bazara
son mr ovime iv "
sr _—>
=

Tlasnik i izdavač: Odbor Rada

Uprava i uredničtvo nalazi se u

Kovačkoj ulici br. 332. II. kat.

RAZLOVOT dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

META

.
- Godina lil.

Pai

,Rad“ je nezavisan

U toku tri godine svog nezavisnog Ži-
vota ,»Rad“ je primio dva pisina u kojima.
je jedan par anonimnih političara smatrao
uputnini tražiti da se naše uredništvo iz-
jašni kojoj stranci list pripada ; jer da je
pitanje moralne nužde »da svaka novina.
bude organ jedne | od postojećih stranaka“.

| (Kao da su današnje stranke ekskluzivni
monopolni kalupi za industrijske standard-
artikle sa patentiranim zaštitnim znakom
za veću sigurnost svojih stalnih mušterija!)
U istom smislu, manje. pronicavo neko
klerikalno klepetalo pokušalo je da bude
duhovito i da se samo sehbi naruga. bula-
zneći o dosljednosti, u idiotskoj nadi da | je
wmaša javnost već zaboravila na kameleont-
sku metamorfozu dubrovačkih klerikalaca
koji su se kroz jednu: ciglu prevratnu noć
iz austrijskih pandurski odanih buba išča-.
hurili (ništa. manje nego!) u — s Jugosloven.
ske mučenike.
Da naši brižni  Htelir United o

muče sebe i nas sa svojim skrbnički ai

revnim opomenama i mudroslovski men-
torskim savjetima, a i da se usigjelički
zagrižljive_ klerikalne babe preveć ne po--
uzdaju u svoje kunduričke podvale, ,Rad“
doziva u pamet svojim čitateljima dugi niz
ideoloških članaka koji će potvrditi skru-
poioznu njegovu dosljednost u načelima
istaznutim u prvom broju pri mio
pred javnost.
> | Cio javni rad pokretača ,Rad“ -ova pu
| svih brojnih revija i novina: koje. je ure-
= gjivao i u kojima je: je saragjivao kroz| pet- |
 naest godina, predratnih, ratnih i poratnih,
predstavlja jednu harmoničku cjelinu, tako
da s ponosom može naglasiti, u ovoj sre-
dini koja je i preveć šarena, i u ovom vre-
menu koje je i odviše promjenljivo, da je
malo primjera ovake i ovolike dosljedno-

sli i karakternosti, političkog poštenja i

nepomirljive dosljednosti. I ako je ,Rad“,
pokrenut skromnim materijalnim sredstvi-

ma,. jos primoran da ostane sedmični list -

bez većih pretenzija, i u glavnom posve- <
i grupa koje su bile upućene na saradnju

ćen lokalnim prilikama, njegov pokretač i
njegovi saradnici sa rijetkim zadovoljstvom
mogu mirno kostantovati da u našoj po-
litičkoj štampi ima malo drugova koji su,
U svim pitanjima od javnog interesa, pro-
govorili sa više smjelostiri sa manje obzira,
"Sa više borbenosti i sa manje pristrasnosti,
a pri tome ostali uvijek ozbiljni u sudu i
Svijesni svoje moralne odgovornosti. Ka-'
dagog se je na ,Rad“ osvrnula uvaženija
_naša štampa, kritikom, citiranjem ili pre-
štampavanjem ' »Rad“-ovih članaka,“ nije
Propustila da istakne te osebine našega
lista. A kadgod je ,Rad“ pokrenuo u na-
šoj javnosti kakvo pitanje, njegovi su članci
naišli na najljepši odjek u kompetentnim:
krugovima gdje se pretresuju pitanja jav-
NOg interesa drugačije nego li u strančar-
skim demagoškim zvrndalima. ie

di Brojna priznanja i: uspjeh  , Rad“ -OVA_,
Jelovanja, usuprot raznovrsnim i nesavla-

Ene preprekama, najbolja je nagrada __ i
adovoljština ljudima oko ,Rada“.

Ali kad je već riječ o dosljednosti: (Bi
političkom držanju, »Rad“ nije u neprilici.
da posluži snažnim argumentima gospodu |
koja govore o opredjeljivanju, a koja sma-
traju da je politička savjest umirena onda.
Kad ge Prilijepi na čelo. stranačka zaštitna
Marka, bez obzira dali sadržaj predstavlja |
Pokvarenu robu ili -- uzorke bez vrijednosti,

ć ,»Rad“ jej u syom prvom. broju, ista:
knuo da će biti nezavisan obnovni glasnik |
Javnog mišljenja, nestranački i sadstra- .
Nački, U svim. svojim brojevima on je to
i ostao, Pa čak i u doba izbora za Konsti-.
tuantu, kad je trebalo izreći mišljenje o
Predloženim licima i listama, ,Rad“ je,

GA
s x

Živio Petar i.

U utorak 19. jula slavi naš sijedi kralj

Viti zajedno sa svojim seljačkim kraljem, -
herojem i mučenikom, pravim predstav ni-

binu
kom .
naše patničke zemlje i junačkog na- u jem času jugoslovenske povijesti,

roda. Petar I. je najsimpatičniji vladar iz .
zaslužne i slavne dinastije Karagjorgjevića,:

istorije: osnivanje i demokratizovanje Sr-
bije, borba za oslobogjenje Južne Srbije |
od turskog jarma i ujedinjenje čitavog na-
še& naroda, srpsko-hrvatsko- slovenačkog |

su i. daćivšnu državu Jugoslaviju.
| Ličnost Petra Mrkojića, ustaše u bor-
bama za slobodu Bosne i

Hercegovine i

borca u ratu francusko-njemačkom iz g

t3*

Dubrovnik, |

stom. otimača

POJEDINI. BROJ 3

Pojeo nie opat s o sb JRjSkdph adšie 0

Polugod. pretplata 15. din, 60)
Za inostranstvo _godišnje 80 din.
Cijene oglasima 1 em. visine.
u širini 1 stupca 3 din. (12 K)
Priopćenja i zahvale 10 K redak,
Stalnim oglasivačima!' popust. |

s e nacije, koja .n ikada polagala
svoj sedamđesetsedmi rogjendan. Cio na- vi ja. 4 Dee MEAGR DOlSg

rod i u oslobogjenoj i ujedinjenoj otadžbini + <p
i preko njenih granica taj će dan prosla- + pa

Oružje u borbi do pobjede, umorni starae
edvodio je slomljenu vojsku sa domaćeg
penjišta u izgnanstvo, da _se s njom, oja-
Panom novom vjerom, opet povrati u otadž-

kao pobjednik. U iom. norngna):
kad - je
ši Rugja Jagja htjela da prebaci starog kralja

ona talijansko tlo, Petar Karagjorgjević je
sa kojom su vezani najveći momenti naše

usred našeg Jadrana protestovao i nalo-

ožvo da se lagja vrati na Krf, jer se nije

teo da odijeli od svoje vojske i naroda
lL strađanju i jer nije htio da bude go-
naše zemlje. Velik u izgnan-
stvu, ovaj Kralj koji se _ ponosi da je se-
ljačke krvi, nazran je u zemljama repu-
'blikanskim: najuzvišenijom ličnosti u svjet-

“skom ratu.
1870-71, okrunjena je svetačkom oreolom

Da živi Petar I. Osloboditel; !

-

na albanskoj Golgoti. Vjeran tradicijama

La zastupao misao koncentrisanja
svih naprednih, demokratskih, jugosloven-.
skih elemenata, a, negativno, osugjivao
svaki pokušaj rušenja te konstruktivne
akcije, koja je smjerala konsolidovanju na--

ših razrovanih prilika i obrazovanju radne .»Radovi“,

jugoslovenske većine za stvaranje moder-
nog ustava našoj mladoj državi. Koliko _je

,»Rad* bio u pravu, dokazao je rezultat |

izbora + “posljedice koje su se očitovale u
. djelovanju Konstituante.
»Rad“ je, ostajući vazda izvan uticaja |

bilo koje. strane ličnosti g političke partije, ade kosilo: sa načelima koja su saradni. I

podupirao sve one grupe j sve one stran- |
ke koje su mu po svom programu bie::

bliže, kadged su "pojedinci ili stranke za-
počeli akciju ili otvorili borbu u korist eje- |

line, a udarao je bezobzirno na svaku
stranku i svaku ličnost koja se je bilo kako
ogriješila u svom djelovanju o interese naše:
narodne zajednice. |
»Rad“ je podupirao nastojanje vanstra-

načke grupe dok je ova nastojala da se.

otupi oštrica spora i sukoba izmegju lica

po osnovnim načelima jugoslovenske ideo-
logiie, a nije se ustručavao da pozdravi '
svojim simpatijama djelovanje jugosloven-

skih stranaka, demokratske, zemljoradničke

i socijalističke, kadagod je njihov rad-bio
u skladu sa ideologijom koju, u svim svo-
jim brojevima, ispovijeda i propaguje »Rad“.

S istih razloga, ,Rad“ je udarao uvijek na
plemenske i konfesionalne stranke, radi-
kalnu, klerikalnu, muslimansku, zajedničar-
sku, radićevsku i  frankovačku, smatrajući
čkskluzivističko i separatističko njihovo

djelovanje štetnim za narodnu cjelinu i
opasnim za državu. U socijalno- ekonomskim

pitanjima, Rad“ je podupirao: djelovanje.

stranaka koje se bore za poboljšanje po-
ložaja osiromašenih i potlačenih narodnih
slojeva, pa je stajao uz demokratsku strađi-
ku u pitaniu-agrara, dok nije zemljoradni-

čka stranka preuzela radikalnije provagja-

nje toga našeg teskog socijalnog problema,
a obarao se je uvijek protiv kapitalističkih
partija pomažući rad socijalističkih stranaka

koje nijesu pale u ekstrem anarhističkih
komunista. U kulturnom pogledu ,Rad“ je
bez kolebanja 'osugjivao sektarsku intole-
ranciju. konfesionalnih stranaka i listova

koji religiozni momenai iskorišćuju u
strančarsko- političke svrhe.
Odregjeno, jasno, dosliedno pisanje

,Rada“ nije dalo nikada povoc da sumnji
objektivnom sudiji, ni u kakvom krupnom
pitanju, političkom, kulturnom i socijalno-.
ekonomskom, da mu se može ni iZ daleka:
da predbaći pristrasnost ili obzirnost ni
prema kome, ni bilo s kojih razloga.:

o Lek da je slobodi Š

i za )
; 4 » g Maca
: Fark pjeska
Saso ANE! ik

“ aa d Vade EA
Ba 7 ka vo drink“:
7 Kai i I Ea, fi Asino a 3
PMI KY u? f
da x x zo sa

shi uprav. u ovoj stvari |

S kjae i i tree Z

zvena kritika (koju bi trebali da vrše i

stranački organi, i obzirom na svoju sops-
tvenu stranku!) najbolja kontrola u jav-

nom radu pojedinaca i stranaka a najveća
.garaneija uspjeha u korist cjeline, saradnici
ma da su kao gragjani stranački

opredijeljeni, očuvaće i nadalje ,Rad“ od
svakog uticaja sa strane, da ,Rad“ produži
E svom pravcu, a rado će otvoriti njego-
ove stupce svakome koji će iznijeti svoje
.mišljenj je objektivno, pa se odnosilo na stra-
načku ili ze stranačku akciju, u koliko se ne

cima ,Rada“ nepovrijedivo sveta. Isto flo,
Rad“ će, u svrhu upoznavanja svojih či-
tatelja sa djelovanjem naprednih stranaka
koje stoje na jugoslovenskom stanovištu,
donositi objektivne vijesti o stranačkom
kretanju, naročito dubrovačko-mostarske
oblasti ; ali nikada ne će seangažovati za de-
megoški posao stranačkog  kapacitiranja
i verbovanja zasukanih stekliša i fanatika
niekoje stranke, smatrajući da to i nije
svrha kulturne štampe, nego odgajanje
naroda, stvaranje  svijesnih državljana i
usavršavanje čovjeka.

«Rad“ se i unaprijed neće osvrtati na:

zadirkivanje hereditarno opterećenih i hi-
storički osugjenih robova koji će ostati
zavisni kroz cio svoj neplodni život —
ojer zarobljeni mozgovi ne mogu da prodru
u dubine pojma slobode. Oni kao ni in-

feriorna bića iz životinjskog carstva, na-.

vikli na uzde i bič u rukama tugjina, ne
mogu da se okoriste darovanom im slo-
bodom. Oni gledaju sa užasom na -mor-
nara kad zaplovi širokim, morem, a ku-
kavnu im dušu obuzima mistička panika
u. osami kad. su primorani da u pustinji
svoje sirotinjske duše traže vrelo misli i
osjećaja za orjentaciju na opasnom i teš-
kom putu kroz život.

Neka se gura ili leži, po tugjoj volji,
ta magazinska roba sa prilijepljenim tike-
tom i popratnim pismom, a ti, slobodni
i nezavisni naš .Radu“, produži smjelo i
ponosno u istom pravcu, jer sui pokre-
tač i saradnici tvoji sigurne ruke u borbi
za dobro i lijepo i svjesni svog zadatka i
cilja na korist naše nezavisne i- slobodne
Jugoslavije. . |

Uregjenje oblasti

Pitanje podjele zemlje na oblasti, od

ujedinjenja do danas, zaokuplja svu, paž-
nju i šire javnosti, a različita naziranja na.

njegovo riješenje bila su temelj i poli-

koje svoje. gledište.
istakoše | kao glavne
Koliko u častavlom |

 tičkim grupaci ijama,

tačke m progš

i prelaze preko plemenskih podjela, znače 2
sa unitarističkog, jugoslovenskog,

“ima da u roku dA 2 mjeseca podnese Nar. |

dei * gao kurs jugoslovenske krune.  Deviza
g

“reformu riješilo je d

te njihovim protivnicima, koji su obi isn
zaokinesjije si rk na kća: s.

va biti podijeljena u otjesti. prasak
rodnim, kulturnim i ekonomskim prilik:
ma. Zbog političkih razloga, da su spreči |
onemogućavanje unutarnje unifikacije i.
izigranje osnovne misli, na kojoj će pri
vesti podjela, veličina oblasti ograničena
je brojem od 800.000 stanovnika. (Ovo |
ograničenje brojem našlo je među mn:
gim poslanicima i grupama (zemljoradnici, |
Raje i dr.) na jake opreke). 3 oe

Kolikogod bi
upravnih jedinica, dobrim dijelom i

funkcijonisanje novih |
i zbo

nedovoljnosti upravnog aparata, moglo « dr 7

4

naiđe na razne poteškoće, koje bi se im
gle nepovoljno odraziti i na organizaci)
cijelokupne uprave, ipak odredbe naše
ustava, u koliko zatiru historijske granice

gledišta
odlučan korak u napred, jer se njima |

postavlja novi i zdraviji osnov, na koje
će se zgraditi unutrašnje uregjenje naše
odjene Čoo zak :

Skupštini u skraćenom postupku predlog,
da ga poimeničnim glasovanjem primi ili
odbaci. Ako kroz ovo vrijeme Nar. Skup-
ština i zakonodavni odbor ne riješe ovaj
zakonski predlog, vlada će u dalnjem roku
od mjesec dana donijeti uredbu o oblasnom.
uregjenju. A.

Mislimo da ne će doći do ove zadnje | e
predviđene eventualnosti. Dobra uprava
od najveće je važnosti za svakog pojedi-
nog građanina, i nigdje ne bi bila neumjes-
nija politika apstinencije pojedinih grupa,
koliko kod vijećanja o njenoj organizaciji.

Telegrami
Beograd 8. jula, Danas poslije poda

nuju kraljevi namjesnici. U Zagrebn će biti
imenovan Juraj Demetrović, u Sarajevu
dr. NIKOM "iii dii u mie dr. Hri-

Zagreb, 8. ši Na današnjoj ba :
notirale su: Devize Berlin 202-202753
Italija 740; London 565-566:5; Njujork 1
Prag 204-204:25; Beč 20' 65; Pariz 12.
Valute: Dolar 148-148:75; Napoleondor 505
510; Talijanske lire 733-731. SR

Ziirich. 8 jula. Na bursi opet sei

Zagreb notirala je u sijedu 3:80, u, če
tvrtak 3.95. | si

>> SDRE "8. jula. U subotu dolazi ovamo
ministar financija dr. Kumanudi, zbog i >

“mjene valute u okupiranom podru
Dalmacije. :
Beograd. fi jula Ministarstvo. za ugr,

a na Kosovu i Meto-.
aje Kolopižua meč Sroka Plovna