Ustav primljen. K g ču IZLAZI SVAKE SUBOTE Vlasniki izdavač: Odbor. Rada“ Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 382. II. kat. Rukopisi se ne vraćaju. Razgovor dnevno od 11—12 ura. | Zia oma Godina ind | 19 Dubrovnik, i jula 1921. -—=——= Atentat na. Nasilna smrt prohujala je nad glavom prvog gr agjanina Jugoslavije. Pogana mrlja skoro pade na krvavu stranicu naše slavne istorije: crna vrana htede da uzme mesto uz dva orla bela, Miloša i Principa. Ekstremi se — ne dotiču. Genij iluda, heroj i zločinac, pogju katkada uporedo, da se u neizmernosti — ne dodirnu. U nemiru Večnog kretanja približe se u zenitu, u jednoj odsud- noj tački, da se razigju za uvek, Jedan pozitivan, drugi negativan; je- dan sin dana i svetla, Koji radi i stvara, di rugi šin noći i tame, koji ruši i ubija. Jedan, u Kome su sjedi- njene sve snage života ; drugi, u kome su slivene sve sile smrti. zlo. Krist i Antikrist, | Zamagleno duševno oko gomile, koje ne prodire u dubine uzroka, ne vidi razlike u sadržaju kad burni na- stup ove stihijske moći uzdrma srca i mozgove živih. I zbog toga, učesto Dobro i gomila srne, ko stoka za rogatim ov-| onom, za lažnim prorokom kad zavitla Zubljom poza koji guta zaslepljene, iak da zabije odabrane i 1 da pio , Mistični gim ino. ma I g Očuvao je zemlju našu, i onako krvlju Regenta Aleksandra i suzama natopljenu, od strahote g ra- Sjanskog pokolja. Dosta, dosta je bilo prolevanja krvi... Telesima heroja zasitismo proždr liva. mora; krvlju i suzama mu- .»čenika zagasismo neugasnu žegi zem- . lje večno žedne . Ginuti treba samo onda kad su. u opasnosti velike tekovine prošlosti. Dužnost je živeti, i raditi za buduć- nost, da se zlo postepeno odstrani i da čoveku na zemlji bude bolje. Na- silje ne pospešuje: nego zau stavlja spori hod prirodnog progresa. Atentat na Regenta znači ahe atentat na slobodu naroda. Prolivena krv Karagjorgjevića izazvala bi pro- levanje krvi naroda srpskog, hrvat- skog 1 slovenskog. Ne zbog toga što je, Regentova glava predestinirana za krunu, kao Sjajni ostatak istorije, što je Aleksandar u iglorgjević odi- sta glava bez koje | se ne može da zamisli danas država Srba: Hrvata- Slovenaca, mi sa. oduševljenjem kli čemo: a Bog. u pomogao, Aleksandie. oda živi od1 užasa g er ajinskog i ota a, očuvana Jugoslavija ! | Fo a SHS ima svoj. Ustav Mi nismo zadovoljni ovim ustavom. nismo zadovoljni ni načinom kojim je Mi. smo zadovoljni samo da je konačno posao Konstituante svršen. Za ustav su glasali 2283 od 419 iza- branih poslanika, Ustav je dakle primljen sa kvalifikovanom većinom, t. j. nadpolo- Vičnom: Većinom svih izabranih poslanika. Sa formalne strane do nema prigo- Vora, Mi Ni po svoni sadržaju, uporegjen sa Baka zakonima drugih država, ustav r “jevine Srba, Hrvata i Slovenaca nije Mat megju svojim drugovima. On je u in a kopija stranih, a u celini Osre- Dee. av po uzoru ponekojih ustava ni a. na ni najkonservativnijih drža- vikek dV nase države nije veliko delo i zin nije odraz onoga što je naš narod io na bojnom polju i po tamnicama, jod Lao i u glasanju o ustavu našao šije sak izražaj naš nesolidni politički asači i izabrani poslanici dali su u ni potavotvornoj Skupštini ono što su JVOlje znali i mogli. koje j lednakim nim, dakle e Sav naš narod izabrao, opštim, izravnim, tajnim i propocional- ri meda izbornim pravom. zbori su bili nije bilo nasilja ni korupcije. ista: slobodni i u svakom pogle- , o svale and je birao poslanike, Menlarnom . nom uverenju, da mu par- Orbom donesu ono na što ia “ Većina izabranih poslanika. I to. narodu SO0dine po dina Kristu. Jedan. dan i jedna go-- Lou vremenskom smislu, u životu na- ih do ništa. Ima doduše historič- ja A Bi koji. se. odigraju za jedan TZ vel ave u narodu duboke trakove Ove; ali primanje ovog prvog ustava Talje ta) jevine Srba Hrvata i Slovenaca nije C čav pik dia Kb U Konstituantu su ušli oni poslanici | doneseno na Vidovdan 1921 | misli L PLA, pokazuje puteve, m Ptorički dogagjaj za jugoslovenski .Sunč: mo b Ra MM. ME o svetlosti da vaspita one sposobnosti, za narod. stepeno, da ga iz osnovice izmeni vreme- nom, prema razvitku velike vodilje misli koja će nove naše naraštaje pove u srećniju budućnost. | >. HB dobiće svoj ustav i — Jugoslavija. Vidovdan u Dubrovniku Vidovdanski Hram na vrhu Velike Petke Na Vidovdan 1389. zapaljen je na Kosovu žrtvenik. Večni oganj raz- | nesen je po selima i gradovima cele naše zemlje. On je ponekada samo finjao u tami istorije. U 1908. neo- prezna austrijska diplomacija razdu- vala je varnice po celom Slovenskom Jugu. Godine 1912. plane požar_na a 1914. Vidovdanski hitac Balkanu, u Sarajevu zapali kuglu zemaljsku. U najvećem sjaju svanu sloboda našem ida na . Dubrovnik je ove godine prosla- vio Vidovdan kao nikada pre. U za nosu slave, gragjanstvo drevnog ju- goslovenskoga grada, zaključilo je da ; podigne Vidovdanski Hram na naj- Jepšem brđu u granicama nekadanje dubrovačke republike. Na vrh Petke podignuće Dubrov-. v «vs š . . E : vi \ež čani žrtvenik, na kojem će večni S ganj čuvati uspomenu na heroje koji su pali u svetoj borbi za oslobogjenje i. ujedinjenje našega naroda, da novom naraštaju, kao svetli 1 žarki. majak | nego s razloga ima svoj Ustav, a kad! se. zajedničkim životom u jedinstvenoj državi. probudi i jedinstvena svest jugoslovenska, a __ —_. Promeštanj učiteljske škole . Sprečite jedan kulturni zločin | Već je postala javnom tajna, da se Zadarska učiteljska škola ima preseliti u Šinj. 1 Najpre se je htelo smestiti u Makar- sku, odnosno to su bteli oni, koji u prvom momentu nisu ni pomišljali, koliko bi time štete naneli našoj osnovnoj nastavi. Sada Opet hoće da je presele u Sinj, ne uviđa- jući svu opasnost u koju bi doveli učiteljski podmladak, odalečivši ga od kulturnog cen- tra Dalmacije. U tom cilju rade oni, koji su uvek držali u mraku našu učiteljsku školu i njene đake, a ljudi koji bi prema SVojim političkim i kulturnim tradicijama trebali da ih udare po prstima, nesvesno .Im idu na ruku. | U doba kada se ide za tim da se seo- skom učitelju dade mogućnosti da steče što više stručne spreme i obrazovanja uop- “šte, kada se održavaju ferijalni tečajevi, “podižu više i visoke pedagoške škole, kada ćela Evropa ide za tim da pučkom učitelju dade fakultetsku spremu, neki u Dalma- dili hoće, da našu učiteljsku školu zakopaju u jednoj kulturnoj pustoši, da naš učitelj- ski podmladak, većinom seoske dece, o- dvoje, odvoje i odbace daleko od svih kul- turnih dobara! (I naša maćeha Austrija našu ju preparandiju osnovala u neposre- Moi blizini upravnog centra Dalmacije.) Hoćete da imate vrsne učitelje, kojih : 5 m m naš 50j' mladoj državi traže i očekuju za- TIMA daci, o čijem rešenju ovisi naša nacionalna * da imate učitelje, koji. icon nost; hoćete treba da dodi nivo naše prosvete; ho- i “ćete da imate učitelje, na koje se obraćate | "m. ei (1 za propagiranje kulturnih ideja, ostvariva-. Ovaj ustav će narod inenjati po“. nje socijalnih ciljeva među seoskim sve- tom ; hoćete učitelje koji će svojim aukto- oritetom da stvore sredinu, ljude, koji bi zatrpali onaj jaz što postoji između seljaka i inteligentna čoveka i bili neka vrst kul- turne veze njihove — vi biste hteli da imate takovog učitelja, a tamo evo radite, da buduće učitelje odalečite od sredine i ljudi, koji bi ih u tome vežbali i dali im poticaja za buduće delovanje ! I ne samo da ih odalečujete od sebe, | već ih približujete i podmećete brizi fratra Kotaraša i njegovih drugova. Bacate ih u slepila. Da znate kako vam se taj fratar balija slatko smeši!? On već ima tovu osnovu, kako će zatu blagu i naivnu seosku dečicu osnovati internat, kako će pomoći siromašnijim i štedljivijim rodite- ljima da vaspitaju svoju decu sa manje troška. A već kad jednom padnu u nje- gove šape, on će da ih dresira, da ih sa- čuva od demokratskog vraga i slobodo- umnog nekrsta. Ta on ima za to sposobnih ljudi, fratara, koji su se školovali ili u Belgiji ili u Švajcarskoj, čijem se uticaju neće moći oteti ni đaci učiteljske škole, ni njihovi palanački profesori! Eto, tome se sada raduje naš ,obljubljeni“ Kotaraš ! Prosudite i sami dali bi to bio jedan kulturni zločin. — Mi hoćemo u našoj 0- snovnoj školi svetla, a ne mraka, nauke i rada, a ne verskih i političkih akrobaterija. Mi hoćemo da našu osnovnu školu oslo- bodimo utieaja svega onoga, što bi moglo | da smeta novoj ideologiji naše rase, kri- stalisanoj u pojmu Ujedinjenje. S toga pu- nim pravom zahtevamo od nadležnih skol- skih vlasti, da ispune svoju kulturnu i na- cionalnu dužnost prema našem učiteljstvu, | joe osnovnoj nastavi i narodu. Zahte amor da S. io našoj učiteljskoj. omladini dade prilil K se slobodno razvija ; da joj. se dade mo- gućnosti da u dobi. školovanja može uži- | ovati sva. ona. kulturna dobra, na čijoj će ropstvo klerikalnog fanatizma i duševnog | go- Polugod. pre! mura ap 15. Ka. 2 Za inostranstvo vo_godišnje 80 din, | Cijene oglasima 1 em. visine u širini 1 stupca 3 din. (12 BD: Priopćenja i zahvale 10 K redak. Stalnim oglasivarina popnst. koje je indiferentna i školska psihologija ceo onaj niz nauka dalje, a koje su. ne hi hodno potrebne svakom savesnom na: vniku isto toliko, koliko i psihologija, le gika i metodika. To im se može dati jedin na taj način, da se naša učiteljska škol smesti u Dubrovnik ili u Split, kao vek( vnim svetionicama naše prosvete. Za t se mora naći i načina i sredstava, jer ni šemu narodu treba vrsnih i spretnih uč telja, učitelja koji će moći da ispune sv one zahteve, što ih njima postavlja nov doba i nove potrebe. To zahtevamo u im kulture 1 napretka! P. B.. Sedmični pregled Prihvat ustava Na 28. juna. (Vidovdan) održana j historička sjednica konstituante u koje je prihvaćen ustav. Pristupilo 258. posle nika, a 161 (članovi narodnog i jugosle venskog kluba, komunisti i radićevci nijesu bili. prisutni. Iza kratkog govor Inin. Marka Trifkovića, prestavnici zemljo radničkog i socijalističkog kluba te na rodnih = socijalista, = izjavljuju da su zi državno jedinstvo, ali da će glasova! protiv ustava. Muslimani iz Južne Srbiji te zemljoradnik “Miše Popadić izjavljuji da će glasovati. za ustav. Uz razne upa dice. izvršeno je glasanje. 223 poslanike glasalo je za prihvat, 35 (među njima Dr A, Trumbić i Dr. Momčilo Ivanić radikal protiv. | Većina konstituante pozdravila“ je . proglašenje: kli Sjednik: Ribar održao je oduševljen goven ote je bio burno pozdravljen. fila anjem i pljeskanjem. Pre- Zakletva Regenta na. ustav" Na 29. juna položio je Regent zakle- tvu na ustav. Sjednici konstituante prisu- stvovali su strani poslanici u svečanim odorama. Regent se dovezao u kočiji upregnutoj od 4 bijelca, sa presjednikom vlade g. N. Pašićem. Putem su priređene velike ovacije. Regent je položio slijedeću zakletvu: ,U ime Njegova Veličanstva kralja Petra I. zaklinjem se svemogućim Bogom, da ću ustav nepovrijedivo držati da ću po njemu i zakonu vladati, da ću čuvati jedinstvo naroda, nezavisnost držav- ne cjeline, državne oblasti i da ću svim svojim težnjama dobro naroda pred oči- ma imati. Tako mi Bog pomogao. Amen“. Poslanici su ga pozdravili klicanjem, a vani je svirala muzika narodne himne, Iza zakletve regent je pošao sa vladom i stranim poslanicima da pregleda vojsku, a u skupštini su ostali narodni poslanici, da i oni polože zakletvu. Atentat na Regenta Dok se Regent vozio na pregled tru- pa uz zgradu min. građevina, bačena je bomba, koja je udarila na žicu i eksplo- dirala u zraku. Regent je ostao potpuno neozleđen, a ranjeno je 10 lica, većinom vojnika. Regent je mirno nastavio put, a narod mu je priredio zanosne ovacije. Zemljoradnici kod Regenta | U ime zemljoradničkih nar. poslanika bili su kod regenta g. Lazić (iz Srbije): B. Balaban i Popović (iz Bosne), te I. L. Lovrićević (iz. Dalmacije), da izraze svoje zadovoljstvo nad neuspjehom atentata. Regent. im je srdačno zahvalio. . Istraga o atentatu U interesu “uspjeha istrage ne javljaju ose pojedinosti, koje su ustanovljene o aten- tatoru. ti njegovim vezama. Govori se, da je atentator imao veza sa nekim krugovima. u Mađarskoj i Austriji, te da se atentat. SRA AU