VAI “ista gdo dk u Tea raki a ula u ulici iz- > D među M Mi 956. a doo br. % & x. pi surrarok sn Pm ZN BA Polugodišaja bretplšta: 15 Bia: stranstvo godišnje 80 Dinara. — Cijene d- glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 3. . Dinara. — Priopćena i zahvale 35 Dinara redak. :—:' Stalnim oglasivačima popust, LAMA Za Me: Rao ti O i a avnajiik Dubrovnik, u oktobra 1921. .oegemeezo mu odio: kuna. Kn aaa im a dia meto sbuta =>. i mit , no px Broj * s A. + m oca Kvaternikova buna | Nije slučaj što su svakih tri- naravi mistik, praznovjeran, desetak godina. padale u Hrvat- gunac iz Hrvatske, emigrant | dnakoj borbi. protiv Masiarske BI njegovih zavjernika, smješteni od vremena, poznat protivnik nagod ni izmegju | ilirskih žrlava i se- izgleda da se Kvaternik odluč “Jlačke krvi, prolivene u Zapre- na _ovai korak potican | najviše ka . šiću. U. različitim, krajevima, pod | faktorima iz vana, še hE : id u. o zanešen za revolucijonarna stves | Austrije. 1 grobovi. Kvat mila i ranja države pod utjecajem onog S kojima. je a * Dre ststnjom skupštine gi PO izašli su u hrvaiskim skoj buntovničke. glave. u neje- Rusiji i Francuskoj Napoleona: 1 oli m SORoZILjenalnim ha KR Politička situacija Nakon Prolićeve posjete u Zagrebu i ovima članci, koji su navještavali nu promjenu sadašnjeg režima, kao pri korak ok reviziji ustava. a. Gosp. "Protić došao je u kontakt sa: tuglina, kraj. plotova uz rakovački .be sa Masjarskom, saradnik ANI kaki i drum, stoje po vremenu u sredi- Starčevića u. hrvatskom saboru, mor m svih irakcija hrvatske ijako I šgova je ideja da Hrvati Voj državi zauzeti po- .+ €. Prolići hrv. opo- bi doći u skupštinu, a \ sadašnja vlada, uslijed nove situacije, “gzličitim. uslovima, iza velikih ra- dolazio u doticaj u svojim emi“ sinala bi đaim ustupi svoja mjesta. jočaranja u. politici, pošto je na- grantskim godinama. Kao | teren Eo bečke dinastije, a sam ne likvidacije Krajine. narod je. bio g skih mrvica osim magjarske č čizme; opornost i nesalomljivost Hrvatske. maha, ponavljao se i kasnije, ka- osnova, da se pobuni i Bosna. da se uvidjelo, da. sama. »direk- 8. oktobra proklamovana je borba dna akcija“ neće. dovesti. do oslo- . protiv ,Švapsko- -magjarskog go-. bogjćnja, ali se ipak nalazilo: hr- spodstva“, osnovana hvata vatskih studenata, koji su u duhu vlada“, izdavani proglasi, dizao. grabancijaša Bacha, preko izbor | se. eo na oružje, brale se prve. nih uspjeha ili. autonomističkih | . posljednje lovorike narodne | neuspjeha, slk u luku revolver- | vi dljiv dokaz, da“ Hrvatska ide Te sveliu kraj Glavon u oma putem, koji će. dovesti. do. je Kvaternik, sum i dvadesetak: na slovenskog. oslobogjenja. - a E rodnih ustaša Kvaternikova revolucija 1 o ah oktobra 1871. u. slunjskoj okolici uspjele, prerane: njegove pobune. | pored bosanske | granice, Nepune | na Kordunu traže se motivi. nje “dvije godine dualističkog sistema gove posljednje akcije, baca se. u bivšoj Monarhiji urodile su sa. svijetlo na njegov rad u emigraciji, i 1, silnim nezadovoljstvom. na sjeveru, njegovo. obilato publicističko dje- | megju Česima. Prlike u Hrvat | lovanje, a mi_se ograničujemo: na. škoj bile su još gore, ogorčenje | “ove dvije izjave Eugena Kvater- | Protiv nagodbe. prelazilo je na. nika: »gamo najtješnji savez sr- Ni. daca i i politički i izmegju hrvatskog | a srpskog naroda. jeste jamstvo | za bolju budućnost obaju naroda“, a zatim jedna je od prvih na- Više mjesta u pravu uzbunu.: Jemci i Magjari podijelili su vlast, išli su zatim, da je zadrže. Na-| : stojanje Hohenwarta, u to vrijeme. teških državnih kriza, koji | je htio | da sa federalističkim uregjenjem države i sa pomirljivim stavom Prema Slavenima stabilizuje na“. rodnosne odnose, ubila. jeu zar “redaba revolucijonarne vlade: »pro- | vijedanja, da ljubav i Mogu, hri- pj + narodnu uče“ i Biti islee imeđu demokratima i dobivao ni političkih ni ekonom- | uzbunjen, mjerenjem zemljišta, sje- ij čom šuma, i strahom, što: dolazi 4 dolazili su momenti, gdje se krvlju | pod magjarsku upravu. Tu uzba- obilježavala sterilna politička epo- nu, koja je. postojala u naro du, | ' skala ne može da se još odluči oba, i manifestovala: borbena ot- | Kvaternik je htio da! iskoristi, i *, j na raebijanje sadanjeg vladinog bloka, sa pobunjenicima, da krene na k Očajnički korak: Kvaternikova za Zagreb, a. pored loga bila je : Ea a već. iL oktobra solda- | Pon RG nistarskoj samovolji i sitno nd skih metaka tugjinskim banovima | teska generala! Molinaria, gine dah j Danas a pedesetgodiš ji se izmegju petog. K jedanaestog | njice. Kvaternikove pogibije i 1 ne- | | oglas. na sveštenike obih vjeroispo- : , Izgleda da u ovim zagrebačkim vi ijesti- “I ma ima i reviše optimizma. ; rod dao sve da nasiti ogromni revolte izabran je Kordun. Zbog |. vreo pitmama, Pobeograd: skim vijestima zadnjih dana, nesugla- radikalima bi moralo doći do bezuvjetnog razlaza. Prilike u jadikalskom klubu, uslijed akcije Pro- oMijesu za sada takove da dlićeve, jesu zamršene, ali većina radi- nak oliko zbog toga, jer to g. Pašić ne | će, toliko iz straha pred M pa TK: situacijom, obzirom na. heterogenost opozicijonalnih grupa. Sve to mnogo doprinosi da se u Beogradu skeptično | rimaju glasine o promjen i. vlade, a oda se akcija g. Protića, Ul PIVOM redu shvaća kao nastojanje OKA Saranja bloka, koji bi -— po riječima <, Knj. Gi.“ — bio jaka potre ba Miprotiv Ba STv ak ML HAO A U. o strane: i sa previše oduševljenja prati Svaki korak g. Protića, S druge strane čuju se glasovi, koji ne gledaju s po- .uzdanjem na njegovu akciju. Po miš. ljenju »Nove Evrope“, sadašnji - poli- tički Protićovi drugovi, čiji rad ima oviše izgled političke igre, tičke zbilje, doživjet će razočaranje, M koje će biti veliko. Jer g. Protić ,oči- ta je suprotnost svakoj slobođoumnoj . akciji i nema zakona koji on ne bi |. pronašao 1 lormulirao“ da uguši sva- očiju slobodu, niti ima ličnosti pogod- mije od g. Protića za šeia policije pri Butokratskoj upravi zemljom“. Od otvora skupštine dijeli nas samo par dana, a, uslijed sveg ovoga, ipak situacija nije dovoljno jasna. Jedno je jasno: Demokrate će sve učiniti da se. održi: sađanja vlada, a g. Protić da je sruši Ai ako uspije. g. Protiću da “ostvari Svoje nastojanje. da obori “sa-. . danju, a sastavi novu vladu, situacija GJ: 66 ipak biti konačno prečišćena. Dobrovnix umetničko doe: načini jedan umetnički centar za celu klima i onaša klasična varoš. Sem toga, | * denone, bonilacio, a možda i jakog. parlamentarnog opozicijonog“ stalom, “ “kolikogdd - še s jedne. s .naim spomenik. Ma ai , S | om Rafdeku. So Ao, g 6 ““Došao sam .do uverenja da Bi za. u MR M i sad bilo najpreče ovo: > du \kaDa se vela. varoš, u | oke pr s. Do a) o : rodnevnih zidina, proglasi na nacio | o o BIA nego poli- | metku Rakovička Revolucija. Ovaj Pokret, prikazan kao panslavisti- čko djelo, te le osnove posve Presjekao. Situaciju iskoristili su Magjari. Pobjedio jo Andrassy, | Pobjedio. jes. njim prno i dualizami --—- Poslije E irdskoje Dane. na Ordunu prilike 1 u Hrvatskoj pošle. "U na gore. Cini se, da akcija vaternikova ni prema. prilikama Hrvatskoj, ni po položaju, u “ome se nalazila Evropa mjeseca: | ktobra. 'godine 1871, nije imala zgleda na. uspjeh. Sam. doga“ sla] nije. dovoljno istorijski osvi- jen da bi se mogla. dati Puna slika hjegove revolte. Po | spomenik ; dobre studije o radu ove“ bore. dimir Gaćinović napisa o njima u emigraciji toplu pjesmu, u želji da poslije rata obavi hadžiluk na "njihovim grobovima »da se sa njihova | (humka zakiti božurom crvenim, koji izrasta iz krvi pra- vednika i i mučenika svakog pre: | leća kao. na Kosovu“. stom ko stranica, punih pijeteta o Eugenu. Kvaterniku, i odlomaka, punih | uspije, može da bude samo Prilike pod tugjinom. nijesu | Pitanje revizije ustava nije lako rije- de uštale da se Kvaterniku. diže | šiti, jer je skopčano. s mnogim formal- i ; nim poteškoćama, a uz to, što je naj- šta više nemamo ni teže, da se. obara ovaj ustav, treba stvoriti sporazum jake većine koja bi ona izborima dobila mandat za sanje novog ustava. Po riječima SE Tribune“ akcija St. Protića, sve da_i .ublažu- juće sredstvo“, dok se ne pristupi ite- meljitoj operaciji. ,Protićeva akcija je posve parlamentarna akcija sa mate- rijalom, koji se nalazi u ovom par .lamentu. Za opće ozdravi ijenje potrebna oješira akcija u narodu, jer irebamo uopće bene,' revolucijonarne ličnosti. JA ČAG Matoša nalazimo | “oduševljenja za Bachom graban- cijašem. Hercegovački Srbin, Vla- poslije novih izbora, ali treba da- ga počnemo dobivati i zato je potrebno da se počnu zbližavati i sporazumije- vati svi oni nekoinpromitovaniji i i kon-. A 1 | budu aa budućnosti“ — neg izgla- za stanovanje, a imućnijima ustupilo novi parlamenat. Ve ćemo ga dobiti ni struktivniji elementi, koji. bi mogli da roma e o -— U beogradskoj ,Politici“ izašao je pod ovim naslovom članak g. Marka Cara, načelnika Min. Prosvjete, u ko- | jem se među ostalim kaže: Razlozi koji. vojuju za to da se od Dubrovnika državu, vrlo su jaki i ubedljivi. Pre svega, tu dolazi u prizrenje njegova. (+ osobiti čar njegova pejzaža. S ie strane Dubrovnik može da se takmiči sa toliko slavljenim i hvaljenim zalivom napoljskim. Blago podneblje i jedinstvena priroda, to su inače prei- mućstva koja su odvajkada u Dubro- vnik privlačila naše i strane umetnike, pre i više nego i u koje drugo mesto ME u našoj zemlji. Drugi važan razlog, šk s kojega bi u Dubrovnik imali da se = smeštaju zavodi koji su u vezi sa u- VA metnošću, jeste u tome, što nijedno GAMA Pe naše mesto nema toliko spomenika iz MARERAR KK raznih epoha i raznih stilova, kao ova 4 nigde . kod nas nema toliko umetiničkih živo- pisa (po crkvama i privatnim kućama), kao što ih ima u Dubrovniku. Počevši od vizantijskog pa do najnovijeg doba, tu su zastupljene mnoge škole, i na- jviše talijanske, a naročito. mletačka. | Pored Muranske škole, tu je Ticijan, 2 Palma-Vekio, Andrea del Sarto, Por- VIMIO- AA A će, Jedna slika pripisuje se čak i vak SA 2 2. Da. se u zgradi sađašnje državne | gimnazije (koja ima da se preseli u | Ka novu zgradu) otvori umetničko-zanat- Maje. lijska škola, u kojoj bi se učilo deko- || jah rativno slikarstvo, građevinstvo, deko- | Bava rativno vajarstvo, drvorež, zlatarstvo ji NAJ narodni vez. iS kia 3. Da se u starom Kolećium Ragu- i zinum (gđe je danas, naprikladnom | e namenom, po austrijskom primeru sme- | štena vojna bolnica) osnuje Akađemija umetnika, nalik na Irancusku akade- miju-u rimskoj ,Vila Medici“, gde se _ vaspitaju pansioneri takozvanom rime skom nagradom. Odlični mlađi ume- (> bd tnici, koji bi dobili dubrovačku nagra- odi du, imali bi-tu stan, atelje islidanu/ o 8 Akademijom upravljao bi Pari direk- | mb tor, koji bi takođe imao sian | i atelje u zavodu, i jedan prove Za on ekonomije. > 4. Da se u jednoj vili ui rollu: Gružu ili u Rijeci udesi' zaklonište _ i odmaralište za stare iznemogle umet- > Pa “nike. jd o SADA dak 5. Da se na ostrvu Lokrumu stvori | mogućnost: umetničke i književničke (0 naseobine, time što bi se siromašnijim. od njih stavila na razpoloženje zgrada jeitino ili. besplatno zemljište za i đenje eventualnih vila. | Ovo bi bili glavni postulati za o- onak stvarenje jedne velike i plemenite ideje, NL a koja bi, na diku i korist. cele naše dr- žave, trebalo da se što BE Pe u delo. sepa A Pe Svaki prijatelj Rada“ trebao | m a 68 bi da listu nađe barem jednog >|. novog pretplatnika. Ko nam po- | šalje godišnju pretplatu za. pet jb novih. pne poe će ds ,