fi o, IZLAZI SVAKE SUBOTE Vlasniki izdavač: Odbor »Rada“ oN Uprava i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. JI. kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura, Rukopisi se ne vraćaju. El Godina ili. o Dubrovnik, 13. augusta 1921. o Prokleta težnja na vlast Samo neka naši komunisti ne govore o načelima! Bljutava je njihova argumen- tacija. Misaoni čovjek okreće glavu sa tu- gom — u želucu. Poneke oči tek bulje i piju, lice se užasno izobliči — a zubi se uvijek cere kad je riječ o rušenju državne vlasti i o diktatari proletarijata. Valjda samo u Meksiku težnja na vlast obuhvata gomilu sa ovolikom strašću. Primitivna civiliza- cija i žarko podneblje. I još nešto. Užasno neskromna megalomanija. Nigdje u svijetu nećete naći toliko i takovih megalomana kao u zemlji sa tri velika slova, ne u S. D.A. Hego u S. Hi S. — Na Svim našim zborovima. Svi govornici i svi slušatelji, svaki bez razlike, lugjački je uvjeren da bi sve bilo bolje u državi — da samo njemu u ruke padne državna vlast. A kad se ia ideja fiksa zarine u mozak koji -i onako teško radi u ovoj sparini — onda su sve riječi uzaludne. Slušatelj već i ne prati misli no sluša samo muziku glasa demagoškh gromov- nika koji kroz polusan naviještaju rušenje, haranje, pljačku, osvetu, ubijanje. — Ne, problem boljševički u Jugoslaviji nije pitanje niansa maksimalnog i mini- malnog programa marksističkog nego pi- tanje raspaljivanja i gaženja megaloman- ske strasti za vlašću koja učesto epide- mički zahvata mase. Ne, za riješavanja tog problema nijesu pozvani političari dnevničari, sami već okuženi ili bar na- kloni toj psihozi, a još je manje zato po- ivana ulica koja bi u vršenju vlasti po- divljala do orgazma. Fašizam po našim u- licama organizovao bi bande po našim br- dima. U našoj državi mi bi imali združenu I- aliju, Meksiko, Makedoniju i — Albaniju. O- čuvao nastoga veliki balkanski Bog! Jedino državna vlast, platonski uz- Višena nad_ ulicu, slobodna onih obzira Prema varvarskom instinktu gomile, mudra | i hladna, jednaka prema svakom i bez "raba za sebe, nedirnuta partizanskim ja- dima ni mizerijama ličnim, jedino takav auktoritet može da ostane nepovrijegjen | sada, jedino takva glava na zapovjed- Ničkom mostu i takva šaka na kornilu Može da provede sigurno državni brod kroz našu Seilu i Haribdu. U oluji, sva usta da su zatvorena do- brovoljnim mukom, sve uši da su nate- gnute na glas i sve oči uperene u pokret kapetana, koji zna što hoće, koji ne gleda na sebe i — zato vidi cilj. Stari računi S raznih strana mnogo se naglašavalo da je Jugoslavija nova država. Ipak, i uprav sa strane onih, koji sa stvaranjem naše države nijesu imali ništa zajedničko, a koji su u tom naglašavanju bili revni, ostalo je mnogo starih računa, koje je tre- balo likvidovati, a kojini danas niiesu li- g okvidovani. A naša javnost gotovo je i zabora- vila na obračun, koji je bio nužđan, a tre- bao da bude hitan. Odložilo ga se, nije ga se ni tražilo, puštalo se zaboravu. Stari dužnici, isprva pritajeni, sada . su osokoljeni. One što je građeno u krvi najboljih sinova ove zemlje stalo se rušiti. Jozi Juhas spremajući klanje hoće da našoj državi stvori bolji socijalni poredak.... izgleda da je.samo prasak revolvera i prskanje bombe moglo da prene oba-' mrlu savjest naše javnosti, zaglibane lič- nim aferama i zapjenjene u stranačkoj gorljivosti. Trgnuti široki uslovi iz svih krajeva dižu glas o svojoj spremnosti da se bore za ovu državu, da štite mir _i red u svo- jem domu. | U propustima odlučujućih faktora do- bar je dis krivuje za stanje, u koje smo dospjeli. To treba jasno reći, jer je nji- hova dužnost tim, veća, da poprave što su propustili. | Stare račune — treba obračunati! U našoj zemlji trebalo je tri godine rovarenja, spletaka, huckanja, da se utješi jedan Rauchov tip, sada okićen hrvatskom kokardom, kojemu je ,svejedno je li u tamnici ili tobožnjoj slobodi“ sigurnim smještanjem ondje, gdje mu je davno bilo pravo mjesto. | I ne smije da ostane s4m. Jer svaki naš kraj ima svoga Šuflaja. Negdje u fra- tarskoj mantiji, fraku, negdje u radničkoj košulji — prama potrebi i prama prilikama. | U ovomu času, kad je već # krv pro- tekla i pali životi, nema više odlaganja. Vlada treba da bude svijesna svoje duž- nosti Državne vlasti imat će u čestitoj taj besavjesni nasrtaj na čast negdje u “birokatskom . POJEDINI BROJ 3 KRUNE | Polugod. pretplata 15. din. (60 Kk) Za inostranstvo godišnje 80 din. Cijene oglasima: 1 em, vine 17 s mi 1 stupca 3 dia ina Priopćenja i zahvale 10 K redak. | Stalnim oglasivačima popust. sE. E nm (javnosti svoje suradnike, samo vlada treba da bude na visini svoga zadatka, daleko OG ličnih spletaka i partijske netrpeljivosti. Akcije masa mogu da budu pogubne, Propusti vlade mogu ih izazvati. A odgađanja nema. Da se na vrijeme trglo bio je dovoljan i krivični zakon, jer se propuštalo trebao je zakon za zaštitu države, ostane li i to komad papira, ne bude li kasno, bit će nam i ovo malo. Povodom jednog napadaja S Beogradska ,Epoha“, u dr. 759. od 28. ima 0. g., objavilavje pod, naslovom ,Što xs: je OVO? — jedan napadaj na dr. Gust! da LE i Boa | ba E. šetića, vicekonsuia maše države u Beču. Mi smo tek sada dobili ovaj broj ,Epohe“, «agi * ... : .". 1 .. inaće bi se bili odmah oglasili da odbijemo ste pda iKe da bliže upoznamo na djelu baš u kritičkim danima na početku rata. | | Govoreći o dr. Mišetiću, anonimni do- isnik ,Epohe“, ovako piše o njegovu dje- o anju u Trstu za vrijeme rata: Pred rat bio je (g. Mišetić) austrij- ski niži policijski činovnik u Trstu, gdje je ostavio spomen, jer se odlikovao revnos- nim dostavama protiv Italijana, Srba i Hr- vata, i bez ikakvog stvarnog povoda hap- sio jedne i druge i bacao ih u hapsanske rupe..... U opšte, mnogo je sveta na- šeg i tugjeg zakukalo na Mišetića u Trstu. Daje posle pada Austrije ostao u Trstu, njega bi i naši 1 Talijani prosto premlatili. Itatiltd“ o Da je onaj dopis izišao u ma kojoj no- vini proširenoj u našem (primorju, mi smo uvjereni da bi desetci ljudi najoštrije re- agirali proti ocrnjivanja jednog čovjeka koji će u mnogome od nas ostati do smrti u najboljoj uspomeni upravo zbog svog po- štenog i požrtvovnog djelovanja na jednom vrlo izloženom mjestu i u jednom vrlo opasnom vremenu. | Mi ćemo da iznesemo samo jedan od mnogobrojnih primjera koje mogu da na- vedu i posvjedoče bjegunci i veleizdajnici koji su gonjeni od austrijskih kurjaka tra- Žili spas preko talijanske granice. Dr. Ljubo Leontić, zbog dijelovanja protiv Austrije jedan od najkompromito- vanijih naših ljudi, koga su austrijske voj- ničke patrole tražile kao dezertera i koga . Andro Svilškos, pa g.g. Komnenović i poštenje ndšega sugragjanina, koga smo imali pri-. VY izdajnika, našao je u dr. Gusti Mišetić pouzdanika i pomagača pri prvom susretu s njim u Trstu na bjegu u Italiju. Dr. Mi. šetić, koji se je do onda poznavao sa dron Leontićem tek iz vigjenja, obavijestio i, ovoga da su iz Dubrovnika po tragu za “SIM njim došla dva dubrovačka špicla, Rčrjeh i Machiedo, koje je Mišetić dva dana zatim | vješto doveo u stupicu i dao uapsiti u Ve. neciji intervencijom talijanskog konsula. x : di. Ra REI “* Kroz tri mjeseca svoga boravka u Teštu i RE 5 EG poi PE u dva neuspjela pokušaja bijega preko gra nice, dr. Leontić_je upoznao u dr. Mišetiću | pravog i pouzdanog našeg čovjeka koji se je u više navrata teško izložio da spasi. vei» Pero Banac, Miše Kolin, Miće Mili Gojković iz. Ercegnovoga, i i nezgode u kojima je drugarska, pah ska pomoć dr. Mišetića značilasn ne samo Jugosloveni nego i brojni T: iz Trsta, za koje se je dr. Mišetić g] menski izložio kao za naše saveznike prijatelje Austrije, mogli bi dar de dokaze o nesebičnom i č g. Mišetića. Imali smo prilike da pročitamo stitom $radu | > jedno pismo koje su najugledniji Talijani | iz Trsta upravili dru. Gusti Mišetiću, da. mu iskažu svoju blagodarnost zbog toga što je nesebično (,disinteressatamente“), u svom vrlo teškom položaju (nella Sua | ben difficile posizione) potpisanim i bez- brojnim njihovih sugragjana (a inmunere- | voli altri nostri concittadini) učinio toliko | dobra. I doslovce se u tom pismu kaže: | »Vi ste, odlični doktore, više puta — samo da pomognete po kojemu od nas — posta- | vili na kocku Vaš položaj, ili bolje, Vaš opstanak“ — (,Piu volite Lei, Egregio Dot- tore, mise — pur di rendersi utile a qual- cuno di noi — a repentaglio la .Sua po- "ao : . Mod kr ba. Sizione, o meglio, la Sua esistenza*.) Ovo pismo nosi 64 (slovom šesdesetičetiri) pot- pisa najuvaženijih ličnosti trčanskih. Dosta će biti, megju ostalim, opomenuti ove: Giulio Luecardi, dr. Ruggero Flega, dr. F. Jasehi, dr. A. Suttora, dr. g. Benussi, dr. F. Venier, adv. Trevisani, dr. Zeno Alisani, dr. Lad. Carniel, dr. Zanchi, dr. Ravasin, dr. A. Cosulich, Prof. G. Quarantotto, dr. G. Budinich, Jug. Degan, dr. Negri, ici. đ. — Ova ,svjedodžba o ponašanju“ za vri- jeme užasnog terora u Trstu odbija kate- m r> —_ a ae Mlitički život ruske emigracije . Stotine hiljade Rusa rastureno je po ljelom svijetu. Razni ih uzroci izagnaše % rodnog doma, nezadovoljstvo sa da. Ašnjim režimom te neuspjesi raznih ge- eralskih akcija najviše. Svi oni ne pre- lavljaju jednu kompaktnu polit. grupu, "€, ovako rastureni i razparčani, u poli- “kom radu grupišući se u glavnom oko a evrop. centara (Pariz, Beograd, Berlin, 8 Varšava, Carigrad), podijeljeni su , najoprečnije struje, a djelomično opre- Pljeni i prama sklonostima vlade one Mlje, gdje danas nađoše sklonište. \) Prikaz političkih života ruske emigra- 3 (kojeg donosimo po ,Riječi) osobito i uelan u sadašnjem času kad vijesti . vorene i izgladnijele Rusije najavljuju Ku krizu sovjetskog režima. Glavni i najvažniji centar je bez sum- ariz, Tamo imadu svoja središta mno- žne ruske organizacije. Prva je tako- i po a kolegij, posl jedn li osta. Wata) Ivše carske vlasti. Ovaj kolegij ima da brani interese Rusa izvan do- i da vodi brigu o ruskom držav- * Va nom dobru, koje je ostalo izvan Rusije još od carskog doba i privremene vlade 1917. god. Druga važna ruska organizacija to je izvršni ured bivših poslanika rastjerane ru- ske konstituante. Na čelu mu je Avksen- ijev, bivši ministar nutarnjih posala u Ke- renskijevoj vladi. Taj je ured sastavljen od članova konstituante, koji pripadaju desnom krilu socijalista revolucijonera i lijevom krilu ,kadeta“- Zađaća je ovog ureda, da brani ,interese, dostojanstvo i imovinu ruske države“ i da vodi brigu o sudbini -reskih bjegunaca. Taj se ured ne smatra vlašću ili vladajućom političkom ko- alicijom, nego samo neke vrste organom političkog javnog mišljenja. Desno krilo socijal-revolucionera nema u Parizu svoga dnevnika, ali za to izdaje jedan interesantni književno-politički časopis ,Sovremjonija Zapiski“, koji uregjuje sam Avksentjev sa posebnim odborom i u kojem suragjuju i mnogi predstavnici drugih stranaka, a ta- kogjer i mnogobrojni vanstranački književ- nici i učenjaci. Lijevo krilo ,kadeta“ ima. dobro organizovani političko-književni dne- vnik ,Posljednjija Novosti“, koji uregjuje poznati ruski učenjak i političar profesor Miljukov, bivši ministar vanjskih poslova u prvom kabinetu kneza Ljvova i leader stranke ,kadeta“. | Izmegju ovih dviju grupa postoji u Parizu neka vrst kompromista. Ovi zadr- žavaju programne težnje svojih stranaka, ali su se sporazumjeli u pojedinim pitanjima programa i taktike, pa traže, da Rusija postane pravom demokratskom državom sa republikanskim oblikom vladavine, ši- rokom političkom slobvdom, gragjanskom jednakošću, općim izbornim pravom, soci- jalno-naprednim institucijama i širokom de- centralizacijom, odnosno federacijom. I jed- na i druga grupa poštuju ideje februarske revolucije 1917. i drže dan abdikacije Ni- kolaja II. najsretnijim danom u ruskoj po- vijesti. Odlučno su protiv intervencije stra- pih država u ruske stvari, a takogjer i pro- tiv pojedinih protuboljševičkih akcija raz- nih ruskih generala držeći, da svaka inter: vencija i akcija ide u korist boljševika, koji u prvom slučaju \iiskorišćuju ruski na- cijonalni osjećaj, a u drugom strah masa pred restauracijom starog režima. | Sasma posebno mjesto zauzima čuveni | ruski revolucijoner i književnik Vladimir. Burcev sa svojim listom ,Obščeje Djelo“. Grupa Burceva stoji mnogo desnije od li- | K jevih ,kadeta“. Burcev vidi glavnog ne- prijatelja samo u boljševicima; za njega je svako sredstvo dobro, samo ako može da uništi boljševike. Za to on zagovara istra- nu intervenciju i protuboljševičke akcije e. pojedinih ruskih generala. Burcev gleda još uvijek sa nadom u generala Vrangela | i njegovu armiju. No Burcev je ipak re- | publikanac, demokrata, protivnik socijalne. i političke restauracije i poštovalac narod- ne volje, koju ima ruski narod da izjavi u novoj konstituanti. I lijevi ,kadeti“ i desni socijal-revo- lucioneri s najvećom su nadom pozdravili | akciju kronštatskih mornara u martu ove godine, ali je interesantno, da su grupe Miljukova i Avkesentjeva prihvatile lozin- ku buntovnih mornara: ,Dolje boljševizam, živjeli sovjeti!“ dočim je ;Burcev odlučno odbio ovu lozinku, jer ne priznaje sovjete, pa ni kao prelaznu formu k pravoj de- mokraciji; “> | U Parizu ima i dosta monarhista, ali su njihova glavna središta Berlin, Beograd s i Carigrad. sk = Drugi centar, Berlin, glavno je sredi- jo šte svih ruških mornahista, Oni su odavde Bi Kg a # x jako a ga eo? Ng RE SALI naše zemliate Ugledni naši sugragjani Gg. oi = 22 a : : a Ž 4