Me deda: prehrambena srestva sta- Bo rapidno raslo, što bi, po več- «on. zakonima, iziskivalo još više Mr onkcije, i tako bi ovaj kraj oživeo. Re- : oklamom i dobrim konfortom privukli bi k sebi strance, a onda njihovim novcem, — kao što je i Italija napravila -— izgradili bi kupališta i hotele niz obalu i po otoci- ma, pošumili šetališta, napravili dobre ko- ž o munikacije za izlete, i ulepšavali i dotera- f vali ceo kraj. U jednu reč, kroz kratko obi se vreme uverili, da uloženi kapital nosi dobar interes. Na tako stvorenoj dubrovačkoj rivijeri biće stecište i odmaralište — leti i zimi — u prvom redu cele elite naše države. Sama činjenica, da će Dubrovnik biti letno bo- ravište Nj. V. Kralja, znači mnogo. No i kao slavenska rivijera, od cele dalmatin- ske obale tako uređeni Dubrovnik bi imao najveće značenje. Uvereni smo pak i o tom, da će tako uređeni grad, koji je ro- dio G. F. Gundulića, pesnika široka ori- zonta, pesnika ideje panslavizma, grad naj- starije naše klasične kulture, bez sumnje imati znatna upliva i pri sređivanju naših unutarnjih prilika, jer ovo široko obzorje i daleka pučina proždire i zatire ove si- ćušne i tesnogrudne plemenske začahu- renosti. A. B. PRE sa gre ka e Po +; Tema VARA RE GR. PIJE A Prilike u Americi Od našeg prijatelja, vrijednog Dubrov- čanina u Oaklandu, primili smo slijedeće . pismo: og j sa | Oakland, Calif. 22 Jula 1921. | U zadnjem broju »Rad“-a, kog sam primio stoprva jučer, datiran 25 juna, iza- šao je članak pod naslovom : Ne u Ameriku! Što je u članku napisano za Južnu sve . Meijedi i za Sjevernu Ameriku. Evo vam ovdje opisujem stanje, koje vlada danas ovdje te da iznesete na vidjelo onim, koji su namjerni ostaviti svoje ognjište, a doći Go o ovdje, da: u potpunom smislu riječi pate i > gladuju. u | Potpuna nestašica rada AA Kako je za. naravno, kapitalisti su upotrebili od- mah zgodu, kako da novac, kojeg su izdali radniku za vrijeme rata, povuku u svoje “nikad pune žepove. Najprvo su obavjestili = kroz ovdješnje novine, da će snižiti piaću, i to su malo po malo učinili, a da se rad- nik i ne osjeti. Ovdje, u okolici Oaklanda — postoje pet brodogradilišta (Ship-yards) gdje je s. radilo svega okolo 20 hiljada radnika. Na prvog ovog mjeseca počeii su radnike od- > puštati S radnje i to malo po malo. Svake > subote po koju hiljadu, tako da danas u 2 svim pet brodogradilišta rade samo tri 3 hiljade, koje gospodari drže s4mo za po- sali > pravak (only for repair), pak će i te sa oo sa snižiti na manji broj, ali su O slobodi i (uz predgovora Millovom delu). Među. svima načelima. koja izlaze na = vidik, u životu pojedinih ljudi, naroda i me čovečanstva, nema ni jednoga, koje bi toliko važilo, a kamo li važnije bilo od | ak Slobode. > Svakome je čoveku od prirode uro- š đeno, da bude slobodan, te da može od- govoriti svome pozivu ovde na zemlji. Samo slobodan čovek vlastan je nad Kio samim sobom, može razviti svoja svojstva, = usavršiti vrline, kojim je obdaren, doći do > svesti kojom će pojmiti, poznati. i vršiti = svoj zadatak, svoja prava, svoje dužnosti. o Samo slobodan čovek može osnažiti > svoju volju, i založiti svu snagu da _una- predi svoju ličnost i da svojom ličnošću - pripomogne unapređenju naroda, kome je PP po krvi, jeziku, otadžbini sreći i nesreći srodan, Iz Slobode članova jednoga naroda niče ukupna Sloboda toga naroda. Kao što je Sloboda unapredila i usa- | vršila pojedinu ličnost, tako isto razvija, unapređuje i usavršava Sloboda skup tih ličnosti — ceo narod. U slobodnog naroda bujnije, skladnije, dol. 25 centi, e dovršio. rat i stvari se smi- stori koji su radili na 10 dolara na dan, danas im je ukinuto 25 centi po sto, t. j. ako hoće raditi, ne prima više 60 dolara sedmično, već 45 dolara. Prosti radnik, koji je radio na 5 dol. na dan, njemu je ukinuto 8 po sto, tako danas, ako hoće raditi, u mjesto što bi primio sedmično 30 dol. prima 13.60 i t.d. Životne namirnice i druge potrebite stvari radniku. Od početka rata pa do svršetka ži- votne namirnice, može se slobodno reći, stoje vazda na istoj cijeni. Radnik, koji teško radi, mislim da neće živjeti o sa- mom kruhu i vodi, već treba da dade svome tijelu hrane, ako hoće da - izdrži rad, kojeg obavlja dnevno, pošto se ne radi ovdje, kako u našim stranama, već, kako ge počne raditi dok se svrši vazda istim smjerom i snagom, nema ovdje Ni ručka ni užine, već 4 sata do podne, a 4 sata poslije podne. Njemu je, dakle, potrebno da jede. U jutro, danas po restauracijama ručak vrijedi 25 centi, objed (Lunch) dru- gih 30 centi, i to najmanje, a u večer kad pušti rad, vas slomjen i gnusan, večera ga košta 45 centi. Dakle, jedan dolar na dan samo za hranu troši čovjek, koji je sam, za spavanje 30 centi i to je danas najcijenije, to je na sedmicu 2 dol. i 10 centi, pranje najmanje sedmično kosta 1 sad neka sračuna onaj koji misli doći u Ameriku, koliko mora trošiti sedmično, okruglih 9 dol. 35 centi. Prima 13 dol. 60 centi ostaje mu čista dobitka 4 dol. 35 centi na sedmicu. Pa to nije sve Crevlje, odjelo i druge stvari ovdje ne mećem, jer nebi dosta bilo cijele dvije strane vašeg lista, kad bi potankosti misno kako treba. Dne prvog 0. mj. U Sjedinjenim Državama danas pet milijuna radnika bez radnje. Ati novi iseljeniče misliš doći u Sjev. Ameriku, da. umreš od gladi? . Znam, da će mnogi pitati : Da kad je došlo tako vrijeme, zašto mi stojimo uš g ovoj zemlji. Evo im odgovora : ovo Uzeli smo običaj ove zemlje, pa smo se nakon toliko godina obstanka i obikli. a /l.go naučili smo jezik, koji je najpoglavitija stvar, koju svaki iseljenik treba: da nauči. Preporučujem, da se niko ne miče, bolje mu je da se kod kuće hrani kruhom i vodom, nego u Americi sa mesom, jer nije više Amerika što je nekad bila. Gdje je prije teklo med i mlijeko, danas. teče žuč i ocat. Petar Kukuljica. Godišnja skupština ,,J.A.K.“-a Ovogodišnju glavnu skupštinu “a. # »Jugoslovenskog Akademskog Kluba“: tvorio je pozdravom presjednik Vidoević a zatim je drug Corović, mjesto tajnika Barbića (koji nije u Dubrovniku) pročitao godišnji izvještaj. uprave o radu društva. “brže | i snažnije razvijaju se svojstva i i pje- gove osobine. Sloboda otvara narodu oči, da upozna svoje mane, i da ih leči: Sloboda mu daje prilike, da pozna svoje vrline, te da ih razvija i zalaže u radnju, kojom čeliči svoju snagu, unapređuje svoje umno i fi- zično blagostanje, da sobom, i u saradnji sa ostalim narodima, primiče celo č čove- čanstvo celi, koja mu je Bogom namenjena. Ovo potvrđuje povesnica razvitka i napretka čovečanstva. Sve ono, čime se čini i ponosi današ-. nja obrazovanost, a, posebice da rečemo, sve ono, što je utvrdilo veru, oblagoro- dilo običaje, rasprostrlo ljubav pobratim- | što je unapredilo i. stvo među ljudima ; usavršilo današnje nauke ; što je uzvisilo i oblagodarilo umetnosti; ustostručilo i izoštrilo veštine i zanate: razgranalo tr- govinu i svetski obrt; jednom reći : ono je podiglo žavikeno dostojanstvo, okrepilo snagu naroda — sve je to plod čovekove Slobode, narodne slobode | Ma da se toliko divimo današnjem napretku čovečanstva, ipak ne možemo, da ne pomislimo, da bi taj napredak još gorostasniji bio, da su svi ljudi i svi na- rođendana Nj. izašla je statistika, . u kojoj je stalo čisto i bistro napisano: imade. SO POEA JE! OO IO GR A = sve. Z zime Km a! Ze: Kroz minohe škol. god. 1920- 21 rad u klubu razvijao se je započetom, agilnošću i marom na jednakim osnovama u narod- nom, prosvjetnom i šocijalnom smjeru. Sve patriotske i narodne svečanosti bile su živo potpomagane sa strane kluba, a mno- gim od ovih klub je dao i inicijativu. U nijednom momentu, kad bi se radilo o o- vakovim nacij. manifestacijama klub nije uskratio svoju pomoć i učestvovao makar u kako malom broju. Najbolji dokaz takova djelovanja našega “kluba u javnom životu jesu brojne narodne i državne manifesta- cije i svečani pohodi na grobove naših ve- likana, da im odamo dužnu poštu za nji- “hov narodni rad i da se ugledamo u njih kao naše uzore, koji će nam služiti dobrim primjerom kroz naš javni život. Tako je klub priredio na 24 novem. svečani po- hod na grob kanonika Dum I. Stojanovića. prigodom 20. obljetnice. smrti velikog po- kojnika. Pohodu su se pridružila sva mje- sna društva sa barjacima uz veliko učešće građana. Nad grobom je progovorio Dum A. Anić, a jedan član kluba položio vije- nac sa jugosl. trobojnicom. — “Dne 1. dec: na dan ujedinjenja učestvovao je klub pro- slavi, koju je priredio odbor građana. — Dne 12 dec. klub se je po svojim prestav- nicima pridružio pohodu na grob prof. Luka Zore. — Dne 17. dec. prigodom proslave Vis. Regenta Aleksandra klub je sudjelovao po svojim prestavnicima svečanom blagodarenju za njegov dugi ži- vot i sreću. — I ove godine klub je bio vidno angažovan u odboru za proslavu Vi- dovdana i Petrovdana, rođendana Njeg. te su ove važne sve- Velič. Kralja Petra IL, čanosti i za naš narod pune značaja bile do- stojanstveno ina osobiti način proslavljene. U javnosti je naš klub uživao do- : stojan položaj i imao uvažujući riječ u svim općim pitanjima. Inicijativom našega kluba sazvan je na 27. II. 21. veliki javui zbor u općin. vijećnici u svrhu osnivanja po- : družnice Jug. Matice, na kome je drug Vi. doević. govorio u ime kluba i prikazao: zna- čaj i potrebu osnivanja takove podružnice u našem gradu. Izabrana je uprava, u koju su ušli i neki od naših drugova. — Na an- oketi građana u opć. vijećnici o sijelu Primor- ske Oblasti prihvaćen je zaključak, da se: sa strane našega kluba pošalje prestavka profesor. zboru beograd. universiteta, u kojoj se moli, da Bun: bude sijelo ove oblasti. Prigodom smrti dAtodniče borca i pr- vaka starine Dr. Pera Čingrije klub je izdao osmrtnicu, te u sprovodu učestvovao korporativno sa svojim vijencem. Nad gro- bom se oprostio sa velikim pokojnikom drug Bubalo. Kad su se imenovanjem Roberta Ftil- lausa kot. nezdravi pojavi protekcijonizma u našem javnom životu, klub nije mogao da ostane na to pasivan, već je solidarišući se sa svom našom javnosti poštene prošlosti po- za čitanke, pisanke, olovke, tramvaj i ost. kluba unapredili i ojačali K čiste dobiti) omogućio je i ove go- djelomično svladaju materijalne poteškoće, prostorijama. Nemila smrt ugrabila nam je | upraviteljem u Ninu pokazali rodi, u sva vremena i u svima prilikama, uvažavali Slobodu, Sa istorijom u ruci, dalo bi se doka- zati, da je nebrojeno najvrlih duhova mo- ralo podleći u zagušljivom vazduhu rop- stva; dok su drugi došli do Slobođe, da se mogu razvijati i napredovati, da je borba trajala stolećima, dok su narodi sebi izvojevali Slobodu, da mogu njome u napred koračati Po ovo nekoliko reči daje se pojmiti, kako je važna knjiga, koja razlaže i ispi- tuje načelo Slobode. Moglo bi nam se zameriti, da prece- njujemo svoju snagu, kada bi smo se ovde upustili, da kritikujemo misli i razloge tako slavnog spisatelja kao što je Mill. < Mi znamo, da naš čitalački svet može sam suditi o mislima koje se u ovoj knjizi izlažu; no ipak držimo, da smo dužni reći reć, dve, i o samoj knjizi. Po samom naslovu knjige, mogao bi čitalac pomisliti, da će Mill ispitivati, i razlagati ustanove, koje današnjim drža. vama, i prema stepenu današnje političke zrelosti i nauke o državi, ujemčavaju Slo- bodu čovekovu, Slobodu narodnu. Mill pretpostavlja da je država ure- đena i snadbevena tim slobodnim ustano- + PN MRZE GRAPE BLA SOPRANO PIE OBREDA A digao oštar glas protesta tražeći ponište. Bi nje toga imenovanja u apelu upravljenu nadležnim faktorima. Korak kluba bio je # uspješan, te je poznatom skutonoši pro- s palog režima bilo ukinuto imenovanje. | Kad se imalo rješavati pitanje naziva # naše države u Konstituanti klub 'je sma. # trao svojom osobitom dužnosti, da sazove | u tu svrhu javni zbor na kojem je iza go. # vora Dr. Pera Čingrije, Dr. Miće Mičića, # Dr. Ljuba Leontića, druga Bubala i drugih ? ugl. građana prihvaćena rezolucija, kojom | se traži da jedinstvena država ima jedno | ime i to Jugoslavija. _ Na prosvjetnom polju klub je djelovao | u dva pravca: izdanjem i širenjem u jav- nost brošure »Zdravlje i moral“ od Dr. | Đura Orlića, koja je već prošle godine bila | najavljena javnosti — i otvaranjem anal- fabetskih tečajeva za nepismena građane | i vojnike. Obuku nepismenih vojnika (oko | 120) vršilo je više drugova u vojnoj ka-_ sarni, a tečaj nepismenih građana u pro- storijama mjesne srpske škole. Troškove | nosio je klub. Uspjeh u ovim tečajevima | bio je veoma dobar. > Klub je nastavio i u siuloj škol. god. sa serijom predavanja. Održano je 6 ito ovim redom: I. Milica Janković ;- »Zbogom Dubrovniče“ ; II. Prof. Dr. Ilija | Sindik o prehistorijskom čovjeku i močilj- ' skoj špilji; HI. Prof. Novak Bukvić o ži- | votnim. pojavima kod bilja i životinja; IV. | Prof. Dr. Ramiro Bujas o temi: Primjene moderne fsihologije ; V. Prof. Albert Haler _. 0 ekspresionizmu u našoj literaturi; VI. Prof. Đorđe Glumac o stanovnicima sve- | mira. Ova predavanja kao i dosadašnja naišla su na interes publike, koja ih _je- brojno posjetila. č Da bismo materijalnu stranu našega | »Blagajnu za potpomaganje neimućnih —akademičara“, klub je držao i ovoga puta vrlo uspjelu igranku (22 1. o. g.) u Hotel Imperialu j pod pokroviteljstvom Dr. Pera Čingrije i Ivana Meštrovića. Obilati prihod (cca 39. 000 E dine mnogim našim drugovima, da bar | koje danas student susreće u svom radu. Na 20. januara priredili su ruski umjetnici | (Baranov, Arhipova, Morozova, Milići Sko- | robohatova) koncertno veče u korist fonda našeg kluba, koji je također imao lijep uspjeh. Interni rad društva bio je dobar. Odr- žano je 14 sjednica. Sjednice kao i skup- štine društva održane su predusretljivošću | mjesnih narodnih društava u njihovim i ove godine jednog člana, druga Nika | Majstorovića, koji je na 13/II. preminuo u Beču. Izdali smo osmrtnicu i pristupili smo | korporativno sprovodu, položili vijenac, a nad grobom oprostio se s milim pokojni-* kom drug Pero Kolić. vama, pa ispituje, kao filozof šta unapre- | đuje Slobodu, šta li joj smeta razvitku | njezinom; pa, napokon, izlaže i razlozima | potkrepljuje sve ono što on drži, da una- zađuje Slobodu ličnosti. Mnogi će, pročitavši i proučivši Millo- ve razloge, misliti da je Mill i suviše bri- žan, da će se izgubiti Sloboda. I to mišlje- nje može se održati, samo ako uzima svo- jih drugih razloga; ali mimo to, u jedno- me ćemo se svi složiti a to je: da odamo priznanje tako čuvenom spisatelju, zato što se on trudi da obrati pažnju mislilaca na opasnosti, koje, po njegovom mišljenju, prete Slobodi. Mill veli, odmah u uvodu svoje knji- ge, da se Sloboda ne može primeniti i na nedozrele ljude ili narode, koji se nalaze, tako reći, još u svome detinjstvu, pa još nisu dozreli, da mogu uživati Slobodu. Na zapadu je nekako ušlo u običaj, da se i naš narod, i drugi nam narodi, koji su s nama zajedno jedne i hude sud: bine, smatra kao narod, koji još toliko nije napredovao u Shrkovanosti da se može. koristiti blagodatima Slobode. Stranci, koji su imali priliku i potru« dili se, da savesno prouče našu prošlost s sd.