E ' ;LAZI SVAKE SUBOTE LASN IK 1 IZDAVAČ: ODBOR »RADA“ ava lista nalazi se u ŠTAMPARIJI POJEDINI BROJ-75 PARA Polugodišnja pretplata 15 Dinara, - Za ino- | > stranstvo godišnje 80 Dinara. — Cijene o- 2 JULI, a uredništvo u ulici iz- glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 3 E ', pojača br. 356. — Telefon br. 94. Dinara. — Priopćena i zahvale 3 Dinara jedu | redak, :—: Stalnim oglasivačima popust, je padoe —— o. ici pne Edina II. . X Š Ph s SZ a Godina 2 po Dubrovnik, 8. oktobra 1921, Broj 98. goj oo > -- did astenikno Poni rev sa dje. va KRI RIP%. Modi Pi \grarni odnosi u dubrovačkom kraju Glavni povjerenik ministra za agrarnu formu u Splitu pozvao je općine, ' prikupe podatke o svima agrarnim dnosima u Dalmaciji, u cilju da se đe podloga za njihovo sređenje pra- im putem. | "Prije nego se osvrnemo na zadnju m agrarne reitorme u Dalmaciji, u- ino je da donesemo glavnije iz iz- ve, koje je učinio u novinama prošle odine bivši ministar za agrarnu refor- doge Krizman. On je u glavnomu m.ovo: Sa strane protivnika agrarne refor- cuporno se ističe, kako u Dalmaciji postoji agrarno pitanje u onom o- ik, kao u ostalim oblastima naše mljevine, kako dalmatinski agrarni ihosi nijesu feudalnog porijekla, već do građansko-pravni društveni ugo- i, uvjetovani posebnim gospodar- enim, terenskim i populacijonim pri- lama Dalmacije. Ka To je teorija jednog interesa. je, da agrarni odnosi u jedinim _ oblastima naše kraljevine, kazuju sasvim različiti karakter, jer i nastali i razvijali se pod posebnim storijskim prilikama. Turska, Mleta- ka, Austrija i Njemačka vlast stvorile iko nas različite oblike agrarnih nosa, ali kolikogod oni bili različiti, Ispravno dna im je tendenca, da preko njih le naš narod u ekonomskom i poli-. čkom ropstvu. uha s o ss ZEA toutsay k4 vod £ Muri i i dok ae ses i: iš nE onak Godine 1848. i kasnije, austrijsko: konodavstvo ublažilo je i prividno oderniziralo stare feudalne oblike, i ekonomska ovisnost težaka, ostala i dalje, kao namijerice ostavljena za- teka naše gospodarske i političke e- uncipacije. Zato različnost agrarnih nosa: traži jedino lokalno sprovede- je agrarne reforme. - 2 oAgrarni odnosi u Dalmaciji feudal- kr su izvora i ako su izmjene vla- tika i kasniji razvoj posjedovnih pri- a prvobitnu sliku uvelike potamnili, tinako kao i kod bosanskih begluka. Mletačka plemička Republika uči- la je svu zemlju domenom gradske OSpode, preko koje vladala sa sla- eiskim seljakom, kojemu ti odnosi išu davali mogućnost samostalnog e- Omomskog života, a po tomu ni po- ličkog upliva, Pomoću: gradske go- ode, koja je bila posvema pod mle- ičkom vlasti, držalo Se u robstvu mase Avenskih težaka. Kad je god. 1797. dla mletačka vlast u ovim krajevima, Almatinski težak diže se u nadi, da * došao čas njegova oslobođenja, uz- Aćuje dohodak, pali zemljišnike, ali adska gospoda, do sada vijerni sluge “tačke Republike, razvijaju austrijsku | tavu, zovu i svečano dočekuju hr- Atske vojnike austrijske carevine, slave Mlobođenie od robstva, ali usred slave Wtrijski general Rukavina izdaje u "Ogiru proglas, kojim prijeti težacima kom kaznom, ako nebi i dalje pla- li dohodak. Austrija preuzimije od tačke u političke svrhe -robstvo Almatinskog težaka. Ovo stanje produženo je nakon Od. 1848, jer je carski patent od 7. “Ptembra 1848, koji je određivao raz- WeŠenja. kmetstva u Dalmaciji, kao i 0SVe ostale austrijske pokrajine, od- M još iduće godine carskim paten- BR od 4 marta 1849. stavljen izvan P*Posti za Dalmaciju, jer da u njoj / postoje posebni odnošaji, koji se imaju loi posebno proučiti, čemu se ima od- mah pristuniti. | Nema agrarno pitanja koje se to- liko proučavalo, a proučavanje njegovo značilo je odgađanje i zakapanje. Konservativni elementi protivni a- grarnoj reformi i demokratizaciji cije- log našeg života, koju će agrarna re- rorma donijeti, htjeli bi, da se ova hi- storija opet ponovi.“ Ove historijske činjenice iznesene od g. ministra Krizmana, koje nije mogao nitko pobiti, odnose se općenito na svu Dalmaciju. Kako vidimo udruženi gospari raz- nih zvanja uprli su, da-se historija o-* pet ponovi. Mjesto ,patenta“ i Ruka- vine, što nijesu mogli isposlovat iz Beograda, iznudili su intervenciju ame- rikanskog admirala, da dobiju vremena za druge zakulisne operacije. Nakon izglasanja ustava osobitu ističu, da u Dalmaciji nema kmetstva ni kmetstvu sličnog odnosa. da Nijesmo upućeni u pojedine prilike, koje su u Dalmaciji iz prvašnjeg sta- nja nastale, ali što se tiče teritorija bivše dubrovačke republike, koje nam je poznato, bezočna je ignorancija tvr- diti, da ovamo nije feudalno dobro, te da nema kmetstva ni kmetstvu sli- čnog odnosa. | | Povijest svjedoči, da je dubrovački Akt narodnog pieteta Akcija za prenos Supilovog praha iz Londona u Dubrovnik svratila * je pažnju jugoslavenske javnosti po cije- loj državi. Priopćujuć po: kroničarskoj dužnosti u našem listu i neke komen- tare, koji su vjerojatno nastali iz neu- pućenosti o načinu izvedbe ove akcije, smatramo potrebitim da sa svoje strane za sada ovo istaknemo: Dubrovačko građanstvo nije se tek sada, a niti baš sada iz političkih razloga, sjetilo da < 3 . pi . potakne ovaj akt općenarodnog pieteta prama Franu Supilu, koji je velikan i Dubrovnika i cijele Jugoslavije. Če- kalo se samo zgodan čas, kako bi se prenos mogao da obavi što svečanije i što dostojnije. I zato akcija, pokre- nuta od dubrovačkog građanstva, nema ni lični, ni lokalni, ni partijski karak- ter, nego je zasnovana (po shvaćanju, koje je vladalo na sastanku građana) na najširem temelju, a ima da bude proširena po cijeloj kraljevini u spora- zumu sa državnom vladom i svim na- rodnim partijama. Mislimo da bi bilo dobro ako bi dubrovački građanski od- bor izdao jedno saopćenje u ovom smjeru koje bi unijelo jasnoće u cije- lu stvar. To bi bila i njegova dužnost, jer on je za sada do proširenja jedini, koji ima da se stavi u doticaj sa svim faktorima, koji će poraditi na ovom prenosu. | ž . . Splitska općina za prenos Načelnik g. dr. Tartaglia upravio je | . Po Raj-. 3 takovo do pada republike u cjelini. ostalo. Ako je kasnije djelomično pre- šlo u ruke drugih, odnošaj i uslovi među zemljoradnikom i zemljovlasni- kom ostali su jednaki. Mjesto uglađe- nog gospara, došao je onaj drugi, ko- jega je narod sa rečenicom ,,gospar u opancima“ najbolje označio. | Obzirom na naše prilike, koje nijesu: ni najmanje zamršene, te obzirom da ie kod nas uređen zemljišnik, ne ra- zumijemo, zašto se ,Ured Agrarne Re-- forme u Splitu“ nije postarao, da u: zemljišniku uvidi pravo stanje stvari. Na postavljena pitanja u »Posjedovnoj Iskaznici“, koja imaju biti popunjena kod općina, zemljoradnik bez pravnika, geometra i zemljišnika, nije u stanju. da dade pa ni približno točne podatke. U ostalom ova po zemljoradnika i zem- ljovlasnika teška pitanja, troškom skop- čana, ne mislimo da će požuriti sre- đenje posla niti će biti od važnosti zakonodavcu, barem ne za one pre- djele, gdje je uređen zemljišnik, koji je jedino mjerodavan za prosuđivanje prilika, a što je najglavnije, da se u- stanovi, dali šu kod nas kmetski i kolonatski odnosi ili ne. | | Pelješćanin. Ko prima list, treba da ga i plati. Naši su troškovi ogromni, .mi svake subote plaćamo i štam- pariju i poštu | ekspediciju, nas niko ne čeka, pa ne možemo ni mi naše pretplatnike. Mi smo u zadnje vrijeme učinili nekoliko znatnijih izdataka, da nam list bude što bolje uređen, mislimo i na povećanje ili češće izlaženje, ali za to i očekujemo da _će 1 svaki pretplatnik učiniti svoju dužnost, a mi osim dužnosti dru- go i ne tražimo. | o — opasno mi je saopćiti Vam zaključak što sam ga danas predložio velikom zboru gra- djanstva u općinskom kazalištu poslije konferencije dr. Trumbića o Franu Su- pilu koji je oduševljeno jednoglasno prihvaćen: Prigodom današnjeg pre- davanja dr. Ante Trumbića prisutno gradjanstvo Splita odaje dužnu počast uspomeni Frana Supila, priznajuć nje- gov nesebični neumorni rad, a napose njegov veliki i uspješan rad za vrijeme rata za ostvarenju ideje ujedinjenja Ju- goslavije.. S oduševljenjem pozdravlja zamisao da se smrtni ostanci Frana Supila prenesu što prije iz Londona u otačbinu, s uvjerenjem da će općina Splita, kao prestavnik i tumač svoga gradjanstva, a i samo gradjanstvo pri- družiti se akciji koju je započela u tu svrhu općina dubrovačka i da će tu akciju poduprijeti moralno i materijalno. Načelnik Tartaglia. Srbi i akcija za prenos U odbor za prenos biran je i radi- kal, urednik mjesnog ,Hapona“ g. Jo- vica L. Perović. — Zadnji broj ,Ha- pona“ u članku ,Neumjesni prigovori“ istupa proti onim, koji prigovaraju učešću Srba u ovoj akciji, pa među ostalim kaže i ovo: Sto se liče pok. Frana Supila, on i ako je za neko vri- jeme vodio protusrpsku politiku ,u iru“ Z ipak zabora- okviru“, ne može mu se ipak za viti ni sve ono, što je uradio i kao mlad momak i docnije kao zrio isku- san čovjek. Još iz rane mladosti. on je pokazao mržnju prema Austriji gaže- njem austrijske zastave, zbog čega ]6€ bio isključen iz svih državnih zavoda. To je njemu vrlo mnogo naškodilo; to je A glavni uzrok, što je on inače vrlo darovit i sposoban, zaostao i ško- lom i položajem, te docnije bio prisi- ljen da ugje u poljodjelski zavod u Gružu, gdje je nekako dobio i mjesto prefekta, pa poslije stupio na uredništvo »Crvene Hrvatske“. Što je uradio doc- nije kao urednik .,Novog Lista“ na Sušaku i kao poslanik u budimpeštan- skom saboru, dobro je poznato. Ono pak što je uradio za vrijeme rata, ne samo da baca u zasjenak sve ono što je prije zgriješio, no ga uzdiže još i visoko nad sve ostale, koji su u to doba radili za ostvarenje velike i uz- višene ideje oslobogjenja i ujedinje- nja cjelokupnog našeg naroda. — Baš mi Srbi, više no i sami Hrvati, treba da priznamo dostojno njegov potonji rad, da ga istićemo svugdje i vazda i da mu se za nj najsjajnije odužimo 1 Supilo je uvijek pravo mislio svome narodu i nikad nije ljubio Austriju, no ju je šta više jako mrzio. U toliko mu pripada veća čast i slava i vječno priznanje i zahvalnost. On je još i dosta prije svršenog čina uvidio, da se ne može bez Srba i protiv njih; on je najsvečanije priznao triumf ideji srp- skoj, a prokleo ideju ,okvira“ pod "Habzburgovcima. On je prvi dao _ di- rektivu ,, Jugoslavenskom Odboru“ da spoji i identifikuje svoju akciju sa sr- bijanskom i sjedini nerazdružno sud-. binu jednokrvne i jednoplemene braće.“ »Slob. Tribuna“ o prenosu U zagrebačkoj ,Slobodnoj Tribuni“ izašao je članak o ličnosti Supilovoj povodom akcije za prenos. Zaključni stavak glasi ovako: »U cvaj čin pijeteta ne smije da se ROFIŠĆUJE: Stpuo“ Je “Naroaru"voracća njegova spomen treba da ostane u o jelom narodu“. | Dr. A. Trumbić i akcija za prenos Predavanje u Splitu Dr. Ante Trumbić održao je u ne- djelju pred punim fojerom splitskog Narod. Kazališta govor o značenju Supilova rada. Na predlog načelnika Splita prhvaćena je na ovoj skupštini rezolucija, o koje smo gore izvjestili. Dr. Gj Supilo proti Dr. A. Trumbiću U zagrebačkim ,Novostima“ (broj od utorka) izašlo je otvoreno pismo. Dr. Gjiva, brata pok. Frana Supila, kojim ustaje protiv Dr. Trumbića po- vodom akcije za prenos. ž Redakcija mjesnog ,Naroda“ izvje- sila je pred svojim prostorijama na tabli lista ovo pismo, koje se mnogo komentarisalo. i Dr. Gi. Supilo među ostalim, kaže: ,Prvo svega tu smo mi t.j. sestra, brat i potpisani — braća pok. Frana Supila, pak najprimitivnija čovječnost nalaže, da se i nas o tome pita, i onaj koji tu akciju hoće da započne, da se prije svega stavi snama u sporazum. Gosp. dr. Trumbić nije u tome. pravcu nikada ni jednog koraka uči- nio, ni jedne riječi kazao. On se drži daleko od nas, dotično želi, da nas drži daleko od te akcije. A razlog je tome ovaj: G. dr. Trumbić dobro znade, da je nama dobro poznato, da je on bio pok. Franu Supilu u inozem- stvu najzakletiji protivnik, da je nje: govo političko djelovanje kočio i sa- botirao, da je bio okupio oko sebe svoje lične prijatelje, koje je inspirirao i informirao proti njemu i da ga je tom taktikom bio tako ogorčio, da je pokojnik istupio iz Jugoslovenskog odbora. A g. dr. Trumbić činio je to sve iz svoje lične ambicije, dočim je s druge osjećao i uvidjao superiornost za