m — E] IZLAZI SVAKE SUBOTE | Pajo odemo saposa Vlasniki izdavač: Odbor ph 4 Uprava \i uredništvo nalazi se u Kovačkoj ulici br. 332. IL kat. Razgovor dnevno od 11—12 ura. Rukopisi se ne vraćaju. =— Godina Ili. = ouuugesi Pz Drugovima, učesnicima 1. Jugosloven- skog novinarskog kongresa na obalama na- šeg Jadrana, koji dolaze u naš grad po- slije obavljenog posla u Splitu i iza posje- ta oslobođenih ostrva i primorskih grado- va, kličemo drugarski i bratski : Dobro nam došli! Dosad ste prošli na svom putu veliki odio našeg Primorja, i nosite sa sobom uvje- . renja o intezivnoj jugoslovenskoj svijesti našeg ostrva i našeg kopna, našeg grada i našeg sela, a u Dubrovniku će te naći, u duši grada na svakom kamenu i na sva- koj staroj hartiji daleke tragove one ideje, koja je prije stoljeća nikla na ovoj slo- obodnoj hridi, i dovela do oslobođenja i ujedinjenja Jugoslovena. | Uz Dubrovnik usko je vezan naš kul- turni i politički razvoj. Predstavljajući ne- koliko svijetlih stranica naše istorije, Du- brovnik ima u književnosti prije i poslije Gundulića, u nauci prije i poslije Boško- vića neumornih pera koja su davala pra- vac jugoslovenskom kulturnom razvoju i isticala jedinstvenost naše nacije. Drugovi iz Srbije i Bosne, u teško vreme turskog zuluma vrata male sloven- ske republike bila su u nevolji otvorena vladarima iz vaših strana i čvrst zaklon \patnicima i j uskocima. Naš grad bijaše kroz. stoljeća početna stanica velikog prometnog druma, veza. mora i kao sa jugosloven- ski: n 2 bica tia : Vrši šeporoda do konačnog ostvarenja gtroslnsije, Hircima bijaše Gundulić i dubrovačka knjiga novo evanđelje. U Narodnoj borbi nekoliko na- ših imena znači nastojanje čitavih epoha: u preporodu Dalmacije Klaić, Vojnović, Pucići, u borbi za narodno jedinstvo Pero Čingrija, u radu za konačno i potpuno oslo- bođenje tradicije otaca pokazale su put našoj omladini, koja je 1911. javno na skupštini i prva pod austro- ugarskim re- žimom izjavila, da i je ideja svih Srba, Hrvata i Slovenaca da se oslobode Habsburškog jarma i da sa braćom iz Srbije i i Crne Gore tvore jedinstvenu državu. bd e e Listovi u Dubrovniku Prigodom I. jugoslovenskog novinarskog kongresa Revolucija mjeseca marča 1848. stvori U bivšoj Austriji ustav. Data bijaše slobo- da štampe, naviješteni sabori za sve po- krajine, biranje narodnih zastupnika, usta- novljena narodna garda. Dubrovčani, još Se sjećajući svoje propale slobode, htje- doše da se slobodom odmah posluže. Na 1, IV. izađe u Dubrovniku prvi broj lista | na talij. jeziku , »Rimembranze della setti- mana“, pokrenuta od Augusta Kaznačića. Tu su članci o ustavu i tnače se dobi- Vene slobode. List prestade izlaziti 24. VI. d ua 8. VIII. poče izlaziti drugi list ,L'avve- Nire“, pod uredništvom Dra Iva Aug. Ka- Značića. Program mu bješe ekonomno- Političko - književni i trgovački. Zastu- PAO je misao slavensku i aneksiju Dalmacije “a Hrvatskom. Sarađivali su ondašnji Prvaci narodnog pokreta : Matija Ban, Medo Pucić, Dr. Miho Klaić i dr. U Dubrovniku e ilirska ideja našla tla, kako nam lijepo dokazuje iz toga lista. i Pucićeva Pjesma ,Davorije“ i rasprava B. Bizzara "U grande illirio e le tendenze illiriche“. ist ovaj prestade izlaziti 31. III. 1849. Za god. 1849. izađe u Dubrovniku "Manaha na narodnom jeziku ,Dubrovnik . “> Cvijet narodnog književstva“ prvi sve- ) drugi i treći izađoše u Zagrebn za f ini a: zak nja kovina“ naše. luke, ab odmora i oporavka | čitava naša Rivijera | do posljednjeg ' rta na Pelješcu, sa svojim jedinstvenim među Južnim Slavenima, i Posjeta novinara Kad budete prolazili ulicama našega. grada i po sivom kamenu prošlih institu- cija sastavljali sliku starog Dubrovnika, ne ćete izbjeći napasti da pored toga na- bacite sliku Dubrovnika u budućnosti. Po- slije velikog potresa naš je grad izašao obnovljen, potres duhova 1918, i vraćanje slobode može da učini od Dubrovnika cen- tar Kulturnog jugoslavenstva i to nebi bilo vraćanje duga cijele nacije jednom gradu, nego nastavak rada na široj osnovi u po-- vraćenoj slobodi i na terenu kulturnog na- stojanja generacija i vijekova. Jedna sli- karska akademija, jedan institut za istoriju. i umetnost našao bi u našim arhivima i starinama široko polje rada. Ogromnu vrijednost duge i razvijene obale Dalmacije i njenu važnost za eko- nomski razvoj cijele države niko. nije po- zvaniji da ocijeni od prestavnika štampe. Stvarajući u javnosti razumijevanje za unapređenje pomorstra naša štampa su- djelovaće na konsolidovanju naših ekonom- skih prilika. Poduzetnost pomoraca i stara energija u novim prilikama djelovaće za opće dobro cijele države. Dubrovačke su lađe prve poslije sloma, okićene tradici- jama Miha Pracata pod jugoslovenskom za- stavom otvorile pomorski promis na Ja- dranu. | Kroz decenije. su naši krajevi iz ZA- deda čeznuli za izlazom la more ievo da- nas u slobodi. pružaju ge poduzetnim du- od Konavcskih stijena pa položajem i prirodnim ljepotama. Sve su ovo problemi koji zbog svoje važnosti-gube lokalni okvir i postaju pred- met opće diskusije. Pozdravljajući goste, želimo da iz naše sredine ponesu. najljepše utiske i da doprinesu da preko starog Dubrovnika pređemo u novi život, i da »Jugoslovenska Atina“ ne ostane .samo jedna lijepa kulturna reminisencija nego jedno od zarišta vaskolikog. kulturnog Ju- goslovenstva. Dubrovnik, 3. septembra 1921. olesnima | i Željnim % _—_—— Poslije evakuacije Baranje Mađari su ispraznili djelomično za- padnu Mađarsku, i u isto vrijeme okupi- raju Baranju. Jugoslovenske su vlasti eva- kuisale, a Talijani sjede i nadalje na Sušaku. Komisijama savezničkim uspijeva da vrate Mađarskoj Pečuh i okolicu i ako nijesu ispunili nijedan od uvjeta za evakuaciju. Prema Talijanima mi ne uspijevamo da provedemo rapalski ugovor. Evakuacijom Baranje dobivamo na našoj strani poslije spoljnog neuspjeha jedan težak nutarnji problem. Vlada je ugovorom bila - vezana za izvršenje evakuacije i nikome u javnosti ne paća na _ pamet da traži kršenje ugo- Vora u ovom sporu, ali mora se označiti kao njen neuspjeh u spoljnoj politici što je evakuaciju izvela bez ikakovih pripre- ma dovodeći naše suradnike u opasnost oda ostavljaju za demarkacionom linijom milione _ narodnog dobra, i da se izvrga- vaju “bijesu Hortyeve soldateske. Autono-. mije koju su uživali u Pečuhu Bela Lind- ner 8 organizovano radništvo bijaše u stanju da nas prikaže kao demokratsku Zt wu koja sa mnogo obzira tretira ta- išnje stanopništvo. Po riječima samoga Oskara Jaszia naš liberalni režin u Ba- ranji imao je uticaja na duhove pod bije- lim terorom u Mađarskoj i mogao je da m. polazna točka za restauraciju demo- kratske Mađarske. Jer za nas je od velike iŽK josti Ki nb ji .. teror Žeudalaga za Fovaćt ko še : ić ad AA u + im. | mečnja rai S ed Ba A Sebi. “na paša leđa: dr si znatan broj izbeglica, nekoliko hiljada mađarskih rad- nika. Pored vojske generala Vrangela naša socijalna politika ima da se brine i sa drugovima Bele Lindera. Pozicija Jugo- slavije i Male Antante koja je porasla sa slomom Karlove uskrsne avantire u pi- tanju Baranje bilježi znatan neuspjeh. Mnogi znaci, pa i samo pristrano držanje engleskog komesara za razgraničenje opravdavaju bojazan da je Mađarska agre- sivno porasla i da se treba čuvati Hab- zburških iznenađenja kojima smo prvi put suprostavili odlučno držanje, koje se na- žalost nije manifestiralo kod evakuacije Dobro nam došli! Baranje. s pa Glavna svrha toga književ- ćirilskim i latinskim slovima. Koliko se 1850. i 1851. nog lista bila je, da se od propasti saču- vaju pjesnički sastavci starih Dubrovčana, da se mladim našim piscima tu otvori polje djelovanja, kroz koje bi se slovinska narodnost u ovim slranama utvrdila, te i za to, da se Slaveni mogu u svakom obziru upoznati sa Dubrovnikom. U Dubrovniku, zabavniku štionice dubrovačke“, koji je 70 - tih godina iz- | lazio u Dubrovniku, birani umovi s ove strane Neretve zastupahu značajnu epohu naše narodne književnosti. Na 1. V. 1878. poče izlaziti u Dubrov- niku periodični književni list ,Slovinac*, razvijajući barjak sloge, mira i ljubavi naosob među Srbima i Hrvatima. Pisao je dvojakim pis- menima : latinicom i ćirilicom. ,Slovinac“ sa vrlo dobrim i mnogim saradncima sta- rijim i mlađim, iz Dubrovnika i iz ostale Dalmacije, presta izlaziti svrhom g. 1884. Nažalost je iu Dubrovniku došlo, kao i u ostaloj Dalmaciji, do razdora između Hrvata i Srba. Dubrovački Srbi osnovaše g. 1882. list ,Glas dubrovački“, ali i taj brzo uminu. I nasta u Dubrovniku jaka borba između Srba i Hrvata, osobito kada Srbi dobiše općinu u svoje ruke. Hrvati tada u februaru 1891. osnuju list ,Crvena Hrvatska“, a zatim na ustuk ove osnuju Srbi g. dje dist » Dubrovnik“, Plampavag, is Ja a7 , Šk ki 4% “ pe ispisalo u ovim listovima da se dokaže: da je Dubrovnik sa okolicom hrvatski a na srpski i obratno. Nu srećom prođoše i ta tugaljiva vremena žestoke borbe poli- tičke i nadođe i u Dubrovniku uvjerenje o jedinstvu naroda hrvatskog i srpskog imena. Pristaše hrvatske i srpske stranke pristupiše zajedno g. 1911. u općinske izbore. Nu tada nasta razdor među samim Hrvatima, te mjesto iednog hrvatskog lista bjehu tada dva: ,Crvena Hrvatska“, gla- silo hrvatske stranke i .Prava Crvena Hrvatska“, glasilo hrvatske stranke prava. Prva postade od 1905. najveća zagovara- teljica zdrave narodne politike srpsko - hrvat. jedinstva. Uz ovaj list skopčano je ime velikog našeg rodoljuba, pk. Frana Supila, te našeg čuvenog novi- nara Milana Marjanovića, urednika toga lista, kao što je uz list ,Dubrovnik“ ime | pk. Antuna Fabrisa, >srpskog rodoljuba | mučenika, priznatog uzora žurnalistike. Fabris je bio (isprva zajedno za glav- nim svradnikom pk. prof. Lukom Zore) od 1902. do svoje smrti 14. X. 1904. ured- nikom i znamenitog dubrovačkog ,Srđa“, srpskog lista za nauku i književnost. Njegovu e vodilja bješe : ojačati i ši- riti književnošću i naukom bratsku slogu između Srba i Hrvati, držeći se najviše vjerske oo i- zdrava liberalizma, € ko sA a 3 M : j Pr 3 ' : pod jA li Mađarskom vladati Karely kO: svim. agrarnim ' Šknoolinić u x u Cilju, | dima istoga. prestao izlaziti. političara | dinu (g. 1920.) POJEDINI BROJ 3 KRUN Palugod PTS Ma 15. . din. Nr >< | Cijene oglasima: 1 em vi u širini 1 stupca 3 din. (1 . Priopćenja i zahvale 10 K r Stalnim oglasivačima pop mi čidia u mu je o glavi hjetačka m“: ga nije mogla da makne insćenira: cesima. Erzberger se istakao pod | šću i ustrajnošću nego pio malsk i nošću. Još za rata kad je uvidio da dendorf neće spasti njemačku Pai. se više osjetila Me ii miša: snađe u novim sprilikamaa mi je kod njegovo dlana zanat diniće | jalističkih stranaka, koje je išlo zati plaćanjem ratnih dugova konsoliduje mačku republiku. Nepopravi militaj koji u ovom ratu nijesu ništa naučili, p po novno dižu glavu, javno po Berlinu i osta- lim aorte obdržavaju. monarhistič ke. da se nađe podloga # za ao zakona. M | aj posao. obav ik će opći če je PE istog Ministarstva u | dostavilo sve potrebite formulare i. € naputke o načinu izvođenja. ei Da se dođe do traženih podataka o individualno svi oni posjednici, “kojih : tiču prijave težaka, da se izjave o na Ave: ovim pozivima smatrati će se, no žak, da ne traži nikakove promjene | izašao. i spomen broj ,,Srđa“ izdat o 100 - toj obljetnici pada dubrd republike. Te je godine ,Srd“ kre Od političkih listova u o. azaini deka no rat tri: »Dubrovnik' , čka a“, od kojih je prvomu i drugomu bečk vlada početkom rata policajno zabran izlaženje, a treći, sramotne austrofi uspomene, nakon prevrata+ od omla bi spaljen i tako prestade izlaziti. Od drugih listova spomenuti ram , »List dubrovačke biskupije“; izlazi od I. 1901. sa mnogo lijepih članaka i iz. storije dubrovačke ; ,Slogu“, novine | puk, koje su izlazile lanjske godine; ,Na more“ glasnik jugosl. pomorske mati (g. 1919., 1920.,; direktor Dr: Lj. Long » Vrelo“, mjesečnik za srednjoškol. € m Nakon ujedinjenja i oslobođenja i izle ze tri politička sedmična lista: "TR (nezavisni napredni, direktor Dr. Lj. Leo tić, od 22. XI. 1919), ,Hapoz“ (radika od 12. VII. 1919), te ,Nar. Svijest“ (pt čke ding od 4. 1X.:1919). o) pao EE Pod 27