VAI “ista gdo dk u Tea
raki a ula u ulici iz- >
D među M Mi 956. a doo br. % &

x. pi
surrarok sn Pm

ZN BA

Polugodišaja bretplšta: 15 Bia:
stranstvo godišnje 80 Dinara. — Cijene d-

glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 3.
. Dinara. — Priopćena i zahvale 35 Dinara
redak. :—:' Stalnim oglasivačima popust, LAMA

Za Me: Rao
ti

O i a avnajiik

Dubrovnik, u oktobra 1921.

.oegemeezo mu
odio:
kuna.

Kn aaa im a

dia meto sbuta =>. i mit , no px

Broj * s

A. + m oca

Kvaternikova buna |

Nije slučaj što su svakih tri- naravi mistik,

praznovjeran,
desetak godina. padale u Hrvat-

gunac iz Hrvatske, emigrant |

dnakoj borbi. protiv Masiarske BI

njegovih zavjernika, smješteni od vremena, poznat protivnik nagod

ni izmegju | ilirskih žrlava i se-

izgleda da se Kvaternik odluč

“Jlačke krvi, prolivene u Zapre- na _ovai korak potican | najviše ka .

šiću. U. različitim, krajevima, pod | faktorima iz vana,

še hE : id u.
o

zanešen za revolucijonarna stves |
Austrije. 1 grobovi. Kvat mila i ranja države pod utjecajem onog

S kojima. je

a * Dre ststnjom skupštine

gi

PO izašli su u hrvaiskim
skoj buntovničke. glave. u neje- Rusiji i Francuskoj Napoleona: 1 oli m SORoZILjenalnim

ha

KR Politička situacija
Nakon Prolićeve posjete u Zagrebu
i ovima članci, koji su navještavali
nu promjenu sadašnjeg režima,

kao pri korak ok reviziji ustava.

a. Gosp. "Protić došao je u kontakt sa:
tuglina, kraj. plotova uz rakovački .be sa Masjarskom, saradnik ANI kaki i

drum, stoje po vremenu u sredi- Starčevića u. hrvatskom saboru, mor m

svih  irakcija hrvatske
ijako I šgova je ideja da Hrvati
Voj državi zauzeti po-
.+ €. Prolići hrv. opo-
bi doći u skupštinu, a

\ sadašnja vlada, uslijed nove situacije,

“gzličitim. uslovima, iza velikih ra- dolazio u doticaj u svojim emi“ sinala bi đaim ustupi svoja mjesta.

jočaranja u. politici, pošto je na-  grantskim godinama. Kao | teren

Eo bečke dinastije, a sam ne likvidacije Krajine. narod je. bio g

skih mrvica osim magjarske č čizme;

opornost i nesalomljivost Hrvatske.

maha, ponavljao se i kasnije, ka- osnova, da se pobuni i Bosna.
da se uvidjelo, da. sama. »direk- 8. oktobra proklamovana je borba
dna akcija“ neće. dovesti. do oslo- . protiv ,Švapsko- -magjarskog go-.
bogjćnja, ali se ipak nalazilo: hr- spodstva“, osnovana hvata
vatskih studenata, koji su u duhu vlada“, izdavani proglasi, dizao.
grabancijaša Bacha, preko izbor | se. eo na oružje, brale se prve.
nih uspjeha ili.  autonomističkih | . posljednje lovorike narodne |
neuspjeha, slk u luku revolver- |

vi dljiv dokaz, da“ Hrvatska ide Te sveliu kraj Glavon u oma
putem, koji će. dovesti. do. je Kvaternik, sum i dvadesetak: na
slovenskog. oslobogjenja. - a E

rodnih ustaša

Kvaternikova revolucija 1 o

ah

oktobra 1871. u. slunjskoj okolici uspjele, prerane: njegove pobune. |
pored bosanske | granice,  Nepune | na Kordunu traže se motivi. nje
“dvije godine dualističkog sistema gove posljednje akcije, baca se.
u bivšoj Monarhiji urodile su sa. svijetlo na njegov rad u emigraciji, i 1,
silnim nezadovoljstvom. na sjeveru, njegovo. obilato publicističko dje- |
megju Česima. Prlike u Hrvat | lovanje, a mi_se ograničujemo: na.

škoj bile su još gore, ogorčenje | “ove dvije izjave Eugena Kvater- |

Protiv nagodbe. prelazilo je na. nika: »gamo najtješnji savez sr-
Ni. daca i i politički i izmegju hrvatskog |

a srpskog naroda. jeste jamstvo |
za bolju budućnost obaju naroda“,
a zatim jedna je od prvih na-

Više mjesta u pravu uzbunu.:
Jemci i Magjari podijelili su vlast,

išli su zatim, da je zadrže. Na-| :
stojanje Hohenwarta, u to vrijeme.
teških državnih kriza, koji | je htio |
da sa federalističkim uregjenjem
države i sa  pomirljivim stavom
Prema Slavenima stabilizuje na“.
rodnosne odnose, ubila. jeu zar

“redaba revolucijonarne vlade: »pro- |

 vijedanja, da ljubav i Mogu, hri-
pj + narodnu uče“ i Biti

islee imeđu demokratima i
dobivao ni političkih ni ekonom- | uzbunjen, mjerenjem zemljišta, sje- ij
čom šuma, i strahom, što: dolazi 4
dolazili su momenti, gdje se krvlju | pod magjarsku upravu. Tu uzba-
obilježavala sterilna politička epo- nu, koja je. postojala u naro du, |

' skala ne može da se još odluči
oba, i manifestovala: borbena ot- | Kvaternik je htio da! iskoristi, i *, j na

raebijanje sadanjeg vladinog bloka,
sa pobunjenicima, da krene na k

Očajnički korak: Kvaternikova za Zagreb, a. pored loga bila je :

Ea a već. iL oktobra solda- |

Pon RG nistarskoj samovolji i sitno nd
skih metaka tugjinskim banovima | teska generala! Molinaria, gine dah j

Danas a pedesetgodiš ji
se izmegju petog. K jedanaestog | njice. Kvaternikove pogibije i 1 ne- |

| oglas. na sveštenike obih vjeroispo- :

, Izgleda da u ovim zagrebačkim vi ijesti-

“I ma ima i reviše optimizma. ;
rod dao sve da nasiti ogromni revolte izabran je Kordun. Zbog |. vreo pitmama, Pobeograd:

skim vijestima zadnjih dana, nesugla-

radikalima
bi moralo
doći do bezuvjetnog razlaza. Prilike u
jadikalskom klubu, uslijed akcije Pro-

oMijesu za sada takove da

dlićeve, jesu zamršene, ali većina radi-

nak

oliko zbog toga, jer to g. Pašić ne
| će, toliko iz straha pred M pa TK:
situacijom, obzirom na. heterogenost
opozicijonalnih grupa. Sve to mnogo
doprinosi da se u Beogradu skeptično

| rimaju glasine o promjen i. vlade, a
oda se akcija g. Protića, Ul PIVOM redu
shvaća kao nastojanje OKA Saranja

bloka, koji bi -—

po riječima <,

Knj. Gi.“ — bio jaka potre ba Miprotiv

Ba

STv ak
ML HAO A U.

o

strane: i sa previše oduševljenja prati
Svaki korak g. Protića, S druge strane
čuju se glasovi, koji ne gledaju s po-
.uzdanjem na njegovu akciju. Po miš.
ljenju »Nove Evrope“, sadašnji - poli-
tički Protićovi drugovi, čiji rad ima
oviše izgled političke igre,

tičke zbilje, doživjet će razočaranje,

M koje će biti veliko. Jer g. Protić ,oči-

ta je suprotnost svakoj slobođoumnoj .
akciji i nema zakona koji on ne bi
|. pronašao 1 lormulirao“ da uguši sva-
očiju slobodu, niti ima ličnosti pogod-

mije od g. Protića za šeia policije pri

 Butokratskoj upravi zemljom“.

Od otvora skupštine dijeli nas samo

par dana, a, uslijed sveg ovoga, ipak
situacija nije dovoljno jasna. Jedno je
jasno: Demokrate će sve učiniti da se.
održi: sađanja vlada, a g. Protić da je
sruši Ai ako uspije. g. Protiću da
“ostvari Svoje nastojanje. da obori “sa-.
. danju, a sastavi novu vladu, situacija
GJ: 66 ipak biti konačno prečišćena.

Dobrovnix umetničko doe:

načini jedan umetnički centar za celu

klima i

onaša klasična varoš. Sem toga,

| * denone, bonilacio, a možda i
jakog. parlamentarnog opozicijonog“

stalom, “ “kolikogdd - še s jedne. s

.naim spomenik. Ma ai

, S | om Rafdeku. So Ao, g 6
““Došao sam .do uverenja da Bi za. u MR M i
sad bilo najpreče ovo: > du
\kaDa se vela. varoš, u | oke pr s. Do a) o :
rodnevnih zidina, proglasi na nacio | o o BIA

nego poli- |

metku Rakovička Revolucija. Ovaj
Pokret, prikazan kao panslavisti-
čko djelo, te le osnove posve
Presjekao. Situaciju iskoristili su
Magjari. Pobjedio jo Andrassy, |
Pobjedio. jes. njim prno i
dualizami --—-

Poslije E irdskoje Dane. na

Ordunu prilike 1 u Hrvatskoj pošle.
"U na gore. Cini se, da akcija
vaternikova ni prema. prilikama
Hrvatskoj, ni po položaju, u
“ome se nalazila Evropa mjeseca: |
ktobra. 'godine 1871, nije imala
zgleda na. uspjeh. Sam. doga“
sla] nije. dovoljno istorijski osvi-
jen da bi se mogla. dati

Puna slika  hjegove revolte. Po

| spomenik ;
dobre studije o radu ove“ bore.

 dimir Gaćinović napisa o njima
u emigraciji toplu pjesmu, u želji
da poslije rata obavi hadžiluk na
"njihovim grobovima »da se sa
njihova | (humka zakiti božurom
crvenim, koji izrasta iz krvi pra-
vednika i i mučenika svakog pre: |
leća kao. na Kosovu“.

stom ko
stranica, punih pijeteta o Eugenu.
 Kvaterniku, i odlomaka, punih | uspije, može da bude samo

Prilike pod tugjinom. nijesu | Pitanje revizije ustava nije lako  rije-

de uštale da se Kvaterniku. diže | šiti, jer je skopčano. s mnogim formal-
i ; nim poteškoćama, a uz to, što je naj-
šta više nemamo ni

teže, da se. obara ovaj ustav, treba
stvoriti sporazum jake većine koja bi
ona izborima dobila mandat za
sanje novog ustava. Po riječima SE
Tribune“ akcija St. Protića, sve da_i

.ublažu-
juće sredstvo“, dok se ne pristupi ite-
meljitoj operaciji. ,Protićeva akcija je
posve parlamentarna akcija sa mate-
rijalom, koji se nalazi u ovom par
.lamentu. Za opće ozdravi ijenje potrebna
oješira akcija u narodu, jer irebamo uopće

 bene,' revolucijonarne ličnosti. JA
ČAG Matoša nalazimo |

“oduševljenja za Bachom graban-
cijašem. Hercegovački Srbin, Vla-

poslije novih izbora, ali treba da- ga
počnemo dobivati i zato je potrebno
da se počnu zbližavati i sporazumije-
vati svi oni nekoinpromitovaniji i i kon-.

A 1 | budu aa budućnosti“

 — neg

izgla-

za stanovanje, a imućnijima ustupilo

novi parlamenat. Ve ćemo ga dobiti ni

struktivniji elementi, koji. bi mogli da

roma e o

-—

U beogradskoj ,Politici“ izašao je
pod ovim naslovom članak g. Marka
Cara, načelnika Min. Prosvjete, u ko- |
jem se među ostalim kaže: Razlozi koji.
vojuju za to da se od Dubrovnika

državu, vrlo su jaki i ubedljivi. Pre
svega, tu dolazi u prizrenje njegova. (+
osobiti čar njegova pejzaža.
S ie strane Dubrovnik može da se
takmiči sa toliko slavljenim i hvaljenim
zalivom napoljskim. Blago podneblje
i jedinstvena priroda, to su inače prei-
mućstva koja su odvajkada u Dubro-
vnik privlačila naše i strane umetnike,
pre i više nego i u koje drugo mesto ME

u našoj zemlji. Drugi važan razlog, šk
s kojega bi u Dubrovnik imali da se =
smeštaju zavodi koji su u vezi sa u- VA
metnošću, jeste u tome, što nijedno GAMA Pe
naše mesto nema toliko spomenika iz MARERAR KK
raznih epoha i raznih stilova, kao ova 4

nigde .

kod nas nema toliko umetiničkih živo-

pisa (po crkvama i privatnim kućama),

kao što ih ima u Dubrovniku. Počevši

od vizantijskog pa do najnovijeg doba,

tu su zastupljene mnoge škole, i na-

jviše talijanske, a naročito. mletačka. |

Pored Muranske škole, tu je Ticijan, 2
Palma-Vekio, Andrea del Sarto, Por-

VIMIO- AA A
će, Jedna slika pripisuje se čak i

vak SA 2
2. Da. se u zgradi sađašnje državne |
gimnazije (koja ima da se preseli u | Ka
novu zgradu) otvori umetničko-zanat- Maje.
lijska škola, u kojoj bi se učilo deko- || jah
rativno slikarstvo, građevinstvo, deko- | Bava
rativno vajarstvo, drvorež, zlatarstvo ji NAJ
narodni vez. iS kia

3. Da se u starom Kolećium Ragu- i
zinum (gđe je danas, naprikladnom | e
namenom, po austrijskom primeru sme- |
štena vojna bolnica) osnuje Akađemija
umetnika, nalik na Irancusku akade-
miju-u rimskoj ,Vila Medici“, gde se _
vaspitaju pansioneri takozvanom rime
skom nagradom. Odlični mlađi ume- (> bd
tnici, koji bi dobili dubrovačku nagra- odi
du, imali bi-tu stan, atelje islidanu/ o 8
Akademijom upravljao bi Pari direk- | mb
tor, koji bi takođe imao sian | i atelje

u zavodu, i jedan prove Za on

ekonomije. >
4. Da se u jednoj vili ui rollu:
Gružu ili u Rijeci udesi' zaklonište _ i

odmaralište za stare iznemogle umet- > Pa
“nike. jd o SADA dak

5. Da se na ostrvu Lokrumu stvori |
mogućnost: umetničke i književničke (0

naseobine, time što bi se siromašnijim.
od njih stavila na razpoloženje zgrada

jeitino ili. besplatno zemljište za i
đenje eventualnih vila. |
Ovo bi bili glavni postulati za o- onak
stvarenje jedne velike i plemenite ideje, NL a
koja bi, na diku i korist. cele naše dr-
žave, trebalo da se što BE Pe u
delo.

sepa A Pe
Svaki prijatelj Rada“ trebao | m a 68
bi da listu nađe barem jednog >|.
novog pretplatnika. Ko nam po- |
šalje godišnju pretplatu za. pet jb
novih. pne poe će ds ,