mre

ILAZI SVAKE SUBOTE

ava lista nazi se u ŠTAMPARIJI
GIULLI, a uredništvo u ulici iz-
— Teleion br. 94.

(LA

jp!
JE Vodu Polača br. 356.

omu ema

POJEDINI BROJ 75 PARA

Polugodišnja pretplata 15 Dinara. - Za ino-
stranstvo godišnje 80 Dinara.

— Cljenc o-

glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 3
Dinara. — Priopćena i zahvale 3 Dinara
redak. :—: Stalnim oglasivačima popust,

——

Dubrovnik; 24, septembra. 1921,

aaa.

- FAKE rana

a

Broj 96.

SRADSKA SIROTINJA:

Teški mjeseci čekaju ove Be
radsku sirotinju. Zločinačke spe-
ulacije,-koje dnevno djeluju da
ana, »zdrava“ valuta skače u
glopu, prave u trgovini i pri-
redi katastrofalan poremećaj, koji
dosad osjećahu najteže  soci-
no najslabiji. Suša, slab prirod
iva, osrednja žetva, jedva do-
ina za domaće potrebe, vuče
sobom skupoću kruha, masti
odjeće, i sitnom potrošaču iz
dova gradske sirotinje ne otva-
ju se početkom jeseni ružičasti
gledi. Duh našeg, materijalisti-
og vremena najače predstavljaju
golidni posrednici izmegju kon-
menta i producenta, i upravo

nja robe i životnih namirnica
,podrume donje“, koje vjero-
ino ne sprema nesolidan trgo-
c kao rezervu malom narodu
i crne dane. ža

U šarolikom sklopu našeg dru-
Wa ima jedan stalež, koji po
Wgućnosti zarade, radnoj spo-
nosti i svom socijalnom po-
maju pruža naibjedniju sliku ži-
ta, i pripušten sam sebi, on je
oralno i materijalno, jedno naše
Blosno ,,sa dna“. Formiran od
orodica samohranih udovica, sta-
ica, nižih namještenika, nadni-
ira sviju wrsta i penzioniraca,

dugim * godinama
taikim namirama, a smješten u-
avnom na Prijekom i oko svete
tije, ti naši materijalno poni-
ani i moralno zapušteni, urmje-
0 da žive — životare, umjesto
a daju zdravu, radnu snagu, oni
ine pragove svojih kuća sa
tofuloznom i rahitičnom djecom,
Mjesto da unose u život grada
ježe elementa sela, odakle su
činom regrutovani, oni su osta-
jeni sami sebi, pokupili najgore
tivota sa gradske ulice. Djeca
“ih porodica, gdje su roditelji
) danu na poslu, odgajajući se
iMa po gradskim ulicama, life-
lu u posljednje vrijeme toliko
imjera skrajne pokvarenosti, da
gradska kronika našeg lista
[mično mogla donositi čudnih
zacija, da nismo uvjerenja :
ralno cvijeće ne niče lako me-
Onima, što su prisiljeni da

X

vih dana stojimo u znaku skri-:

službe _ i

daleko od svake demagogije, jer |

“ po vlažnim zakutcima i ispod .

Wova. To su prirodne pojave
im teškim materijalnim prili-
ma: fizičko propadanje i duše-
* zaostalosti.

Država preko socijalne skrbi
“ako baci, tek mrvice, a pa-
na filantropska uloga našeg
ova o kojoj je bolje da se

“Ovori, sjeća nas one dabi
O je,

Priregjući zabavu za odi-

jevanje siromašne djece, pojavila
se u dekolteu, pa oblačeći druge,
zaboravila na sebe. Tako ovih
dana, kad su oživljele naše ulice
sa pridolaskom učenika i učenica,
nije ih dočekao ni gjački konvikt
ni gjačka menza. Reda je omladini
da živi na ovoj skupoći po osku-
dnim i nezdravim stanovima, da-
jući tako šarenilu gradske siroti-
nje još i tip studenske raje.

Ekonomska snaga naše zemlje
ne može nikako da dogje do
pravog izraza. Sa javnih govor-
nica još ne silazi pitanje srpsko
i hrvatsko. Socijalna obnova ima
da čeka na svoje vrijeme. Tako
je na pr. razumljivo, da se u o-
vim nezdravim prilikama ne traži
ni se jedne strane raspis općin-
skih izbora. Na taj način mnogi
problemi, koji se direktno tiču
kože gradske sirotinje ostaju i na
dalje netaknuti.

o Bila bi naivnost očekivati, da
će oni, koji se bore za koru
hljeba, pokazivati kakav smisao
za one ideale, koje je sebi fiksi-
rala naša inteligencija. Treba da
se baci samo jedan pogled na

ono, što daje naše sredina grad-.

skoj sirotinji, pa će sama analiza
biti lakša, i neće trebati mnogo

da se dogje i do korijena toga

zla. Na duševnom polju ? Neko-
liko kina sa svojim bučnim sen-

zacijama love tu mladež, i bacaju

je u jedno sumnjivo zabavište, čiji
se put redovno produžuje u jednu

 ambulancu, koja je nedavno otvo-

rena. Pa stanovi bez sunca, i
onda — gradska voda, mlaka,
a i nedovoljna u izvjesne časove.
Ali ipak ima taj svijet jednu bla-
godat: vožnju gradskim tramva-
cijom za dinar, kamogod hoće
kadgod zaželi...

Nijedno društvo nije zrelo za
dobrovoljne žrtve u cilju ublaži-
vanja opreka, koje postoje. Sama
država neće da se lati financijal-
nih poteza jednog Hegediisa, da
izvjesne dijelove uzima za opće
potrebe. A gradska sirotinja uza
sve to ima prava _na hljeb, na
stan, na život dostojan čovjeka.
I tu je potrebna jedna smišljena
i svestrana akcija, koja će biti

kad velike vode poteku, onda je

kasno govoriti o njinom smjeru.

la. s.

Partijske zemaljske konferenclje

Na 10. oktobra držat će zemljora-

dnička, na 20. oktobra demokratska, a
u novembru radikalska partija svoje
zemaljske konferencije u Beogradu.

AKO HOĆETE DOBAR SAOBRAĆAJ
UPISUJTE DRŽAVNI ZAJAM

KON$TEg zemljoradnika

Kongres saveza zemljoradnika -održaće se 9.
i 10. oktobra t. £. (u nedelju i ponedeljak) u
Beogradu s ovim dnevnim redom:

1. Izvještaj o radu saveza zemljoradnika: a)
O organizaciji izveštava brat Milan Komadinić,
sekretar Saveza Žemljoradnika; b) o finansi-
jama izveštava brat dr, Milan Vlajinac, blagaj-
nik Saveza Zemljoradnika ; c) o listu izveštava
brat Rafailo Perić, urednik »Jela“,

2. Taktika Saveza DP karaduika. predavanje
brata Mihaila Avra
slanika,

3. Unutarnja i spoljna Politika, predavanje

Milana Komadinića, sekretara Saveza Zemljo-
radnika.

movića, zemlj. narodnog po-

4. Privredna i Finansijska politika, predava-
nje braće Voje Đorđevića, sekretara Okružnog
Saveza Zemljoradnika iz Požarevca i Aleksan-
dra Ilića profesora agronoma iz Šapca.

5. Agrarna reforma : a) u Srbiji, predavanje
braće zemlj. narod. poslanika Milorada Šušića i
Mihaila Stojića; b) u Hrvatskoj i Sloveniji, pre-
davanje brata dr. Ljudevita Prohaske, sekretara
Glavnog Zadružnog Saveza: c) u Bosni i Her-
cegovini predavanje brata Branka Stakića iz
Tuzle. d) u Vojvodini, predavanje brata Feo-
dora Nikića, sekretara Beogradskog Veća; e) u
Dalmaciji, predavanje brata Ante Franića, zemlj.
narodnog poslanika; f) u Maćedoniji, predava-
nje brata Nikifora Lisičića, činovnika  Ministar-
stva Spoljnih Poslova.

6. Ratna ošteta, predavanje brata Velas
Vučetića, zemljoradnika iz Cvetojevca.

7. Prosvetna politika, predavanje brata dr.
Jure Turića prof. iz Zagreba. p

8. Socijalna politika, predavanje brata dr.
Miloša Đ. Popovića, lekara iz Beograda.

9. Naša organizacija države; predavanje brata
Feodora Nikića, sekretara Beogradskog Veća,

10. Izbor Glavnog Izvršnog Odbora.

11. Promena Pravila i Programa.

12. Predlozi Seoskih Veća (Ovi predlozi ma-

raju se poslati sekretaru Saveza Zemljoradnika,

Milanu Komadiniću, (Beograd, Poenkareova 48).
“najkasnije 8 dana pre Kogresa.

Novu političku grupa

. Sastanak pokretača ,,Nove Evrope“.

Uredništvo ,Nove Evrope“ šalje nam slije-
d&će saopćenje: Sastavši se, nakon godine da-
na od osnivanja ,Nove Evrope“, na dogovor, u
Zagrebu (od 8. do 12. t. m.), pokretači , Nove
Evrope“ — od kojih su došli, iz Beograda: ].
Cvijić, 1. Sekulić, M. Grol; iz Skoplja: Tih.
Ostojić; iz Bosne: I. Kolbe; iz Slovenije: M.
Murko, L. Pitamic; iz Zagreba: J. Benešić, B.
Livadić, V. Novak, L. Popović, M. Kostrenčić,
i M. Ćurčin — odobrili su u svemu pravac i
način uredjivanja časopisa ,Nova Evropa“, iska-
zujući želju, da se po mogućstvu još radikalnije
ističe sadašnje stanovište i smer u pojedinim
pitanjima naše spoljne i unutrašnje politike. Ra-
spravljajući o budućem radu, svi su se složili u

tome, da ,,Nova Evropa“. — budući od početka
zamišljena i osnovana kao pokret, nesamo kao
kulturno-politički časopis — ima sada da podje

korak dalje, i da kao grupa uzme aktivnog
učešća u praktičnoj politici i javnom životu.
Diskutovane su mogućnosti uže organizacije, i
utvrdjene su one tačke programa čijem  ižvo-
djenju treba odmah pristupiti. Pokretači, koji su
priznali i pristali na mišljenje, da svakome od
njih ima ,Nova Evropa“ i njeni ciljevi da budu
medju brigema najpreča, primiće zasad na sebe
izvesne odredjenije obaveze, učestvovaće življe
u pisanju samog lista, i sastajaće se češće i u
odredjenim razmacima vremena. Na sastanak i
dogovor iduće godine, kada, će se izneti i for-
malan predlog za organizovanje članova, biće
pozvani osim pokretača i poverenici i saradnici
;.Nove Evrope“. Medjutim će se pripremiti sve
što je potrebno za taku organizaciju.

Beogrud-Višeorad-Kofor

Izgradnja jadranske željeznice.

Po vijestima iz Beograda, podizanje
jadranske željeznice jedan je: od naj-
važnjih radova, koje priprema ministar-

. stvo saobraćaja, a koji se ima izvesti

nakon upisa državnog investicionog
zajma, koji će stvoriti financijsku mo-
gućnost za njegovo izvršenje. Ministar-
stvo i vlada stoje na stajalištu, da je
vezivanje Beograda s Kotorom životno
pitanje cijele naše zemlje. Sada su se
odlučili definitivno za glavni dio pro-

Po

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA ia

NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

m pasa I ZPAčI

jekta te nove pruge, koja će ići doli-
nom rijeka Drine, Pive i Zete. U te-
renu već su izvršeni svi pripremi ra-
dovi. Preostaje još, da se u detaljima
vlada odluči za jednu od proučenih
trasa i da se odmah pristupi radu. U
glavnim će potezima ova linija ići iz
Beograda na Šabac preko Srijema (kod
Šabca izgradit će se na Savi veliki
most) Loznice, Višegrada, Foče, Nik-
šića u Kotor. Za prvi dio pruge od
Beograda do Višegrada postoji i ova
varijanta, koja je već proučena u te-
renu: Beograd, Valjevo, Užice, Više-
grad. Za drugi dio pruge od Višegrada
do Kotora proučava se još jedna va-
rijanta, po kojoj bi taj dio linije išao
od Višegrada na Uvac, Prijepolje, Bje-
lopolje, Mojkovicu, Kolašin, Podgoricu
u Kotor. Sekcije, koje bi detaljno pro-
učile varijante u terenu već su obra-
zovane te će se rad moći doskora za-
početi. U vezi s drugomi
Višegrad, Kotor projektovana je i veza
s Mitrovicom preko Rožaja i Berana
s Bjelopoljem, dakle i veza nove. ja-
dranske pruge sa starom prugom Beo-
grad-Solun, dakako preko Mitrovice i
Skoplja. Kada budu tehnički radovi
oko trasiranja gotovi na planu, pred-
ložit će se planovi vladi i narodnoj
skupštini. U najskorije vrijeme odlučit
će vlada o definitivnoj liniji Beograd-
Kotor. Kod toga će osim ekonomskih
i strategijskih obzira odlučiti i i politički
momenti.

Skupoća .

- Dizanje cljena

U posljednje vrijeme počele su da-
nomice rasti cijene gotovo svim  živo-
tnim potrepštinama, a na taj porast
cijena imao je glavni utjecaj nagli pad
naše valute. Od živeža zadnjih dana
poskočila je u Zagrebu cijena šarenom
pasulju od 4,00 na 9.50 K, a bijelom
od 10 na 11 K. Kukuruz je bio po-
skočio na 9 K, ali je sada pao na 8.60.
Pšenica se nepromjenjeno drži na 10.50

K. Brašno (nulerica) palo je od 16.50

na 16, a sve ostale vrsti brašna za 1
K su jeftinije. Ječam se drži na e,
Gus do K 9.50.

U isto vrijeme poskočila je cijena
svim _ industrijskim artiklima, koji se
uvoze izvana. Cijena je tim artiklima
i za to još veća, jer im je poskočila
i temeljna cijena u samim zemljama,
gdje se proizvode. N. pr. talijansko
platno Stella Molino (žutica) u širini
od 70 cm stajaše do nedavna 2 lire,
danas stoji kod tvorničara L 3.35; ista
vrst platna u širini od 88 cm stajaše
do nedavno L 2.20, danas stoji kod
tvorničara L 8.75. Lav Molino (70 8.)
stajaše do nedavno L 2.50, danas stoji
4 lire, a u širini od 80 podigla se ci-
jena od 2.80 na 4.60 lira. To je raz-
lika u cijenama u posljednjih 5 sed-
mica. U Českoj je pamučna roba po-
skočila u svojim temeljnim cijenama
za 19—20 po sto u četiri posljedne
sedmice. U Italiji je pamuk poskočio
od 16 na 33 lire. I u Engleskoj je
vunena i pamučna roba poskočila za
10 do 20 po sto.

Zagreb protiv skupoće

U nedjelju je održana velika radni-
čka skupština protiv skupoće, na kojoj
su se oštro osudili propusti državne
uprave i zatražile efikasne mjere u
svrhu pojeftinjenje hrane. Naša država
treba da prestane biti obećanom zem-
ljom svih špekulanata 1 parasita,

varijantom .

, Ć, Š i
MAE? Rpeiee ra MODE, CV ou MINI o pl PT oš pore eia. 2. "mtatii gogen

MU. MEJE Ip AL NJ 1 EPA

43

PREZENTA 7 8 PR AE DRESS