ME:
: :

IZLAZI SVAKE SUBOTE
Vlasniki izdavač: Odbor ,Rada“

——_—;_

Uprava i uredništvo nalazi se u

de ulici br. 332. II. kat.

Razgovor dnevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

=—

“Godina INI.

Dubrovnik, 6. augusta 1921.

P——pgnaai

Madžarski komunizam

Komunistička partija u Jugoslaviji pre-
šla je u — ,direktnu akciju“. Na nalog
iz seakve odapeti su. prvi hitci i, prema
planu glavnog štaba treće internacionale,
trebalo je unijeti zabunu da se: omogući
državni iuđar i obrazuje sovjetska vlada.
Po svemu izgleda da Bela Kun dirigira
ovim operacijama. Bela Kun i njegovi dru-
govi iz Pešte ma da su internacionalci, ko-
muniste, boljševici, bili su i ostaju uvijek
Madžari. Oni su svu. svoju pažnju posve-
tili Českoslovačkoj i Jugoslaviji; ali ne
zbog sreće i blagostanja českoslovačkog i
jugoslovenskog proletarijata nego zbog
uspostave < Magyarorszaga u predratnim
granicama ugarske krune Sv. Stjepana. U
svim vremenima svoje historije, Madžari
su imali u inostranstvu svoje predstavnike
raznih partija, i, ma koliko ie madžarske
partije vodile krvavu borba megju [sobom,
sve su one imale zajednički Cilj: prošire-
nje granica madžarskog imperija na štetu
susjednih naroda i država. Pokušaj da se
uzdrma prije Českoslovačka: republika a
sada Jugoslavija otkriva planove madžar-
skih boljševika u Rusiji. Njihovo djelova-
nje smjera na to da _Českoj otrgnu Slo-
vačku, a Jugoslaviji Vojvodihu, Hrvatsku,
Slavoniju, Prekomurje, Megjumurje i Ri-
jeku. | ma da su Horthyjeve bijele garde
u krvi ugušile komunistički pokret u Ma-
džarskoj, ipak se madžarski imperijaliste
služe danas jednako crvenim  gardistima
kao što upotrebljuju frankovce i de
da razbiju snagu naše države. U tom na-
stojanju bijele i crvene garde madžarske
uzajamno se pomažu. Naši naivni komu-
nisti, fanatički zaslijepljeni idejama boljše-
vičkog pokreta u Rusiji, valjda i ne slute
kako ih izrabljuju njihovi madžarski dru-
gOvi koji su stekli odlučni upliv u Moskvi.

Sloveni su u svim vremenima oikri-
Vali svoju široku dušu u svakom pokretu
koji je smjerao poboljšanju socijalnih pri-

lika u bilo kojoj državi i u korist ma ko-

jeg naroda. Zbog te svoje djetinjske pro-
stodušnosti uvijek su Sloveni bili iskori-
šćavani od egoističkih saveznika i nepri-
latelja. Neće biti nužno du ovu tvrdnju
Poikrijepimo brojnim dokazima od fran-
Cuske do ruske revolucije. Prvi od Slove-
na koji su došli sebi bili su Česi. Vogje
českoslovačkih komunista upoznali su pra-
Vu istinu u Rusiji. Uvidjevši da su se nji-
hove snage htjele upotrijebiti proti slobod-

ne i nezavisne Českoslovačke-r spublike a
na korist Madžarske, česki komuniste po-
Zdravili su Lenjina, Trotzkoga i — Belu

Suna, da se povrate u svoju otadžbinu i
da upozore českoslovačko radništvo na
Opasnost. Českoslovačka je tako sretno
Prošla svoju najtežu krizu.

izaslanici jugoslovenskih komunista ni-

a. Se povratili iz Moskve u domovinu.
I ida se je Bela Kun okoristio iskustvom.
nae koslovačkćim komunistima, i — dao.
: a Madžarima u Novom Sadu da stave
retanje teroristički aparat, ne bi li tako
ima odstupnicu komunističkim dele-
"MA iz Jugoslavije i prisilio jugosloven- |

i oo oliševike“ da otvore borbu prije nego
Paze manovre madžarskih komunista.

nista E vogje jugoslovenskih komu-
tuacii dlaze se sada u tragikomičnoj si-
li.
moa o zid da završe kao tvrdoglavi sa- |
šk il E priznavši svoju tešku pogrje:
Criti svu istinu zavedenim masama |
“Prime neminovnu kaznu.
Svakako — Bela Kun se prenaglio i

Ovai
(dž | Put, On se nije mogao održati u Ma--
“Arskoj D s"

| ciplikovan

“ni stoje dariti
pred dilemom : iili u ariti |
utakmici, amerikanski. skorojevići unose u

slobodu i nekontrolovanu konkurenciju svu

omoću madžarskih crvenih garda, |

ui
“

e“
€

On se nije “mogao povratiti u Madžarsku
preko Českoslovač ke, on se neće povratili
na vlast preko Jugoslavije. :
Jugoslaviji i Českoslov ačkoj Bela Kun de
učinio veliku uslugu kao i Karlo Habsburg-
Čehoslovaci i Jugosloveni došli su do
uvjerenja da su njihove savezničke države

dvaput postavljene na tešku kušnju, silne '

i osigurane protiv vanjskog i unutarnieg
neprijatelja.

O našoj štampi u Americi

broju 13., posvećenom našoj štampi,
donosi ovaj članak našeg direktora,
Dr. Ljuba _keontića o jugoslaven-
skom novinstvu u Americi,

Ne možemo pisati o našoj štampi u

Americi pre nego što amerikanske novi-
nare ne podelimo u dve kategorije, i ne
upozorimo ovdašnje čitatelje da ne smeju
podnipošto mešati jedne s drugim. Da vi-
dimo zašto.

Sva naša emigracija, po našem &hva-
tanju, predstavlja dve odeljene sočijalne |

skupine, prema razlozima s kojinf su od-
selile iz otačbine. Prvu sačinjavaju radnici,
u najužem i najtežem smislu; a u drugu
dolaze trutovi i gotovani svih boja, i naj-
besavesniji društveni parasiti.

Razlozi s kojih su iseljenici prve grupe
napustili svoja stara ognjišta, uglavnom su
socijalno ekonomske prirode. Oterala ih
beda, i odvukla nada da će svojoj poro-

diti je hereditarnih dugova i seoskih ne-
snosnih pauk4. Ovu skupinu dopunjuju po-
litički izgnanici predratnog tuđeg režima, .
vojni begunci, bunđije protiv socijaln
poretka, odvažni pijoniri koji se, u ,zemlji
bezgraničnih. mogućnosti“ , zanose _ raznim
osnovama, i, konačno, nesrećnici koji tra-
že mir i zaborav svojih ličnih tragedija.
Sve njih veže kruta životna borba u no-
voj sredini, i neugasla čežnja za pobedni-
čkim povratkom u ,stari kraj“.

Drugačiji su razlozi selenja u Ameriku
druge skupine. Avanturiste, bankrotirani
spekulanti, hohštapleri, i sav ološ društve-
ni koji nije regulisao svoje račune sa sud-
skim i policajnim vlastima, traže velike
gradove sa mračnim predgrađima, i slo-
bodne zemlje nepoznatog sveta, u kojima
se lako mrse i zameću tragovi . sumnjiva
lutanja. Ovoj šarenoj masi zajednička je
mržnja na sve što je naše, jer opasno upo-
zorava na prošlost, i pohlepa za naglim
obogaćenjem koje se ne postizava radom
u fabrikama, na farmama, i po rudnicima.

Nigde se kao u Americi ne ispoljavaju
tako oštro i surovo ove društvene suprot-
nosti. Ono što mi ovde nazivamo životna

borba, to je samo loš prevod amerikan-
skog ,struggle for life“. Plutokraiski si-

stem, liberalistički principi ekonomski,

dividualistička religija anglosaksonske a
koja je nametnula svoj jezik, svoju volju,
i svoje shvatanje, emigrantskoj masi iz svih

zemalja stare Evrope, i jednaka težnja sviju

otaški“ i

odno izobličenog našeg čoveka. Podela u

Ove dve kategorije bila je naročito zbog
toga nužna, jer su tamošnje naše novine
ili glasnici organizacija, stvorenih i oču-
vanih u korist naših iskorišćavanih i od
države nikako nezaštićenih iseljenika, te-
škom mukom i upornom borbom skromnih
idealista koji su i u takovoj tuđini ostali
sačuvani, i naši; ili su reklamna štampa i
lukrativna poduzeća pojedinaca koji, upo-
redo s tim obrtom, teraju svoj .šifkar-
»bankovni“ posao. ,Steamship

 agencies“ (putne agencije), ,Foreign mo-

. * ne bi ia “o: e
Zagrebačka Nova Evropa“ 4. y exchange“ (menjačniće),

. American-
bar“ (krčme), to su najunosniji poslovi u
emigrantskoj industriji. Ova su preduzeća
često vezana sa novinarskim ; jer se i .po-

“litički“ uticaj na amerikanizirane emigrant-

oske mase, naročito za vreme izbora,

dobro

unovčuje! ,Narodni list“ (nazvan ,Narod-

ono Trovilo“) tipičan je primer ove posled-

*

nje vrste. Taj dnevnik izlazi u Njujorku. |

Naklada je 30.000.  ,Politički“ smer: ne:
gativno, srbofobski do besnila; pozitivno,
austro-bugarsko - hrvatsko - dalmatinsko

- amerikansko - karlističko - kraljevsko -
 radićevsko - republikanski. Senzacijonalan

i prostački, to je možda uopšte najniži
nivo postignut u svetskoj štampi, pa je on
stoga i glasnik amerikanskih katoličkih po-

pova, iz jugoslovenskih zemalja pod biv-

šom Austro-Ugarskom, t. zv: ,izjavaša“ (to -
su ime dobili svojom austrofilskom  izja-
vom u prvoj fazi rata). Ova popovska ban-
da, sa harambašom Krmpotićem na čelu

dici stvoriti boije aslove za život, -oslobo=-=&a govorim - sa-najvećim mirom, i s dubo=-

kim uverenjem, jer se ovde odista radi o
organiziranim zločincima), sazvala je veli-
ke zborove u Pitsburgu, Čikagu, it.d., pri-
likom prvih vesti o Karlovoj mađarskoj:
avanturi; ali im se desio maler, da je na
sam dan sazvanoga zbora — Karlo već
bio na povratku u Švicarsku, te Krmpotić
i kompanija promeniše cimer, i podigoše
Radića na ispražnjeno prestolje hrvatske
seljačke republike. Tu skupštinu u Čikagu
razjurilo je nekoliko svesnih Jugoslovena
na jedan neobično amerikanski način: U
dvorani, sa kapacitetom oko 3000 ljudi,
nije ostala zdrava nijedna stolica. Policija
je pucala, i u 17 automobila odvukla 70
skupštinara u aps.

Ovo bi bilo dovoljno za ilustraciju —
situacije. Rečnik ,Novoga lista“ kipti od
vucibatina, gulikoža, prevaranata, furda,
lopova, i drugih sličnih epiteta, — a vla-
snik mu je Frank  Zotti, proneveritelj
700.000 emigrantskih dolara, ,šilkartaš“,
»bankir“, dok su mu urednici neki bivši
apšenici Brozović, Ukas, i slični.

Primer ,Narodnog lista“ naveli smo
na prvom. mesti, zato što je to ujedno ideal
svih novina i novinara iz druge kategorije.
Ostale nećemo ni spominjati, nego ćemo
preći oprezno na most koji stvaraju novine
»prelaznog tipa“, iz druge u prvu kategoriju.

Njujorški ,Srpski Dnevnik“, makoliko
da je ,srpski i jugoslovenski“, vodio je za
vreme rata besnu kampanju protiv ,Jugo-
slovenskog Narodnog Veća“ u Vašingtonu. 7

da što brže i radikalnije eksploatišu ne- Taj je list bio već i onda lični glasnik G.

iserpivo. blago još neotkrivene zemlje, sve
to u Americi zaoštrava bezobzirnu borbu
klaca i pojedinaca do krajnosti, koja ovde

kod nas nesamo da je nemoguća nego je

i nepojmljiva. Ali, dok anglosaksonac, dis-
i civilizovan, zna da . poštuje

formu i očuva meru, pa i u najekvatnijoj

primitivnu surovosi i maskiranu pokvare:

nost i prostotu. '
Naše novinstvo u Americi pravi je 40-

kaz takove sredine, i puni izražaj misli i

, =“
ogećaja naše zanemarene emigracije, i ču

Mihsjla I. Pupina, člana pomenutog veća,
dalje člana ,Jugoslovenskog Odbora“ u
Londonu, i bivšeg generalnog konzula kra-
ljevine Srbije. Pupin se je, naime, teško
zavadio sa šefom vojne misije u Americi,
G. Milanom Pribićevićem, i ,Srpski Dnev-
nik“ rušio je u to ime svaku akciju koju
bi poveo g. Pribićević — naročito. dobro-
voljačku i organizaciju ,Srpske Narodne
Obrane“, koja je najživlje učestvovala u
jugoslovenskom pokretu, a ometao je si-
stematski i svaku inicijativu svih izaslanika
i nacionalnih radnika | naših u Severnoj
Americi. Ovaj list je imao dosta uticaja u

Francisku, bili su neko vreme odista gla-. si

 Vašingtonu. Nakon raspada

1 Polugod. pretplata 15. din. (E)

.# Za inostranstvo vo godišnje B0 din.
Cijene oglasima: 1 em. visine

u širini 1 stupca 3.din. (12 Na

Priopćenja i zahvale 10 K redak. |
Stalnim oglasivačima popust.

srpskom delu naše emigracije, dok je E
pin bio jedini naš konzul u Americi, “a un
ka, prede ani, potpornih društaye 10

kad je G. profesor prestao vršiti kon : "
sku vlast. |

»Srpski Glasnik“, sedmički let uč Sa
Francisku, stajao je uz Pupina i pisao p
uzoru ,Srpskog Dnevnika“, ali se je ipak |
često emancipovao i lojalno pomogao našu
akciju, hvala budi našoj koloniji u. Kali-
forniji koja se znatno razlikuje od one —
na istoku. ko
»Jugoslovenski Svijet“, iz padina
njeg frankovački pravaškog »Hrvatskog | 2808
Svijeta“ postao je glavnim organom sla 2
goslavenskog Narodnog Veća“ u Vašing- g Ž
tonu, poglavito uticajem G. M. noola
vića. Ali, nakon što je, zbog-spora kod :
srpske Vlade i Jugoslovenskog Odbora | i
Ženevi, u- njemu publiciran proglas. M rde ž:
Hinković-Grškovićev, sa separatističkom i ke
republikanskom tendencijom, pres
ski Svijet“ prešao je opet, i ne baš naj :
ispravnijim načinom, u ruke Don Nika

<

2

a

Ka a

Grškovića, da se preobrazi u neko smu-
šeno glasilo  ,jugoslovenskih radnika. KI :
Americi“ sa nejasnim koloritom boljše+

vizma koji nije komunistički. S4m | pop “ost
Gršković je jamačno očekivao da će Zot- pa
tijev ,Narodni List“ Austriju verno pra- |
titi u grob, te da će onda »Jugoslovenski | m
Svijet“, svojim napadajima na srpsku vlađu,
svojim republikanstvom i koketovanjem la
sa boljševicima, predobiti njegove pret- |
platnike i steći odsudni uticaj nad. gdi |
emigracijom u Severnoj Americi, Ali, ; dok
je nesretno manevrisao i kolebao se u
izboru svoje partije. ,Narodni List“ je
pristao uz Radića i — zadržao austrijske. de
ovce u svom toru. S
,»Jadran“ u San-Francisku uneo je u ,
svoj naslov ,jugoslovenski“, u doba kad |
smo s teškom mukom stvarali jedinstvenu |
organizaciju naših useljenika, i u tu svrhu
pokušali da osnujemo u tri centra, (Nju- | S
jorku, Čikagu, i San-Francisku) glasnike | a5
te organizacije, po uzoru na Jugoslov n nato.
sku Narodnu Obranu“ u Južnoj Americi. |
Nominalno se je to i postiglo. Dnevnik | ao
»Jugoslovenski Svijet“ u Njujorku, a sed- | : u
mični glasnici ,Jugoslovenska Zastava“ u.
Čikagu, ,Jugoslovenski Jadran“ u Sane

snici ,Jugoslovenskog Narodnog Veća“ u |
xy. NEVA
»Jugoslovenski Jadran“ pristao je uz deo
škovićev Jugoslovenski Svijet“. Nagla #
promena, i kasnije kolebanje u kursu,
izazvali su otpor naše kolonije u Kalifor-
niji. ,J. J.“ je prestao, a njegov se je |

urednik, tužen sudu zbog zadržavanja |
isplate nekog novca sakupljenog za siro-
čad u domovini, neslavno povukao.

Jugoslovenska Zastava“, već pome- |
nuta, izlazila je ranije kao: dnevnik pod
“imenom ;Hrvatska Zastava“, u Čikagu, i
bila je svojina dr. Ante Banija: Ovo
je jedini naš list, štampan latinicom, koji
je za rata i iza rata ostao dosledan d đ
poslednog broja. Obustavljen je zbog ..
nog deficita, koji je njegov vlasnik nami- | X
rivao uz velike lične žrtve. A 2

Ovde treba pomenuti i »Novo Vrije-
me“ u Los Angelosu, čiji je urednik Baldo F
K. Skaramuča, pa ,Hrvatski Narod“ Vilka |
Budrovića u St. Luisu, i ,Hrvatsku Štam-.
pu“ Josipa Kraje u Jungstaunu, sve sed-.
mični listovi koji su janje štap? u svom

i pomagači narodne stvari međ Hrvatin
u Americi. Sva ta tri lista su j sA ala
za vreme | rata. ZI