bazara son mr ovime iv " sr _—> = Tlasnik i izdavač: Odbor Rada Uprava i uredničtvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. II. kat. RAZLOVOT dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. META . - Godina lil. Pai ,Rad“ je nezavisan U toku tri godine svog nezavisnog Ži- vota ,»Rad“ je primio dva pisina u kojima. je jedan par anonimnih političara smatrao uputnini tražiti da se naše uredništvo iz- jašni kojoj stranci list pripada ; jer da je pitanje moralne nužde »da svaka novina. bude organ jedne | od postojećih stranaka“. | (Kao da su današnje stranke ekskluzivni monopolni kalupi za industrijske standard- artikle sa patentiranim zaštitnim znakom za veću sigurnost svojih stalnih mušterija!) U istom smislu, manje. pronicavo neko klerikalno klepetalo pokušalo je da bude duhovito i da se samo sehbi naruga. bula- zneći o dosljednosti, u idiotskoj nadi da | je wmaša javnost već zaboravila na kameleont- sku metamorfozu dubrovačkih klerikalaca koji su se kroz jednu: ciglu prevratnu noć iz austrijskih pandurski odanih buba išča-. hurili (ništa. manje nego!) u — s Jugosloven. ske mučenike. Da naši brižni Htelir United o muče sebe i nas sa svojim skrbnički ai revnim opomenama i mudroslovski men- torskim savjetima, a i da se usigjelički zagrižljive_ klerikalne babe preveć ne po-- uzdaju u svoje kunduričke podvale, ,Rad“ doziva u pamet svojim čitateljima dugi niz ideoloških članaka koji će potvrditi skru- poioznu njegovu dosljednost u načelima istaznutim u prvom broju pri mio pred javnost. > | Cio javni rad pokretača ,Rad“ -ova pu | svih brojnih revija i novina: koje. je ure- = gjivao i u kojima je: je saragjivao kroz| pet- | naest godina, predratnih, ratnih i poratnih, predstavlja jednu harmoničku cjelinu, tako da s ponosom može naglasiti, u ovoj sre- dini koja je i preveć šarena, i u ovom vre- menu koje je i odviše promjenljivo, da je malo primjera ovake i ovolike dosljedno- sli i karakternosti, političkog poštenja i nepomirljive dosljednosti. I ako je ,Rad“, pokrenut skromnim materijalnim sredstvi- ma,. jos primoran da ostane sedmični list - bez većih pretenzija, i u glavnom posve- < i grupa koje su bile upućene na saradnju ćen lokalnim prilikama, njegov pokretač i njegovi saradnici sa rijetkim zadovoljstvom mogu mirno kostantovati da u našoj po- litičkoj štampi ima malo drugova koji su, U svim pitanjima od javnog interesa, pro- govorili sa više smjelostiri sa manje obzira, "Sa više borbenosti i sa manje pristrasnosti, a pri tome ostali uvijek ozbiljni u sudu i Svijesni svoje moralne odgovornosti. Ka-' dagog se je na ,Rad“ osvrnula uvaženija _naša štampa, kritikom, citiranjem ili pre- štampavanjem ' »Rad“-ovih članaka,“ nije Propustila da istakne te osebine našega lista. A kadgod je ,Rad“ pokrenuo u na- šoj javnosti kakvo pitanje, njegovi su članci naišli na najljepši odjek u kompetentnim: krugovima gdje se pretresuju pitanja jav- NOg interesa drugačije nego li u strančar- skim demagoškim zvrndalima. ie di Brojna priznanja i: uspjeh , Rad“ -OVA_, Jelovanja, usuprot raznovrsnim i nesavla- Ene preprekama, najbolja je nagrada __ i adovoljština ljudima oko ,Rada“. Ali kad je već riječ o dosljednosti: (Bi političkom držanju, »Rad“ nije u neprilici. da posluži snažnim argumentima gospodu | koja govore o opredjeljivanju, a koja sma- traju da je politička savjest umirena onda. Kad ge Prilijepi na čelo. stranačka zaštitna Marka, bez obzira dali sadržaj predstavlja | Pokvarenu robu ili -- uzorke bez vrijednosti, ć ,»Rad“ jej u syom prvom. broju, ista: knuo da će biti nezavisan obnovni glasnik | Javnog mišljenja, nestranački i sadstra- . Nački, U svim. svojim brojevima on je to i ostao, Pa čak i u doba izbora za Konsti-. tuantu, kad je trebalo izreći mišljenje o Predloženim licima i listama, ,Rad“ je, GA s x Živio Petar i. U utorak 19. jula slavi naš sijedi kralj Viti zajedno sa svojim seljačkim kraljem, - herojem i mučenikom, pravim predstav ni- binu kom . naše patničke zemlje i junačkog na- u jem času jugoslovenske povijesti, roda. Petar I. je najsimpatičniji vladar iz . zaslužne i slavne dinastije Karagjorgjevića,: istorije: osnivanje i demokratizovanje Sr- bije, borba za oslobogjenje Južne Srbije | od turskog jarma i ujedinjenje čitavog na- še& naroda, srpsko-hrvatsko- slovenačkog | su i. daćivšnu državu Jugoslaviju. | Ličnost Petra Mrkojića, ustaše u bor- bama za slobodu Bosne i Hercegovine i borca u ratu francusko-njemačkom iz g t3* Dubrovnik, | stom. otimača POJEDINI. BROJ 3 Pojeo nie opat s o sb JRjSkdph adšie 0 Polugod. pretplata 15. din, 60) Za inostranstvo _godišnje 80 din. Cijene oglasima 1 em. visine. u širini 1 stupca 3 din. (12 K) Priopćenja i zahvale 10 K redak, Stalnim oglasivačima!' popust. | s e nacije, koja .n ikada polagala svoj sedamđesetsedmi rogjendan. Cio na- vi ja. 4 Dee MEAGR DOlSg rod i u oslobogjenoj i ujedinjenoj otadžbini + <p i preko njenih granica taj će dan prosla- + pa Oružje u borbi do pobjede, umorni starae edvodio je slomljenu vojsku sa domaćeg penjišta u izgnanstvo, da _se s njom, oja- Panom novom vjerom, opet povrati u otadž- kao pobjednik. U iom. norngna): kad - je ši Rugja Jagja htjela da prebaci starog kralja ona talijansko tlo, Petar Karagjorgjević je sa kojom su vezani najveći momenti naše usred našeg Jadrana protestovao i nalo- ožvo da se lagja vrati na Krf, jer se nije teo da odijeli od svoje vojske i naroda lL strađanju i jer nije htio da bude go- naše zemlje. Velik u izgnan- stvu, ovaj Kralj koji se _ ponosi da je se- ljačke krvi, nazran je u zemljama repu- 'blikanskim: najuzvišenijom ličnosti u svjet- “skom ratu. 1870-71, okrunjena je svetačkom oreolom Da živi Petar I. Osloboditel; ! - na albanskoj Golgoti. Vjeran tradicijama La zastupao misao koncentrisanja svih naprednih, demokratskih, jugosloven-. skih elemenata, a, negativno, osugjivao svaki pokušaj rušenja te konstruktivne akcije, koja je smjerala konsolidovanju na-- ših razrovanih prilika i obrazovanju radne .»Radovi“, jugoslovenske većine za stvaranje moder- nog ustava našoj mladoj državi. Koliko _je ,»Rad* bio u pravu, dokazao je rezultat | izbora + “posljedice koje su se očitovale u . djelovanju Konstituante. »Rad“ je, ostajući vazda izvan uticaja | bilo koje. strane ličnosti g političke partije, ade kosilo: sa načelima koja su saradni. I podupirao sve one grupe j sve one stran- | ke koje su mu po svom programu bie:: bliže, kadged su "pojedinci ili stranke za- počeli akciju ili otvorili borbu u korist eje- | line, a udarao je bezobzirno na svaku stranku i svaku ličnost koja se je bilo kako ogriješila u svom djelovanju o interese naše: narodne zajednice. | »Rad“ je podupirao nastojanje vanstra- načke grupe dok je ova nastojala da se. otupi oštrica spora i sukoba izmegju lica po osnovnim načelima jugoslovenske ideo- logiie, a nije se ustručavao da pozdravi ' svojim simpatijama djelovanje jugosloven- skih stranaka, demokratske, zemljoradničke i socijalističke, kadagod je njihov rad-bio u skladu sa ideologijom koju, u svim svo- jim brojevima, ispovijeda i propaguje »Rad“. S istih razloga, ,Rad“ je udarao uvijek na plemenske i konfesionalne stranke, radi- kalnu, klerikalnu, muslimansku, zajedničar- sku, radićevsku i frankovačku, smatrajući čkskluzivističko i separatističko njihovo djelovanje štetnim za narodnu cjelinu i opasnim za državu. U socijalno- ekonomskim pitanjima, Rad“ je podupirao: djelovanje. stranaka koje se bore za poboljšanje po- ložaja osiromašenih i potlačenih narodnih slojeva, pa je stajao uz demokratsku strađi- ku u pitaniu-agrara, dok nije zemljoradni- čka stranka preuzela radikalnije provagja- nje toga našeg teskog socijalnog problema, a obarao se je uvijek protiv kapitalističkih partija pomažući rad socijalističkih stranaka koje nijesu pale u ekstrem anarhističkih komunista. U kulturnom pogledu ,Rad“ je bez kolebanja 'osugjivao sektarsku intole- ranciju. konfesionalnih stranaka i listova koji religiozni momenai iskorišćuju u strančarsko- političke svrhe. Odregjeno, jasno, dosliedno pisanje ,Rada“ nije dalo nikada povoc da sumnji objektivnom sudiji, ni u kakvom krupnom pitanju, političkom, kulturnom i socijalno-. ekonomskom, da mu se može ni iZ daleka: da predbaći pristrasnost ili obzirnost ni prema kome, ni bilo s kojih razloga.: o Lek da je slobodi Š i za ) ; 4 » g Maca : Fark pjeska Saso ANE! ik “ aa d Vade EA Ba 7 ka vo drink“: 7 Kai i I Ea, fi Asino a 3 PMI KY u? f da x x zo sa shi uprav. u ovoj stvari | S kjae i i tree Z zvena kritika (koju bi trebali da vrše i stranački organi, i obzirom na svoju sops- tvenu stranku!) najbolja kontrola u jav- nom radu pojedinaca i stranaka a najveća .garaneija uspjeha u korist cjeline, saradnici ma da su kao gragjani stranački opredijeljeni, očuvaće i nadalje ,Rad“ od svakog uticaja sa strane, da ,Rad“ produži E svom pravcu, a rado će otvoriti njego- ove stupce svakome koji će iznijeti svoje .mišljenj je objektivno, pa se odnosilo na stra- načku ili ze stranačku akciju, u koliko se ne cima ,Rada“ nepovrijedivo sveta. Isto flo, Rad“ će, u svrhu upoznavanja svojih či- tatelja sa djelovanjem naprednih stranaka koje stoje na jugoslovenskom stanovištu, donositi objektivne vijesti o stranačkom kretanju, naročito dubrovačko-mostarske oblasti ; ali nikada ne će seangažovati za de- megoški posao stranačkog kapacitiranja i verbovanja zasukanih stekliša i fanatika niekoje stranke, smatrajući da to i nije svrha kulturne štampe, nego odgajanje naroda, stvaranje svijesnih državljana i usavršavanje čovjeka. «Rad“ se i unaprijed neće osvrtati na: zadirkivanje hereditarno opterećenih i hi- storički osugjenih robova koji će ostati zavisni kroz cio svoj neplodni život — ojer zarobljeni mozgovi ne mogu da prodru u dubine pojma slobode. Oni kao ni in- feriorna bića iz životinjskog carstva, na-. vikli na uzde i bič u rukama tugjina, ne mogu da se okoriste darovanom im slo- bodom. Oni gledaju sa užasom na -mor- nara kad zaplovi širokim, morem, a ku- kavnu im dušu obuzima mistička panika u. osami kad. su primorani da u pustinji svoje sirotinjske duše traže vrelo misli i osjećaja za orjentaciju na opasnom i teš- kom putu kroz život. Neka se gura ili leži, po tugjoj volji, ta magazinska roba sa prilijepljenim tike- tom i popratnim pismom, a ti, slobodni i nezavisni naš .Radu“, produži smjelo i ponosno u istom pravcu, jer sui pokre- tač i saradnici tvoji sigurne ruke u borbi za dobro i lijepo i svjesni svog zadatka i cilja na korist naše nezavisne i- slobodne Jugoslavije. . | Uregjenje oblasti Pitanje podjele zemlje na oblasti, od ujedinjenja do danas, zaokuplja svu, paž- nju i šire javnosti, a različita naziranja na. njegovo riješenje bila su temelj i poli- koje svoje. gledište. istakoše | kao glavne Koliko u častavlom | tičkim grupaci ijama, tačke m progš i prelaze preko plemenskih podjela, znače 2 sa unitarističkog, jugoslovenskog, “ima da u roku dA 2 mjeseca podnese Nar. | dei * gao kurs jugoslovenske krune. Deviza g “reformu riješilo je d te njihovim protivnicima, koji su obi isn zaokinesjije si rk na kća: s. va biti podijeljena u otjesti. prasak rodnim, kulturnim i ekonomskim prilik: ma. Zbog političkih razloga, da su spreči | onemogućavanje unutarnje unifikacije i. izigranje osnovne misli, na kojoj će pri vesti podjela, veličina oblasti ograničena je brojem od 800.000 stanovnika. (Ovo | ograničenje brojem našlo je među mn: gim poslanicima i grupama (zemljoradnici, | Raje i dr.) na jake opreke). 3 oe Kolikogod bi upravnih jedinica, dobrim dijelom i funkcijonisanje novih | i zbo nedovoljnosti upravnog aparata, moglo « dr 7 4 naiđe na razne poteškoće, koje bi se im gle nepovoljno odraziti i na organizaci) cijelokupne uprave, ipak odredbe naše ustava, u koliko zatiru historijske granice gledišta odlučan korak u napred, jer se njima | postavlja novi i zdraviji osnov, na koje će se zgraditi unutrašnje uregjenje naše odjene Čoo zak : Skupštini u skraćenom postupku predlog, da ga poimeničnim glasovanjem primi ili odbaci. Ako kroz ovo vrijeme Nar. Skup- ština i zakonodavni odbor ne riješe ovaj zakonski predlog, vlada će u dalnjem roku od mjesec dana donijeti uredbu o oblasnom. uregjenju. A. Mislimo da ne će doći do ove zadnje | e predviđene eventualnosti. Dobra uprava od najveće je važnosti za svakog pojedi- nog građanina, i nigdje ne bi bila neumjes- nija politika apstinencije pojedinih grupa, koliko kod vijećanja o njenoj organizaciji. Telegrami Beograd 8. jula, Danas poslije poda nuju kraljevi namjesnici. U Zagrebn će biti imenovan Juraj Demetrović, u Sarajevu dr. NIKOM "iii dii u mie dr. Hri- Zagreb, 8. ši Na današnjoj ba : notirale su: Devize Berlin 202-202753 Italija 740; London 565-566:5; Njujork 1 Prag 204-204:25; Beč 20' 65; Pariz 12. Valute: Dolar 148-148:75; Napoleondor 505 510; Talijanske lire 733-731. SR Ziirich. 8 jula. Na bursi opet sei Zagreb notirala je u sijedu 3:80, u, če tvrtak 3.95. | si >> SDRE "8. jula. U subotu dolazi ovamo ministar financija dr. Kumanudi, zbog i > “mjene valute u okupiranom podru Dalmacije. : Beograd. fi jula Ministarstvo. za ugr, a na Kosovu i Meto-. aje Kolopižua meč Sroka Plovna