Iza zakletve regent je pošao sa vladom i
stranim poslanicima da pregleda vojsku,
a u skupštini su ostali narodni poslanici,
da i oni polože zakletvu.

Atentat na Regenta

Dok se Regent vozio na pregled tru-
pa uz zgradu min. građevina, bačena je
bomba, koja je udarila na žicu i eksplo-
dirala u zraku. Regent je ostao potpuno
neozleđen, a ranjeno je 10 lica, većinom
vojnika. Regent je mirno nastavio put, a
narod mu je priredio zanosne ovacije.

Zemljoradnici kod Regenta |

U ime zemljoradničkih nar. poslanika
bili su kod regenta g. Lazić (iz Srbije):
B. Balaban i Popović (iz Bosne), te I. L.
Lovrićević (iz. Dalmacije), da izraze svoje
zadovoljstvo nad neuspjehom atentata.

Regent. im je srdačno zahvalio. .

Istraga o atentatu

U interesu “uspjeha istrage ne javljaju

ose pojedinosti, koje su ustanovljene o aten-

tatoru. ti njegovim vezama. Govori se, da
je atentator imao veza sa nekim krugovima.
u Mađarskoj i Austriji, te da se atentat.

SRA

AU