mre ILAZI SVAKE SUBOTE ava lista nazi se u ŠTAMPARIJI GIULLI, a uredništvo u ulici iz- — Teleion br. 94. (LA jp! JE Vodu Polača br. 356. omu ema POJEDINI BROJ 75 PARA Polugodišnja pretplata 15 Dinara. - Za ino- stranstvo godišnje 80 Dinara. — Cljenc o- glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 3 Dinara. — Priopćena i zahvale 3 Dinara redak. :—: Stalnim oglasivačima popust, —— Dubrovnik; 24, septembra. 1921, aaa. - FAKE rana a Broj 96. SRADSKA SIROTINJA: Teški mjeseci čekaju ove Be radsku sirotinju. Zločinačke spe- ulacije,-koje dnevno djeluju da ana, »zdrava“ valuta skače u glopu, prave u trgovini i pri- redi katastrofalan poremećaj, koji dosad osjećahu najteže soci- no najslabiji. Suša, slab prirod iva, osrednja žetva, jedva do- ina za domaće potrebe, vuče sobom skupoću kruha, masti odjeće, i sitnom potrošaču iz dova gradske sirotinje ne otva- ju se početkom jeseni ružičasti gledi. Duh našeg, materijalisti- og vremena najače predstavljaju golidni posrednici izmegju kon- menta i producenta, i upravo nja robe i životnih namirnica ,podrume donje“, koje vjero- ino ne sprema nesolidan trgo- c kao rezervu malom narodu i crne dane. ža U šarolikom sklopu našeg dru- Wa ima jedan stalež, koji po Wgućnosti zarade, radnoj spo- nosti i svom socijalnom po- maju pruža naibjedniju sliku ži- ta, i pripušten sam sebi, on je oralno i materijalno, jedno naše Blosno ,,sa dna“. Formiran od orodica samohranih udovica, sta- ica, nižih namještenika, nadni- ira sviju wrsta i penzioniraca, dugim * godinama taikim namirama, a smješten u- avnom na Prijekom i oko svete tije, ti naši materijalno poni- ani i moralno zapušteni, urmje- 0 da žive — životare, umjesto a daju zdravu, radnu snagu, oni ine pragove svojih kuća sa tofuloznom i rahitičnom djecom, Mjesto da unose u život grada ježe elementa sela, odakle su činom regrutovani, oni su osta- jeni sami sebi, pokupili najgore tivota sa gradske ulice. Djeca “ih porodica, gdje su roditelji ) danu na poslu, odgajajući se iMa po gradskim ulicama, life- lu u posljednje vrijeme toliko imjera skrajne pokvarenosti, da gradska kronika našeg lista [mično mogla donositi čudnih zacija, da nismo uvjerenja : ralno cvijeće ne niče lako me- Onima, što su prisiljeni da X vih dana stojimo u znaku skri-: službe _ i daleko od svake demagogije, jer | “ po vlažnim zakutcima i ispod . Wova. To su prirodne pojave im teškim materijalnim prili- ma: fizičko propadanje i duše- * zaostalosti. Država preko socijalne skrbi “ako baci, tek mrvice, a pa- na filantropska uloga našeg ova o kojoj je bolje da se “Ovori, sjeća nas one dabi O je, Priregjući zabavu za odi- jevanje siromašne djece, pojavila se u dekolteu, pa oblačeći druge, zaboravila na sebe. Tako ovih dana, kad su oživljele naše ulice sa pridolaskom učenika i učenica, nije ih dočekao ni gjački konvikt ni gjačka menza. Reda je omladini da živi na ovoj skupoći po osku- dnim i nezdravim stanovima, da- jući tako šarenilu gradske siroti- nje još i tip studenske raje. Ekonomska snaga naše zemlje ne može nikako da dogje do pravog izraza. Sa javnih govor- nica još ne silazi pitanje srpsko i hrvatsko. Socijalna obnova ima da čeka na svoje vrijeme. Tako je na pr. razumljivo, da se u o- vim nezdravim prilikama ne traži ni se jedne strane raspis općin- skih izbora. Na taj način mnogi problemi, koji se direktno tiču kože gradske sirotinje ostaju i na dalje netaknuti. o Bila bi naivnost očekivati, da će oni, koji se bore za koru hljeba, pokazivati kakav smisao za one ideale, koje je sebi fiksi- rala naša inteligencija. Treba da se baci samo jedan pogled na ono, što daje naše sredina grad-. skoj sirotinji, pa će sama analiza biti lakša, i neće trebati mnogo da se dogje i do korijena toga zla. Na duševnom polju ? Neko- liko kina sa svojim bučnim sen- zacijama love tu mladež, i bacaju je u jedno sumnjivo zabavište, čiji se put redovno produžuje u jednu ambulancu, koja je nedavno otvo- rena. Pa stanovi bez sunca, i onda — gradska voda, mlaka, a i nedovoljna u izvjesne časove. Ali ipak ima taj svijet jednu bla- godat: vožnju gradskim tramva- cijom za dinar, kamogod hoće kadgod zaželi... Nijedno društvo nije zrelo za dobrovoljne žrtve u cilju ublaži- vanja opreka, koje postoje. Sama država neće da se lati financijal- nih poteza jednog Hegediisa, da izvjesne dijelove uzima za opće potrebe. A gradska sirotinja uza sve to ima prava _na hljeb, na stan, na život dostojan čovjeka. I tu je potrebna jedna smišljena i svestrana akcija, koja će biti kad velike vode poteku, onda je kasno govoriti o njinom smjeru. la. s. Partijske zemaljske konferenclje Na 10. oktobra držat će zemljora- dnička, na 20. oktobra demokratska, a u novembru radikalska partija svoje zemaljske konferencije u Beogradu. AKO HOĆETE DOBAR SAOBRAĆAJ UPISUJTE DRŽAVNI ZAJAM KON$TEg zemljoradnika Kongres saveza zemljoradnika -održaće se 9. i 10. oktobra t. £. (u nedelju i ponedeljak) u Beogradu s ovim dnevnim redom: 1. Izvještaj o radu saveza zemljoradnika: a) O organizaciji izveštava brat Milan Komadinić, sekretar Saveza Žemljoradnika; b) o finansi- jama izveštava brat dr, Milan Vlajinac, blagaj- nik Saveza Zemljoradnika ; c) o listu izveštava brat Rafailo Perić, urednik »Jela“, 2. Taktika Saveza DP karaduika. predavanje brata Mihaila Avra slanika, 3. Unutarnja i spoljna Politika, predavanje Milana Komadinića, sekretara Saveza Zemljo- radnika. movića, zemlj. narodnog po- 4. Privredna i Finansijska politika, predava- nje braće Voje Đorđevića, sekretara Okružnog Saveza Zemljoradnika iz Požarevca i Aleksan- dra Ilića profesora agronoma iz Šapca. 5. Agrarna reforma : a) u Srbiji, predavanje braće zemlj. narod. poslanika Milorada Šušića i Mihaila Stojića; b) u Hrvatskoj i Sloveniji, pre- davanje brata dr. Ljudevita Prohaske, sekretara Glavnog Zadružnog Saveza: c) u Bosni i Her- cegovini predavanje brata Branka Stakića iz Tuzle. d) u Vojvodini, predavanje brata Feo- dora Nikića, sekretara Beogradskog Veća; e) u Dalmaciji, predavanje brata Ante Franića, zemlj. narodnog poslanika; f) u Maćedoniji, predava- nje brata Nikifora Lisičića, činovnika Ministar- stva Spoljnih Poslova. 6. Ratna ošteta, predavanje brata Velas Vučetića, zemljoradnika iz Cvetojevca. 7. Prosvetna politika, predavanje brata dr. Jure Turića prof. iz Zagreba. p 8. Socijalna politika, predavanje brata dr. Miloša Đ. Popovića, lekara iz Beograda. 9. Naša organizacija države; predavanje brata Feodora Nikića, sekretara Beogradskog Veća, 10. Izbor Glavnog Izvršnog Odbora. 11. Promena Pravila i Programa. 12. Predlozi Seoskih Veća (Ovi predlozi ma- raju se poslati sekretaru Saveza Zemljoradnika, Milanu Komadiniću, (Beograd, Poenkareova 48). “najkasnije 8 dana pre Kogresa. Novu političku grupa . Sastanak pokretača ,,Nove Evrope“. Uredništvo ,Nove Evrope“ šalje nam slije- d&će saopćenje: Sastavši se, nakon godine da- na od osnivanja ,Nove Evrope“, na dogovor, u Zagrebu (od 8. do 12. t. m.), pokretači , Nove Evrope“ — od kojih su došli, iz Beograda: ]. Cvijić, 1. Sekulić, M. Grol; iz Skoplja: Tih. Ostojić; iz Bosne: I. Kolbe; iz Slovenije: M. Murko, L. Pitamic; iz Zagreba: J. Benešić, B. Livadić, V. Novak, L. Popović, M. Kostrenčić, i M. Ćurčin — odobrili su u svemu pravac i način uredjivanja časopisa ,Nova Evropa“, iska- zujući želju, da se po mogućstvu još radikalnije ističe sadašnje stanovište i smer u pojedinim pitanjima naše spoljne i unutrašnje politike. Ra- spravljajući o budućem radu, svi su se složili u tome, da ,,Nova Evropa“. — budući od početka zamišljena i osnovana kao pokret, nesamo kao kulturno-politički časopis — ima sada da podje korak dalje, i da kao grupa uzme aktivnog učešća u praktičnoj politici i javnom životu. Diskutovane su mogućnosti uže organizacije, i utvrdjene su one tačke programa čijem ižvo- djenju treba odmah pristupiti. Pokretači, koji su priznali i pristali na mišljenje, da svakome od njih ima ,Nova Evropa“ i njeni ciljevi da budu medju brigema najpreča, primiće zasad na sebe izvesne odredjenije obaveze, učestvovaće življe u pisanju samog lista, i sastajaće se češće i u odredjenim razmacima vremena. Na sastanak i dogovor iduće godine, kada, će se izneti i for- malan predlog za organizovanje članova, biće pozvani osim pokretača i poverenici i saradnici ;.Nove Evrope“. Medjutim će se pripremiti sve što je potrebno za taku organizaciju. Beogrud-Višeorad-Kofor Izgradnja jadranske željeznice. Po vijestima iz Beograda, podizanje jadranske željeznice jedan je: od naj- važnjih radova, koje priprema ministar- . stvo saobraćaja, a koji se ima izvesti nakon upisa državnog investicionog zajma, koji će stvoriti financijsku mo- gućnost za njegovo izvršenje. Ministar- stvo i vlada stoje na stajalištu, da je vezivanje Beograda s Kotorom životno pitanje cijele naše zemlje. Sada su se odlučili definitivno za glavni dio pro- Po NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA ia NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK m pasa I ZPAčI jekta te nove pruge, koja će ići doli- nom rijeka Drine, Pive i Zete. U te- renu već su izvršeni svi pripremi ra- dovi. Preostaje još, da se u detaljima vlada odluči za jednu od proučenih trasa i da se odmah pristupi radu. U glavnim će potezima ova linija ići iz Beograda na Šabac preko Srijema (kod Šabca izgradit će se na Savi veliki most) Loznice, Višegrada, Foče, Nik- šića u Kotor. Za prvi dio pruge od Beograda do Višegrada postoji i ova varijanta, koja je već proučena u te- renu: Beograd, Valjevo, Užice, Više- grad. Za drugi dio pruge od Višegrada do Kotora proučava se još jedna va- rijanta, po kojoj bi taj dio linije išao od Višegrada na Uvac, Prijepolje, Bje- lopolje, Mojkovicu, Kolašin, Podgoricu u Kotor. Sekcije, koje bi detaljno pro- učile varijante u terenu već su obra- zovane te će se rad moći doskora za- početi. U vezi s drugomi Višegrad, Kotor projektovana je i veza s Mitrovicom preko Rožaja i Berana s Bjelopoljem, dakle i veza nove. ja- dranske pruge sa starom prugom Beo- grad-Solun, dakako preko Mitrovice i Skoplja. Kada budu tehnički radovi oko trasiranja gotovi na planu, pred- ložit će se planovi vladi i narodnoj skupštini. U najskorije vrijeme odlučit će vlada o definitivnoj liniji Beograd- Kotor. Kod toga će osim ekonomskih i strategijskih obzira odlučiti i i politički momenti. Skupoća . - Dizanje cljena U posljednje vrijeme počele su da- nomice rasti cijene gotovo svim živo- tnim potrepštinama, a na taj porast cijena imao je glavni utjecaj nagli pad naše valute. Od živeža zadnjih dana poskočila je u Zagrebu cijena šarenom pasulju od 4,00 na 9.50 K, a bijelom od 10 na 11 K. Kukuruz je bio po- skočio na 9 K, ali je sada pao na 8.60. Pšenica se nepromjenjeno drži na 10.50 K. Brašno (nulerica) palo je od 16.50 na 16, a sve ostale vrsti brašna za 1 K su jeftinije. Ječam se drži na e, Gus do K 9.50. U isto vrijeme poskočila je cijena svim _ industrijskim artiklima, koji se uvoze izvana. Cijena je tim artiklima i za to još veća, jer im je poskočila i temeljna cijena u samim zemljama, gdje se proizvode. N. pr. talijansko platno Stella Molino (žutica) u širini od 70 cm stajaše do nedavna 2 lire, danas stoji kod tvorničara L 3.35; ista vrst platna u širini od 88 cm stajaše do nedavno L 2.20, danas stoji kod tvorničara L 8.75. Lav Molino (70 8.) stajaše do nedavno L 2.50, danas stoji 4 lire, a u širini od 80 podigla se ci- jena od 2.80 na 4.60 lira. To je raz- lika u cijenama u posljednjih 5 sed- mica. U Českoj je pamučna roba po- skočila u svojim temeljnim cijenama za 19—20 po sto u četiri posljedne sedmice. U Italiji je pamuk poskočio od 16 na 33 lire. I u Engleskoj je vunena i pamučna roba poskočila za 10 do 20 po sto. Zagreb protiv skupoće U nedjelju je održana velika radni- čka skupština protiv skupoće, na kojoj su se oštro osudili propusti državne uprave i zatražile efikasne mjere u svrhu pojeftinjenje hrane. Naša država treba da prestane biti obećanom zem- ljom svih špekulanata 1 parasita, varijantom . , Ć, Š i MAE? Rpeiee ra MODE, CV ou MINI o pl PT oš pore eia. 2. "mtatii gogen MU. MEJE Ip AL NJ 1 EPA 43 PREZENTA 7 8 PR AE DRESS