(ZLAZI SVAKE SUBOTE
=

olasniki izdavač: Odbor ,Rada“.

Uprava i uredništvo nalazi se u

Kovačkoj ulici br. 332. II. kat.

Razgovor drevno od 11—12 ura.
Rukopisi se ne vraćaju.

_

= |

“Godina 11.

La

—————————

Državni zajam

Vlada naše kraljevine raspisala je
unutrašnji državni zajam od petsto-
tina milijona dinara, a zaključila da

sklopi i vanjski zajam, koji će slije-,

diti nakon ovog unutarnjeg.
Važnost je ovog zajma po našu
državu velika. Namijenjen uređenju
i proširenju saobraćaja, popravljanjem
dosadašnjih i gradnjom novih pruga,
zmatno će doprinijeti dizanju i. una-
pređdenju cjelokupne naše narodne pri-
vrede. Saobraćajom se otvaraju i ra-
zvijaju nova tržišta, a tim izazvana
povećana produkcija dizanjem izvoza
«doprinijet će staloženju naše pokole-
bane valute, a ujedno. većom ponu-
dom regulisanju cijena i padanju sku-
poće, koja bi inače neprestanim ska-

kanjem mogla iu nas da izazove ne-

dogledne socijalne potrese. Uspjeh
zajma bit će također jedan od opip-
ljivih dokaza našeg unutarnjeg kon-
solidovanja, a kao takav on će se odra-
ziti povoljnijim političkim i ekonom-
skim položajem naše države prama
ostalim državama. Financijski krugovi
u svijetu pažljivo prate ovu prvu ku:
šnju, kroz koju naša država prolazi,
a jedino namičući sami svojim  sre-
stvima najvažnije potrebe koje od
nas naša država traži, moći ćemo da

s uspjehom u stranom svijetu potra- —

žimo kredita, potrebitog za brzo opo-

ravljenje od ratnih posljedica i te-.|

meljitu obnovu naše zemlje.

U upisivanju ovog zajma treba da
uzmu udjela svi slojevi našeg naroda.
Te od nas traži ne samo patriotska
dužnost, od koje niko ne bi smio da
bježi kad bi se io žrtvi radilo, nego
i vlastiti interes svakog pojedinca, koji
svoju gotovinu ulaže u državni zajam.
Sigurnost uloška zajamčena ja kon-
trolom parlamenta, a uslovi za upisi-
vanje veoma su povoljni. Interes je
uslijed toga za zajam velik, pa po
beogradskim vijestima uspjeh upisi-
vanja kroz
i dobar. |
. Očekujemo da će se i Dubrovnik:
istaknuti uz ostalu braću svojim oda-
zivom pozivu države. Pozvani su svi
građani, a svak prama svojoj snazi i
može i treba da upiše državni zajam.

prve dane bio je svestran -
| čke čete iz Severne i Južne Amerike, iz

a

Dubrovnik, 10. septembra 1921.

—_————————

Naši zanemareni iselienici

Bvrope*" (LIK. 1921) izašeo je ove) Sla

lA. asao je ovaj čla-
nak €. Dr. Ljuba Leontića, direktora ,Rada“:

Rasćjana po svetu olujama života, si-
rotna deca naše patničke zemlje ne mogu
da zaborave svoju rođenu majku, ni onda
kad vrativši se iz daljine, izmoždena i sta-
račkog mira žedna, razočarana i očajna
opet odlaze od nas za uvek... Nesrećno
zaljubljeni u domovinu koja za njih ne
mari, naši iseljenici ne mogu da pravo za-
vole tuđinu, iako im ona nudi povoljnije
uslove i za čoveka dostojniji život. U ne-
milom snu, nošeni mutnim vrtlogom borbe
neprestane, oni gledaju sa neugasnom že-
ljom kroz maglu zagušljiva dima ameri-
čkih tvornica na sunčane obale dalekog
»staroga kraja“. I umiru u tuđini sa gro-
zom da će im umorno telo zatrpati ledena
raka bez cveća, koja ne čuva pomen, &
za sobom ostavljaju zdravo naše seljačko
seme da utone u tamno more gomila koje
šume jezikom misli i osećaja njima još
uvek nepoznatih i nikada otkrivenih. —
Kao kremen s planine, nebu i suncu naj-
bliže, survan u dolinu da ga besna reka
ponese i s njim mekše kamenje kreše i
melje, tvrdi naš emigranat, oboren teškim
udarcem čeličnog malja, pada pod golemi

žrvanj američkih talijona, da ga onda sme- 4

se u gigantsku zgradu koju moderni fa-
raoni dižu pod. oblake, kao što su stari
nekada sazdali prkosne piramide bezbroj-
nim telesima bezimenih robova.

1 tu oonAhin= gakih nensh o miljana no

beleži zlatno pero istorije, niti plače nad
njom saviti luk tragičnih gusala —
..:*

Sedam stotina hiljada jugoslovenskih
iseljenika, oterani iz svojih pitomih sela
preko mdđra tiranijom tuđeg režima i be-
savesnom plačkom domaćih pauka, čekali
su sa večno živom željom veliki dan uje-
dinjenja, da se povrate na svoje staro
ognjište i da otpočnu novi život, u politi-
čkoj i ekonomskoj slobodi, u toplom gne-

"zdu porodične sreće. -

Za vreme rata organizovani, naši su
iseljenici otpremali na ratište dobrovolja-

Kanade, iz Australije, Nove Zelandije i
Južne Afrike, a ogromne svote, brižno su
sabirane od skromne nadničarske uštednje
u sve ratne fondove: za crveni krst, za
udovice i siročad, za invalide i dobrovoljce,

i:mašer naroda za sl

Za Sve što je otadžbina od njih tražila. —
Nijedna se akcija nije preduzela u ratu a
da nisu u njoj uzeli učešća emigranti.
»Jugoslovenska Narodna Obrana“ u
Južnoj Americi financirala je Jugosloven-
ski Odbor za sve vreme njegova delova-
nja, i sva naša propaganda po celome sve-
tu vršena je poglavito s pomoću  iseljeni-
čkog novca. U Severnoj* Americi, organi-
zacije okupljene oko ,Jugoslovenskog Na-
rodnog Veća“ u Vašingtonu, a naročito
Srbi, organizovani u .,Srpskoj Narodnoj
brani“ i oko ,Amerikanskog Srbobrana“,
predobili su američko javno mišljenje za
našu stvar, uprkos besnoj propagandi koju
su onde naši protivnici vodili, rasipljući
obilate ratne zajmove sklopljene u Ame-
rici i neštedeći reklamnom propagandom

. svoje dekorisane ratnike. Predstavnici«S.D.

Amerike, sa Wilsonom na čelu, otišli su u
Pariz osvojeni nesamo mučeničkim hero-
jizmom naše vojske nego i svesnom požr-
tvovnošću skromnih i patničkih naših ra-
denika iz rudokopa, talijonica i tvernica
američkih. Strahote albanske tragedije, i

neprocenjiva vrednost žrtve srbijanskog

seljaka za savezničku pobedu, ostale bi

malo poznate, u tom stranom svetu, da

nisu našle odjeke u našim mnogobrojnim
kolonijama, razasutim po svoj kugli ze-
maljskoj, i da budna naša emigracija nije
podizala svoj solidarni protest na svaki

pokušaj. naših narodnih protivnika da naša

prava ospore ili da podcene vrednost borbe
bodu. Koka“ |

e veliko delo bilo svršeno, i kac
Kad je veliko delo bilo svršeno, i kad

je našom zemljom zatresao zanosni poklič

pobede, sa svih kontinenata i preko svih
mora odgovorila je jeka rasejane dece ove

naše zajedničke grude, koju su u sjaju gle-

dala kroz suze — zaboravljajući na svoje

lične jade, i radujući se sreći svoga naroda

i dobru budućih
kraju“.

A domovina, odmah zatim, sva  zau-
zeta vidanjem svojih ratnih i poratnih rana,

naraštaja u  ,starome

zaboravila je na iseljenike. Ništa, skoro

baš sasvim ništa nije do danas naša dr-
žava preduzela, kroz cele ove tri godine
svoga nezavisnog života, ako ne da se
oduži našoj emigraciji za toliki rad u njenu
korist, za tolike žrtve za opće dobro, za
toliku ljubav, a ono bar da i njih uračuna
u nov narod koji je-postao, i koji ima jed-
nako pravo na brigu onih koji ga vode.

rm Onom.

a

Listovi u Dubrovniku

. U podlisku prošlog broja ,Rada“, iza-
sao je članak u kojem su u kratko prika-
zani listovi, koji su izašli u Dubrovniku,
počamši od najstarijega, pa — do najno-
Vijih, koji i danas izlaze. Ipak, pisac je
zaboravio spomenuti nekoliko listova, pa
da prikaz bude potpun, spomenuću one
Koji su ispušteni, a uz to nadopuniću ne-
Sto o već spomenutim.

»Dubrovnik, zabavnik narodne štioni-
ce dubrovačke“, Izašle su četiri knjige i
to: za g. 1867. (štamp. u Spljetu Antuna
Zannoni), za god. 1868 (štamp. u Spljetu
kod iste štamparije), za god. 1870 (štamp.
“ Dubrovniku, nakl. i tiskara Dragutina
Pretnera 1871), za g. 1876 (u Dubrovniku
Sod iste štamparije). Godine 1885 počeo
le Ponovno izlaziti u sveskama, pod ure-
dništvom kan. Dn. Ivana Stojanovića. Pr-
Ve 4 sveske g. 1885 izašle su u Zadru
(Štamp, I. Woditzke). a sv. 5. i 6. u Du-
Drovniku (kod D. Pretnera). Je li izašla
198 koja sveska nije mi poznato, ali mi-
Slim da je sa 6. sveskom prestao izlaziti.

*

rvi politički list na našem jeziku
, Gušterica“ izašao je u Dubrovniku 1. No-
vembra g. 1882. (izdavalac i .odg. urednik

Jozo Flori, štamp. Joza Flori). ,Gušterica“
je bila organ srpske dubrovačke omladine,
a nosila je natpis ,pučki list“. Izlazila je

godinu dana, svakog prvog i petnaestog
u mjesecu. s

God. 1885 dubrovački Srbi osnovaše
Glas dubrovački“. Prvi broj izašao je M
Septembra g. 1885 (ne g. 1882, kako se
spominje u zadnjem ,Radu“). Vlasnik i
izdavatelj bio je Matej Šarić, a odgovorni

“ urednik Nikša Matov Gradi, (štamp. D.

Pretnera). Ovaj je list bio vrlo lijepo ure-

sjen, a i ako srpski list zagovarao je ju-|

goslavenstvo, što je bila jedna vrlo utje-

šljiva pojava za ona vremena. Radi svog

jugoslovenskog stanovišta dolazio je ure:
dnik Nikša Gradi češće u polemiku sa
spljetskim ,Draškovim Rabošom“. List je
izlazio godinu dana, po dva puta na mjesec.

God. 1887 izašao je srpski list ,Rad-
nik“ ito prvi broj na 1. Marta g. 1887.
Vlasnik, izdavatelj i odg. urednik Domo

nio radničke interese. ,Radnik“ je

Mos 3 a RK moš Vi te Se A

kratkoga vijeka, izašlo je samo 11 broje-

“va, lijepo uregjenih od Antonija A. Stra-

Žičića.

Pisac nam je zaboravio spomenuti,
da je 90-tih godina uz ,Crvenu Hrvatsku“
(g. 1891) i ,Dubrovnik“ (god. 1892) izla-

zio u Dubrovniku godine 1895 i pravaški

list , Pravo“. Prvi broj izašao je u No-
vembru g. 18995. Vlasnik Gjuro Rašica,
odg. urednik Filip Čaroki, (štamp. D. Pret-
nera). Februara g. 1896 prestao je izlaziti.
I Srpska zoru“ pisac nam nije spomenuo.
To je bio list kulturno prosvjetnog druš-
tva ,Srpska zora“. Počela je izlaziti g.
1907, pa je izlazila sve do pred rat £g.
1914. Prvi urednik bio je Nikola R. Brkić
(štamp. srpske dubr. štamparije).

Jednom, kad smo na dubrovačkim li-
stovima vrijedno je spomenuti i ovo : kad
je prestao izlaziti ,Radnik“, srpska omla-

širila je spljetski ,Draškov Raboš“, list

koji je izlazio i latinicom, ali većinom ći-
-rilicom. \ < |

Prvi broj izašao je u Spljetu 15. Ok-
tobra g. 1883. Izdavatelji odg. urednik
vo Metličić. (Štamp. Soregottia). Izlazio.

- BEL ona Puka
a : pe S X ; a +

ii. €

do . 1; < «pisac sada
dina u Dubrovniku, u nestašici svoga lista, p

nik.

+

POJEDINI_BROJ 3 KRL

Polugod. pretplata 15. din. (e :
Za inostranstvo godišnje 80

tja —— sg so
Cijene oglasima: 1 em, visine.
u širini 1 stupca 3 din. (12 '

Sa malo, da vrlo malo truda it ši
moglo se je udovoljiti potpuno _toj v
veoma velikoj nacionalnoj dužnosti i.
koj nuždi. mas.
E? Made

. Amerikanski ,Bureau of Census“, u
svom nedavno objavljenom popisu pu
stva, zabeležio je samo 173.063 lica ro
iz Jugoslavije, — nastanjenih . 1. janue
1920 u Sjedinjenim Državama Ame ad
Nema nikakve sumnje da je ta cifra )0- g
grešna. Prema popisu iz godine 1910, bilo
je u S.D.A. 312,685 duša iz zemalja onda
još pod Austro-Ugarskom, koje su danas.
obuhvaćene granicom naše države. (TOZ.
deset godina, t.j. od 30. juna 1909 do 30.

n Ameriku, 148.021 više nego što ih se i
Amerike odselilo. Pribrojimo li ovu cifri

njenim Državama iznosio bi, u junu 1919, |
ukupno oko 460.706, odbivši, dakako, mrtve.
Ali i ta cifra ne neodgovara istini; jer

veliki broj naših neosveštenih ljudi unese
i u rubrike ,Austrije“ i »Ugarske“. Po m: B
šljenju poznavalaca naših prilika u Ame- |
rici, u samim Sjedinjenim Državama ima.
preko pola milijona Jugoslovena. Dodamo:
li ovome broju iseljenike u Južnoj Americi.
(od 60.000 do 80.000), a onda one u Austra-
liji, Novoj Zelandiji, Kanadi, Meksiku, Cen-
tralnoj Americi, Južnoj Africi, i po ostalim sri I
stranama sveta, možemo da označimo kao |
približnu okruglu sumu od 700.000 Jugoslo-
vena iseljenih preko okeana. Prema tome, si Ž
ima jedna dvanaestina našeg naroda u emi- da.
graciji, dok jedna čitava osmina živi izvan di

BIaniICo ilaso uizuveu dira

s.

Ova činjenica, izražena ciframa, vrlo
je važna za naš srazmerno mali narodi
za njegovu državu (u kojoj je jedna četvr.
tina pučanstva tugje rase, a koja može da
pruži uslove povoljne za život celoj našoj.
emigraciji). a BI

Ali ima i još nešto.

.š%

uprkos prepreka na koje su nailazili na
putu. Svaki od njih nosio je uštegjenih — '
3090 do 10.000 dolara, neračunajući bo-
gatije koji putuju sigurnije. Da su se oVi“ +:
smestili ovde sa celim novcem, povukli
bi za sobom, kroz najkraće vreme, još |
najmanje stotinu hiljada novih i bolje.
snabdevenih, a onda bi postepeno, isko-
rišćujući veze s Amerikom, uputili i zao-
stale ljude i kapital u našu zemlju iu

a
je — mislim — 6 godina. Dubrovčani oso- Kio

bito omladina, u njemu su saragjivali. Bio 4
Prikazom u prošlome ,Radu“ uzovaj

dopunjak nabrojeni su svi listovi koji su
izlazili i izlaze u Dubrovniku, tako da či

i sada.

Sudska medicina 5 0B

za lekare, medicinare i pravnike
Napisao Dr. Svet. Pešić, sanit. pukovnik, šef umutr <
odel. opšte vojne bolnice u Beogradu. Drugo, izme >
njeno i popunjeno izdanje sa_50 slika u tekstu. (iz ck
danje S. B. Cvijanovića — Beograd. 1921. Cena 50'— 4) i.
Pošto je prvć izdanje ove Sudske Me |
dicine za vrlo kratko vreme potpuno ras-
prodano, priregjeno je drugo izdanje, koje je : z
iz osnova preradio i znatno

proširio. | ž
. Pri izradi imao je pisac u vidu d
cilj, tako da ovo nov

prestavlja novo delo. Dok je prvo i
činilo više uvod u studiju suds
ovo drugo izdanje prestavlja: po

<. =. Ps
. a d m
< *- siru