m — E]
IZLAZI SVAKE SUBOTE |

Pajo odemo

saposa

Vlasniki izdavač: Odbor ph

4 Uprava \i uredništvo nalazi se u
Kovačkoj ulici br. 332. IL kat.
Razgovor dnevno od 11—12 ura.

Rukopisi se ne vraćaju.
=—

Godina Ili.

= ouuugesi
Pz

Drugovima, učesnicima 1. Jugosloven-
skog novinarskog kongresa na obalama na-
šeg Jadrana, koji dolaze u naš grad po-
slije obavljenog posla u Splitu i iza posje-
ta oslobođenih ostrva i primorskih grado-
va, kličemo drugarski i bratski : Dobro
nam došli!

Dosad ste prošli na svom putu veliki

odio našeg Primorja, i nosite sa sobom uvje- .

renja o intezivnoj jugoslovenskoj svijesti
našeg ostrva i našeg kopna, našeg grada
i našeg sela, a u Dubrovniku će te naći,
u duši grada na svakom kamenu i na sva-
koj staroj hartiji daleke tragove one ideje,
koja je prije stoljeća nikla na ovoj slo-
obodnoj hridi, i dovela do oslobođenja i
ujedinjenja Jugoslovena. |

Uz Dubrovnik usko je vezan naš kul-
turni i politički razvoj. Predstavljajući ne-
koliko svijetlih stranica naše istorije, Du-
brovnik ima u književnosti prije i poslije
Gundulića, u nauci prije i poslije Boško-
vića neumornih pera koja su davala pra-
vac jugoslovenskom kulturnom razvoju i
isticala jedinstvenost naše nacije.

Drugovi iz Srbije i Bosne, u teško
vreme turskog zuluma vrata male sloven-
ske republike bila su u nevolji otvorena
vladarima iz vaših strana i čvrst zaklon
\patnicima i j uskocima. Naš grad bijaše kroz.
stoljeća početna stanica velikog prometnog
druma, veza. mora i kao sa jugosloven-
ski: n 2 bica tia :

Vrši

šeporoda do
konačnog ostvarenja gtroslnsije, Hircima
bijaše Gundulić i dubrovačka knjiga novo
evanđelje. U Narodnoj borbi nekoliko na-
ših imena znači nastojanje čitavih epoha:
u preporodu Dalmacije Klaić, Vojnović,
Pucići, u borbi za narodno jedinstvo Pero
Čingrija, u radu za konačno i potpuno oslo-
bođenje tradicije otaca pokazale su put
našoj omladini, koja je 1911. javno na
skupštini i prva pod austro- ugarskim re-
žimom izjavila, da i je ideja svih Srba, Hrvata
i Slovenaca da se oslobode Habsburškog
jarma i da sa braćom iz Srbije i i Crne Gore
tvore jedinstvenu državu.

bd e e
Listovi u Dubrovniku
Prigodom I. jugoslovenskog novinarskog kongresa

Revolucija mjeseca marča 1848. stvori
U bivšoj Austriji ustav. Data bijaše slobo-
da štampe, naviješteni sabori za sve po-
krajine, biranje narodnih zastupnika, usta-
novljena narodna garda. Dubrovčani, još
Se sjećajući svoje propale slobode, htje-
doše da se slobodom odmah posluže. Na
1, IV. izađe u Dubrovniku prvi broj lista |
na talij. jeziku , »Rimembranze della setti-
mana“, pokrenuta od Augusta Kaznačića.
Tu su članci o ustavu i tnače se dobi-
Vene slobode. List prestade izlaziti 24. VI.
d ua 8. VIII. poče izlaziti drugi list ,L'avve-
Nire“, pod uredništvom Dra Iva Aug. Ka-
Značića. Program mu bješe ekonomno-
Političko - književni i trgovački.  Zastu-
PAO je misao slavensku i aneksiju Dalmacije
“a Hrvatskom. Sarađivali su ondašnji
Prvaci narodnog pokreta : Matija Ban, Medo
Pucić, Dr. Miho Klaić i dr. U Dubrovniku
e ilirska ideja našla tla, kako nam
lijepo dokazuje iz toga lista. i Pucićeva
Pjesma ,Davorije“ i rasprava B. Bizzara
"U grande illirio e le tendenze illiriche“.

ist ovaj prestade izlaziti 31. III. 1849.

Za god. 1849. izađe u Dubrovniku
"Manaha na narodnom jeziku ,Dubrovnik .
“> Cvijet narodnog književstva“ prvi sve-
) drugi i treći izađoše u Zagrebn za

f

ini a:

zak

nja kovina“ naše. luke, ab
odmora i oporavka | čitava naša Rivijera |
do posljednjeg '
rta na Pelješcu, sa svojim jedinstvenim

među Južnim Slavenima,

i

Posjeta novinara

Kad budete prolazili ulicama našega.
grada i po sivom kamenu prošlih institu-
cija sastavljali sliku starog Dubrovnika,
ne ćete izbjeći napasti da pored toga na-
bacite sliku Dubrovnika u budućnosti. Po-
slije velikog potresa naš je grad izašao
obnovljen, potres duhova 1918, i vraćanje
slobode može da učini od Dubrovnika cen-
tar Kulturnog jugoslavenstva i to nebi bilo
vraćanje duga cijele nacije jednom gradu,

nego nastavak rada na široj osnovi u po--

vraćenoj slobodi i na terenu kulturnog na-
stojanja generacija i vijekova. Jedna sli-

karska akademija, jedan institut za istoriju.

i umetnost našao bi u našim arhivima i
starinama široko polje rada.

Ogromnu vrijednost duge i razvijene
obale Dalmacije i njenu važnost za eko-
nomski razvoj cijele države niko. nije po-
zvaniji da ocijeni od prestavnika štampe.
Stvarajući u javnosti razumijevanje za
unapređenje pomorstra naša štampa su-
djelovaće na konsolidovanju naših ekonom-
skih prilika. Poduzetnost pomoraca i stara
energija u novim prilikama djelovaće za
opće dobro cijele države. Dubrovačke su
lađe prve poslije sloma, okićene tradici-
jama Miha Pracata pod jugoslovenskom za-

stavom otvorile pomorski promis na Ja-
dranu. |
Kroz decenije. su naši krajevi iz ZA-

deda čeznuli za izlazom la more ievo da-
nas u slobodi. pružaju ge poduzetnim du-

od Konavcskih stijena pa

položajem i prirodnim ljepotama.

Sve su ovo problemi koji zbog svoje

važnosti-gube lokalni okvir i postaju pred-
met opće diskusije. Pozdravljajući goste,
želimo da iz naše sredine ponesu. najljepše
utiske i da doprinesu da preko starog
Dubrovnika pređemo u novi život, i da
»Jugoslovenska Atina“ ne ostane .samo
jedna lijepa kulturna reminisencija nego
jedno od zarišta vaskolikog. kulturnog Ju-
goslovenstva.

Dubrovnik, 3. septembra 1921.

olesnima | i Željnim  %

_—_——

Poslije evakuacije Baranje

Mađari su ispraznili djelomično  za-
padnu Mađarsku, i u isto vrijeme okupi-
raju Baranju. Jugoslovenske su vlasti eva-
kuisale, a Talijani sjede i nadalje na Sušaku.
Komisijama savezničkim uspijeva da vrate
Mađarskoj Pečuh i okolicu i ako nijesu
ispunili nijedan od uvjeta za evakuaciju.
Prema Talijanima mi ne uspijevamo da
provedemo rapalski ugovor. Evakuacijom
Baranje dobivamo na našoj strani poslije
spoljnog neuspjeha jedan težak nutarnji
problem. Vlada je ugovorom bila - vezana
za izvršenje evakuacije i nikome u javnosti
ne paća na _ pamet da traži kršenje ugo-
Vora u ovom sporu, ali mora se označiti
kao njen neuspjeh u spoljnoj politici što
je evakuaciju izvela bez ikakovih  pripre-
ma dovodeći naše suradnike u opasnost
oda ostavljaju za demarkacionom linijom
milione _ narodnog dobra, i da se izvrga-

vaju “bijesu Hortyeve soldateske. Autono-.

mije koju su uživali u Pečuhu Bela Lind-
ner 8 organizovano  radništvo bijaše u
stanju da nas prikaže kao demokratsku
Zt wu koja sa mnogo obzira tretira ta-
išnje stanopništvo. Po riječima samoga
Oskara Jaszia naš liberalni režin u Ba-
ranji imao je uticaja na duhove pod bije-
lim terorom u Mađarskoj i mogao je da

m. polazna točka za restauraciju demo-
kratske Mađarske. Jer za nas je od velike

iŽK josti Ki
nb ji .. teror Žeudalaga za Fovaćt
ko še : ić ad AA u + im. | mečnja
rai S ed

Ba A

Sebi. “na paša leđa: dr si znatan broj

izbeglica, nekoliko hiljada mađarskih rad-
nika. Pored vojske generala Vrangela naša
socijalna politika ima da se brine i sa
drugovima Bele Lindera. Pozicija Jugo-
slavije i Male Antante koja je porasla sa
slomom Karlove uskrsne avantire u pi-
tanju Baranje bilježi znatan neuspjeh.
Mnogi znaci, pa i samo pristrano držanje
engleskog komesara za razgraničenje

opravdavaju bojazan da je Mađarska agre-
sivno porasla i da se treba čuvati Hab-
zburških iznenađenja kojima smo prvi put
suprostavili odlučno držanje, koje se na-
žalost nije manifestiralo kod evakuacije

Dobro nam došli! Baranje.
s pa
Glavna svrha toga književ-  ćirilskim i latinskim slovima. Koliko se

1850. i 1851.
nog lista bila je, da se od propasti saču-
vaju pjesnički sastavci starih Dubrovčana,
da se mladim našim piscima tu otvori
polje djelovanja, kroz koje bi se slovinska
narodnost u ovim slranama utvrdila, te i
za to, da se Slaveni mogu u svakom
obziru upoznati sa Dubrovnikom.

U Dubrovniku, zabavniku štionice
dubrovačke“, koji je 70 - tih godina iz- |
lazio u Dubrovniku, birani umovi s ove
strane Neretve zastupahu značajnu epohu
naše narodne književnosti.

Na 1. V. 1878. poče izlaziti u Dubrov-
niku periodični književni list ,Slovinac*,
razvijajući barjak sloge, mira i ljubavi
naosob među
Srbima i Hrvatima. Pisao je dvojakim pis-
menima : latinicom i ćirilicom. ,Slovinac“
sa vrlo dobrim i mnogim saradncima sta-
rijim i mlađim, iz Dubrovnika i iz ostale

Dalmacije, presta izlaziti svrhom g. 1884.

Nažalost je iu Dubrovniku došlo, kao
i u ostaloj Dalmaciji, do razdora između
Hrvata i Srba. Dubrovački Srbi osnovaše
g. 1882. list ,Glas dubrovački“, ali i taj
brzo uminu. I nasta u Dubrovniku jaka
borba između Srba i Hrvata, osobito kada

Srbi dobiše općinu u svoje ruke. Hrvati

tada u februaru 1891. osnuju list ,Crvena
Hrvatska“, a zatim na ustuk ove osnuju
Srbi g. dje dist » Dubrovnik“, Plampavag,

is Ja a7 , Šk ki 4% “ pe

ispisalo u ovim listovima da se dokaže:
da je Dubrovnik sa okolicom hrvatski a
na srpski i obratno. Nu srećom prođoše i
ta tugaljiva vremena žestoke borbe poli-
tičke i nadođe i u Dubrovniku uvjerenje
o jedinstvu naroda hrvatskog i srpskog
imena. Pristaše hrvatske i srpske stranke
pristupiše zajedno g. 1911. u općinske
izbore. Nu tada nasta razdor među samim
Hrvatima, te mjesto iednog hrvatskog lista
bjehu tada dva: ,Crvena Hrvatska“, gla-
silo hrvatske stranke i .Prava Crvena
Hrvatska“, glasilo hrvatske stranke prava.
Prva postade od 1905. najveća zagovara-
teljica zdrave narodne politike srpsko -
hrvat. jedinstva. Uz ovaj list skopčano je
ime velikog našeg rodoljuba,
pk. Frana Supila, te našeg čuvenog novi-
nara Milana Marjanovića, urednika toga

lista, kao što je uz list ,Dubrovnik“ ime |
pk. Antuna  Fabrisa, >srpskog rodoljuba |

mučenika, priznatog uzora žurnalistike.
Fabris je bio (isprva zajedno za glav-
nim svradnikom pk. prof. Lukom Zore)
od 1902. do svoje smrti 14. X. 1904. ured-
nikom i znamenitog dubrovačkog ,Srđa“,
srpskog lista za nauku i književnost.

Njegovu e vodilja bješe : ojačati i ši-

riti književnošću i naukom bratsku slogu
između Srba i Hrvati, držeći se najviše

vjerske oo i- zdrava liberalizma,

€

ko sA a 3 M : j
Pr 3 ' : pod jA

li Mađarskom vladati Karely
kO: svim. agrarnim ' Šknoolinić u x
u Cilju, |

dima istoga.

prestao izlaziti.

političara |

dinu (g. 1920.)

POJEDINI BROJ 3 KRUN
Palugod PTS Ma 15. . din. Nr

><

| Cijene oglasima: 1 em vi
u širini 1 stupca 3 din. (1 .

Priopćenja i zahvale 10 K r
Stalnim oglasivačima pop

mi

čidia u mu je o glavi hjetačka m“:
ga nije mogla da makne insćenira:
cesima. Erzberger se istakao pod |

šću i ustrajnošću nego pio malsk i
nošću. Još za rata kad je uvidio da
dendorf neće spasti njemačku Pai.

se više osjetila Me ii miša:
snađe u novim sprilikamaa mi je kod

njegovo dlana zanat diniće |
jalističkih stranaka, koje je išlo zati
plaćanjem ratnih dugova konsoliduje
mačku republiku. Nepopravi militaj
koji u ovom ratu nijesu ništa naučili, p po
novno dižu glavu, javno po Berlinu i osta-
lim aorte obdržavaju. monarhistič ke.

da se nađe podloga # za

ao zakona. M

| aj posao. obav ik će opći če

je PE istog Ministarstva u |

dostavilo sve potrebite formulare i. €

naputke o načinu izvođenja. ei
Da se dođe do traženih podataka o

individualno svi oni posjednici, “kojih :
tiču prijave težaka, da se izjave o na Ave:

ovim pozivima smatrati će se, no
žak, da ne traži nikakove promjene |

izašao. i spomen broj ,,Srđa“
izdat o 100 - toj obljetnici pada dubrd
republike. Te je godine ,Srd“ kre

Od političkih listova u o.
azaini deka no rat tri: »Dubrovnik' ,

čka a“, od kojih je prvomu i drugomu bečk
vlada početkom rata policajno zabran
izlaženje, a treći, sramotne  austrofi
uspomene, nakon prevrata+ od omla
bi spaljen i tako prestade izlaziti.

Od drugih listova spomenuti ram ,
»List dubrovačke biskupije“; izlazi od
I. 1901. sa mnogo lijepih članaka i iz.
storije dubrovačke ; ,Slogu“, novine |
puk, koje su izlazile lanjske godine; ,Na
more“ glasnik  jugosl. pomorske mati
(g. 1919., 1920.,; direktor Dr: Lj. Long
» Vrelo“, mjesečnik za srednjoškol. € m

Nakon ujedinjenja i oslobođenja i izle
ze tri politička sedmična lista: "TR
(nezavisni napredni, direktor Dr. Lj. Leo
tić, od 22. XI. 1919), ,Hapoz“ (radika
od 12. VII. 1919), te ,Nar. Svijest“ (pt
čke ding od 4. 1X.:1919). o)

pao
EE
Pod 27