ME: : : IZLAZI SVAKE SUBOTE Vlasniki izdavač: Odbor ,Rada“ ——_—;_ Uprava i uredništvo nalazi se u de ulici br. 332. II. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. =— “Godina INI. Dubrovnik, 6. augusta 1921. P——pgnaai Madžarski komunizam Komunistička partija u Jugoslaviji pre- šla je u — ,direktnu akciju“. Na nalog iz seakve odapeti su. prvi hitci i, prema planu glavnog štaba treće internacionale, trebalo je unijeti zabunu da se: omogući državni iuđar i obrazuje sovjetska vlada. Po svemu izgleda da Bela Kun dirigira ovim operacijama. Bela Kun i njegovi dru- govi iz Pešte ma da su internacionalci, ko- muniste, boljševici, bili su i ostaju uvijek Madžari. Oni su svu. svoju pažnju posve- tili Českoslovačkoj i Jugoslaviji; ali ne zbog sreće i blagostanja českoslovačkog i jugoslovenskog proletarijata nego zbog uspostave < Magyarorszaga u predratnim granicama ugarske krune Sv. Stjepana. U svim vremenima svoje historije, Madžari su imali u inostranstvu svoje predstavnike raznih partija, i, ma koliko ie madžarske partije vodile krvavu borba megju [sobom, sve su one imale zajednički Cilj: prošire- nje granica madžarskog imperija na štetu susjednih naroda i država. Pokušaj da se uzdrma prije Českoslovačka: republika a sada Jugoslavija otkriva planove madžar- skih boljševika u Rusiji. Njihovo djelova- nje smjera na to da _Českoj otrgnu Slo- vačku, a Jugoslaviji Vojvodihu, Hrvatsku, Slavoniju, Prekomurje, Megjumurje i Ri- jeku. | ma da su Horthyjeve bijele garde u krvi ugušile komunistički pokret u Ma- džarskoj, ipak se madžarski imperijaliste služe danas jednako crvenim gardistima kao što upotrebljuju frankovce i de da razbiju snagu naše države. U tom na- stojanju bijele i crvene garde madžarske uzajamno se pomažu. Naši naivni komu- nisti, fanatički zaslijepljeni idejama boljše- vičkog pokreta u Rusiji, valjda i ne slute kako ih izrabljuju njihovi madžarski dru- gOvi koji su stekli odlučni upliv u Moskvi. Sloveni su u svim vremenima oikri- Vali svoju široku dušu u svakom pokretu koji je smjerao poboljšanju socijalnih pri- lika u bilo kojoj državi i u korist ma ko- jeg naroda. Zbog te svoje djetinjske pro- stodušnosti uvijek su Sloveni bili iskori- šćavani od egoističkih saveznika i nepri- latelja. Neće biti nužno du ovu tvrdnju Poikrijepimo brojnim dokazima od fran- Cuske do ruske revolucije. Prvi od Slove- na koji su došli sebi bili su Česi. Vogje českoslovačkih komunista upoznali su pra- Vu istinu u Rusiji. Uvidjevši da su se nji- hove snage htjele upotrijebiti proti slobod- ne i nezavisne Českoslovačke-r spublike a na korist Madžarske, česki komuniste po- Zdravili su Lenjina, Trotzkoga i — Belu Suna, da se povrate u svoju otadžbinu i da upozore českoslovačko radništvo na Opasnost. Českoslovačka je tako sretno Prošla svoju najtežu krizu. izaslanici jugoslovenskih komunista ni- a. Se povratili iz Moskve u domovinu. I ida se je Bela Kun okoristio iskustvom. nae koslovačkćim komunistima, i — dao. : a Madžarima u Novom Sadu da stave retanje teroristički aparat, ne bi li tako ima odstupnicu komunističkim dele- "MA iz Jugoslavije i prisilio jugosloven- | i oo oliševike“ da otvore borbu prije nego Paze manovre madžarskih komunista. nista E vogje jugoslovenskih komu- tuacii dlaze se sada u tragikomičnoj si- li. moa o zid da završe kao tvrdoglavi sa- | šk il E priznavši svoju tešku pogrje: Criti svu istinu zavedenim masama | “Prime neminovnu kaznu. Svakako — Bela Kun se prenaglio i Ovai (dž | Put, On se nije mogao održati u Ma-- “Arskoj D s" | ciplikovan “ni stoje dariti pred dilemom : iili u ariti | utakmici, amerikanski. skorojevići unose u slobodu i nekontrolovanu konkurenciju svu omoću madžarskih crvenih garda, | ui “ e“ € On se nije “mogao povratiti u Madžarsku preko Českoslovač ke, on se neće povratili na vlast preko Jugoslavije. : Jugoslaviji i Českoslov ačkoj Bela Kun de učinio veliku uslugu kao i Karlo Habsburg- Čehoslovaci i Jugosloveni došli su do uvjerenja da su njihove savezničke države dvaput postavljene na tešku kušnju, silne ' i osigurane protiv vanjskog i unutarnieg neprijatelja. O našoj štampi u Americi broju 13., posvećenom našoj štampi, donosi ovaj članak našeg direktora, Dr. Ljuba _keontića o jugoslaven- skom novinstvu u Americi, Ne možemo pisati o našoj štampi u Americi pre nego što amerikanske novi- nare ne podelimo u dve kategorije, i ne upozorimo ovdašnje čitatelje da ne smeju podnipošto mešati jedne s drugim. Da vi- dimo zašto. Sva naša emigracija, po našem &hva- tanju, predstavlja dve odeljene sočijalne | skupine, prema razlozima s kojinf su od- selile iz otačbine. Prvu sačinjavaju radnici, u najužem i najtežem smislu; a u drugu dolaze trutovi i gotovani svih boja, i naj- besavesniji društveni parasiti. Razlozi s kojih su iseljenici prve grupe napustili svoja stara ognjišta, uglavnom su socijalno ekonomske prirode. Oterala ih beda, i odvukla nada da će svojoj poro- diti je hereditarnih dugova i seoskih ne- snosnih pauk4. Ovu skupinu dopunjuju po- litički izgnanici predratnog tuđeg režima, . vojni begunci, bunđije protiv socijaln poretka, odvažni pijoniri koji se, u ,zemlji bezgraničnih. mogućnosti“ , zanose _ raznim osnovama, i, konačno, nesrećnici koji tra- že mir i zaborav svojih ličnih tragedija. Sve njih veže kruta životna borba u no- voj sredini, i neugasla čežnja za pobedni- čkim povratkom u ,stari kraj“. Drugačiji su razlozi selenja u Ameriku druge skupine. Avanturiste, bankrotirani spekulanti, hohštapleri, i sav ološ društve- ni koji nije regulisao svoje račune sa sud- skim i policajnim vlastima, traže velike gradove sa mračnim predgrađima, i slo- bodne zemlje nepoznatog sveta, u kojima se lako mrse i zameću tragovi . sumnjiva lutanja. Ovoj šarenoj masi zajednička je mržnja na sve što je naše, jer opasno upo- zorava na prošlost, i pohlepa za naglim obogaćenjem koje se ne postizava radom u fabrikama, na farmama, i po rudnicima. Nigde se kao u Americi ne ispoljavaju tako oštro i surovo ove društvene suprot- nosti. Ono što mi ovde nazivamo životna borba, to je samo loš prevod amerikan- skog ,struggle for life“. Plutokraiski si- stem, liberalistički principi ekonomski, dividualistička religija anglosaksonske a koja je nametnula svoj jezik, svoju volju, i svoje shvatanje, emigrantskoj masi iz svih zemalja stare Evrope, i jednaka težnja sviju otaški“ i odno izobličenog našeg čoveka. Podela u Ove dve kategorije bila je naročito zbog toga nužna, jer su tamošnje naše novine ili glasnici organizacija, stvorenih i oču- vanih u korist naših iskorišćavanih i od države nikako nezaštićenih iseljenika, te- škom mukom i upornom borbom skromnih idealista koji su i u takovoj tuđini ostali sačuvani, i naši; ili su reklamna štampa i lukrativna poduzeća pojedinaca koji, upo- redo s tim obrtom, teraju svoj .šifkar- »bankovni“ posao. ,Steamship agencies“ (putne agencije), ,Foreign mo- . * ne bi ia “o: e Zagrebačka Nova Evropa“ 4. y exchange“ (menjačniće), . American- bar“ (krčme), to su najunosniji poslovi u emigrantskoj industriji. Ova su preduzeća često vezana sa novinarskim ; jer se i .po- “litički“ uticaj na amerikanizirane emigrant- oske mase, naročito za vreme izbora, dobro unovčuje! ,Narodni list“ (nazvan ,Narod- ono Trovilo“) tipičan je primer ove posled- * nje vrste. Taj dnevnik izlazi u Njujorku. | Naklada je 30.000. ,Politički“ smer: ne: gativno, srbofobski do besnila; pozitivno, austro-bugarsko - hrvatsko - dalmatinsko - amerikansko - karlističko - kraljevsko - radićevsko - republikanski. Senzacijonalan i prostački, to je možda uopšte najniži nivo postignut u svetskoj štampi, pa je on stoga i glasnik amerikanskih katoličkih po- pova, iz jugoslovenskih zemalja pod biv- šom Austro-Ugarskom, t. zv: ,izjavaša“ (to - su ime dobili svojom austrofilskom izja- vom u prvoj fazi rata). Ova popovska ban- da, sa harambašom Krmpotićem na čelu dici stvoriti boije aslove za život, -oslobo=-=&a govorim - sa-najvećim mirom, i s dubo=- kim uverenjem, jer se ovde odista radi o organiziranim zločincima), sazvala je veli- ke zborove u Pitsburgu, Čikagu, it.d., pri- likom prvih vesti o Karlovoj mađarskoj: avanturi; ali im se desio maler, da je na sam dan sazvanoga zbora — Karlo već bio na povratku u Švicarsku, te Krmpotić i kompanija promeniše cimer, i podigoše Radića na ispražnjeno prestolje hrvatske seljačke republike. Tu skupštinu u Čikagu razjurilo je nekoliko svesnih Jugoslovena na jedan neobično amerikanski način: U dvorani, sa kapacitetom oko 3000 ljudi, nije ostala zdrava nijedna stolica. Policija je pucala, i u 17 automobila odvukla 70 skupštinara u aps. Ovo bi bilo dovoljno za ilustraciju — situacije. Rečnik ,Novoga lista“ kipti od vucibatina, gulikoža, prevaranata, furda, lopova, i drugih sličnih epiteta, — a vla- snik mu je Frank Zotti, proneveritelj 700.000 emigrantskih dolara, ,šilkartaš“, »bankir“, dok su mu urednici neki bivši apšenici Brozović, Ukas, i slični. Primer ,Narodnog lista“ naveli smo na prvom. mesti, zato što je to ujedno ideal svih novina i novinara iz druge kategorije. Ostale nećemo ni spominjati, nego ćemo preći oprezno na most koji stvaraju novine »prelaznog tipa“, iz druge u prvu kategoriju. Njujorški ,Srpski Dnevnik“, makoliko da je ,srpski i jugoslovenski“, vodio je za vreme rata besnu kampanju protiv ,Jugo- slovenskog Narodnog Veća“ u Vašingtonu. 7 da što brže i radikalnije eksploatišu ne- Taj je list bio već i onda lični glasnik G. iserpivo. blago još neotkrivene zemlje, sve to u Americi zaoštrava bezobzirnu borbu klaca i pojedinaca do krajnosti, koja ovde kod nas nesamo da je nemoguća nego je i nepojmljiva. Ali, dok anglosaksonac, dis- i civilizovan, zna da . poštuje formu i očuva meru, pa i u najekvatnijoj primitivnu surovosi i maskiranu pokvare: nost i prostotu. ' Naše novinstvo u Americi pravi je 40- kaz takove sredine, i puni izražaj misli i , =“ ogećaja naše zanemarene emigracije, i ču Mihsjla I. Pupina, člana pomenutog veća, dalje člana ,Jugoslovenskog Odbora“ u Londonu, i bivšeg generalnog konzula kra- ljevine Srbije. Pupin se je, naime, teško zavadio sa šefom vojne misije u Americi, G. Milanom Pribićevićem, i ,Srpski Dnev- nik“ rušio je u to ime svaku akciju koju bi poveo g. Pribićević — naročito. dobro- voljačku i organizaciju ,Srpske Narodne Obrane“, koja je najživlje učestvovala u jugoslovenskom pokretu, a ometao je si- stematski i svaku inicijativu svih izaslanika i nacionalnih radnika | naših u Severnoj Americi. Ovaj list je imao dosta uticaja u Francisku, bili su neko vreme odista gla-. si Vašingtonu. Nakon raspada 1 Polugod. pretplata 15. din. (E) .# Za inostranstvo vo godišnje B0 din. Cijene oglasima: 1 em. visine u širini 1 stupca 3.din. (12 Na Priopćenja i zahvale 10 K redak. | Stalnim oglasivačima popust. srpskom delu naše emigracije, dok je E pin bio jedini naš konzul u Americi, “a un ka, prede ani, potpornih društaye 10 kad je G. profesor prestao vršiti kon : " sku vlast. | »Srpski Glasnik“, sedmički let uč Sa Francisku, stajao je uz Pupina i pisao p uzoru ,Srpskog Dnevnika“, ali se je ipak | često emancipovao i lojalno pomogao našu akciju, hvala budi našoj koloniji u. Kali- forniji koja se znatno razlikuje od one — na istoku. ko »Jugoslovenski Svijet“, iz padina njeg frankovački pravaškog »Hrvatskog | 2808 Svijeta“ postao je glavnim organom sla 2 goslavenskog Narodnog Veća“ u Vašing- g Ž tonu, poglavito uticajem G. M. noola vića. Ali, nakon što je, zbog-spora kod : srpske Vlade i Jugoslovenskog Odbora | i Ženevi, u- njemu publiciran proglas. M rde ž: Hinković-Grškovićev, sa separatističkom i ke republikanskom tendencijom, pres ski Svijet“ prešao je opet, i ne baš naj : ispravnijim načinom, u ruke Don Nika < 2 a Ka a Grškovića, da se preobrazi u neko smu- šeno glasilo ,jugoslovenskih radnika. KI : Americi“ sa nejasnim koloritom boljše+ vizma koji nije komunistički. S4m | pop “ost Gršković je jamačno očekivao da će Zot- pa tijev ,Narodni List“ Austriju verno pra- | titi u grob, te da će onda »Jugoslovenski | m Svijet“, svojim napadajima na srpsku vlađu, svojim republikanstvom i koketovanjem la sa boljševicima, predobiti njegove pret- | platnike i steći odsudni uticaj nad. gdi | emigracijom u Severnoj Americi, Ali, ; dok je nesretno manevrisao i kolebao se u izboru svoje partije. ,Narodni List“ je pristao uz Radića i — zadržao austrijske. de ovce u svom toru. S ,»Jadran“ u San-Francisku uneo je u , svoj naslov ,jugoslovenski“, u doba kad | smo s teškom mukom stvarali jedinstvenu | organizaciju naših useljenika, i u tu svrhu pokušali da osnujemo u tri centra, (Nju- | S jorku, Čikagu, i San-Francisku) glasnike | a5 te organizacije, po uzoru na Jugoslov n nato. sku Narodnu Obranu“ u Južnoj Americi. | Nominalno se je to i postiglo. Dnevnik | ao »Jugoslovenski Svijet“ u Njujorku, a sed- | : u mični glasnici ,Jugoslovenska Zastava“ u. Čikagu, ,Jugoslovenski Jadran“ u Sane snici ,Jugoslovenskog Narodnog Veća“ u | xy. NEVA »Jugoslovenski Jadran“ pristao je uz deo škovićev Jugoslovenski Svijet“. Nagla # promena, i kasnije kolebanje u kursu, izazvali su otpor naše kolonije u Kalifor- niji. ,J. J.“ je prestao, a njegov se je | urednik, tužen sudu zbog zadržavanja | isplate nekog novca sakupljenog za siro- čad u domovini, neslavno povukao. Jugoslovenska Zastava“, već pome- | nuta, izlazila je ranije kao: dnevnik pod “imenom ;Hrvatska Zastava“, u Čikagu, i bila je svojina dr. Ante Banija: Ovo je jedini naš list, štampan latinicom, koji je za rata i iza rata ostao dosledan d đ poslednog broja. Obustavljen je zbog .. nog deficita, koji je njegov vlasnik nami- | X rivao uz velike lične žrtve. A 2 Ovde treba pomenuti i »Novo Vrije- me“ u Los Angelosu, čiji je urednik Baldo F K. Skaramuča, pa ,Hrvatski Narod“ Vilka | Budrovića u St. Luisu, i ,Hrvatsku Štam-. pu“ Josipa Kraje u Jungstaunu, sve sed-. mični listovi koji su janje štap? u svom i pomagači narodne stvari međ Hrvatin u Americi. Sva ta tri lista su j sA ala za vreme | rata. ZI