spre R A š j di

ZLAZI SVAKE SUBOTE
NIK I IZDAVAČ ; ODBOR RADA“

VLA DRE ie
orava lista nalazi se u STAMPARIJI
VP GIULLIL; a uredništvo u ulici iz-

POJEDINI BROJ 75 PARAN. —

Polugodišnja pretplata 15 Dinara. - Za ino-
stranstvo godišnje S0 Dinara. — Cijene o-
glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 5

DE
me

fu Polača br. 356. — Telefon br. 94.

Dinara. — Priopćena i zahvale 3 Dinara
redak. :—:

Stainim oglasivačima popust.

“ Godina NL

Dubrovnik, 29. oktobra 1921.

_ o _— ---

Broj 101.

Reakcija u akciji

(Povodem Karlova lijeta na jedno upražnjeno prestolje).

Kaže se: Karlova aventura. ii:
geozbiljna gesta jednog tragiko-
mičnog operetnog heroja. 1 tako
dalje. Sve to nije tačno. Muz no-

minalne kraljice .ŽZite. manje je

od toga, jer su habsburške akcije
vale daleko ispod austrijske kru-
ne. Ali je mnogo više ono što
ia Karla stoji nego li se opce-
onto kotira na političkim burzama.

X Karlo je samo jedna pilotinom |

2

put odista kao baćton d essai —

na jednu osjetljivu tačku Central- |

ne Evrope, koju je uzeo na nišan
zakukuljeni štab organizovane in-

ternacionalne reakcije. Sve to u.
| ... A :
namjeri da se što prije otpočne

cijelom serijom zasnovanih držav-
nih udara sistematskim bombar-
dovanjem  upražnjenih  prestolja
sa novim carskim lutkama nabi-
jenim —> ozbiljnim eksplozivom.

Ne smiju se podcijenjivati te
utajene sile. Crna i bijela inter-
nacionala zanosi se i nadalje os-
novama oko stvaranja Centralne
Evrope, protiv demokratskog Za-
pada i barbarskog Istoka. Za
ostvarenje svojih ciljeva reakcija
raspolaže: kapitalom i neistrošenim
ratnim materijalom. |
U Njemačkoj i u Austriji ogro-
man je broj nezaposlenih oficira,

oMrebera. Razočarani zbog ruini-
izlaznih ekonomskih kriza, ova

nih kamarilskih proletera spremna
jena sve. Ona je već zauzela
odregjena mjesta u  nestaloženim

haos i savršeno nepoznavanje no-
Vih smjernica, reakcija je sva
solidarna i svaki njen član tačno

terijal za operacije ove vrsti.

gleskoj, Americi, i u svim drugim
Više ili manje važnim državama,
jedan neopredijeljeni broj konser-
Vativaca,  klerikalaca, = političkih
špekulanata, kapitalista sa teuda-
lističkim i parvenijskim mentalite-
tom, pomažu reakciju sa svim
sredstvima stare i nove političke
|| diplomatske škole.

Ni jedan narod, ni jedna dr-
žava u Evropi nema na čelu svo-
.Je uprave ljude koji su pozvani,

da traže i nagju podesan način
| "iješenju socialnog pitanja. A da i
|.7e govorimo o većim koncepci-
| Jama za reformaciju ljudskog druš-
tva, Općenita kriza tim je teža
o sui narodne mase i njihove
; a2 |

pra lutka prebačena — ovaj |

To je reakcija.

opasnost koja "nam prijeti

profesionalnih ratnika i — degra-
dovane birokracije, plemenitaša 1.

anih karjera i očajni zbog bez-

gomila aventurijerski disponira-
masama. I dok po svuda vlada

Zna što hoće. To je izvrstan ma-|

B U Francuskoj rojalisti, a u En--

Sposobni, spremni i voljni da dadu:
nove direktive evropskoj politici, |

vogje izgubile vjeru. Ovaka atmo-
sfera izaziva pokušaje prevrata.

Pokušaj s Karlom može da
bude neka predigra pokušaju
s Ruprechtom ili sa Friedrichom
ili sa“ .. Sotonom, ali. svakako
za ovim neozbiljnim može da
uslijedi i jedan vrlo ozbiljni po-
kušaj reakcije da pregie u akciju.
Već prema tome kakav će rezul-
tat dati Karlo i koliku će snagu
pokazati nove državne formacije
na terenu Centralne Evrope.

Mi smo osjetili već da Velika
Ententa drma sa osnovama Male
Entente. To znači da su u drža-
vama Velike Entente došle do
uticaja sile koje su htjele već
danas: osujetiti težnje malih na-
roda, ili ako ćete, uopće naroda,
da sami raspolažu svojom sudbi-
nom. To su antidemokratske sile.

*

| nijesmo bili

Nikada do sada

postavljeni na težu kušnju. Mi vec

ne znamo ko je snama a ko_ je
protiv nas. S i |

. Svakako, Československa dolu
goslavija treba dobro da intuir: aju

od

strane. Karlove pozadine. | zbog

toga, mi se ne smijemo zadovo-
ljiti više sa odstranjenjem posljed-

njeg cara habsburškog ni sa _in-
terniranjem ni sa kažnjavanjem
njegovih satelita. U pitanje treba

ući dublje, da se recidiva pošasti.

sasvim onemogući, da se zlo u

korjenu ubije. Hidra je stoglava.

Nije dovoljno porubiti devedeset-

idevet glava. Treba i stotu. A

osim toga, nad lješinom postaviti
budne“ straže —  doklegod joj

vjetrovi pepeo ne raznesu.

o Ultimatum Male Antante |

Naša je vlada konačno redigovala
ultimativne- zahtjeve Mađarskoj. Ovim
ultimatumom udružene tri sile Jugo-
slavija, Cehoslovačka i Rumunjska za
zaštitu svojih interesa iražit će:

1) da Madžarska vlada s Narodnom
Skupštinom donese odluku o kona-
čnom zbacivanju Karia i cijele hab-

zburške dinastije s madžarskog prije- -

r

stolja ; | |
2) da se prema odredbama trianon-

skog ugovora odmah provede potpuno |

razoružanje Madžarske 1 to ovaj Put % čaru“ i u najširoj javnosti proširi ovaj

pod direktnom kontrolne komisije, sa-
stavljene od predstavnika Male Antante;
3) obvezu Madžarske da odmah u

cijelosti izvrši sve odredbe trianonskog |

ugovora o miru bez obzira na vene-
ijanski sporazum ;

4) da Madžarska naknadi članovima
Male Antante sve izdatke koje su. ove
tri države imale sazivanjem četa i dje-
lomičnom = mobilizacijom izazvanom
Karlovim prevratom. | \

5) da se Madžarska obveže, da će

za u buduće onemogućiti svaku  pro--

pagandističku akciju, koju sada iz

Madžarske vode prevratnički elementi.
sa našeg teritorija i podanici država

Male Antante. U-isto vrijeme traži se

od Madžarske vlađe, da se sve vođe:
ove propagande bezuslovno imaju da |
izdadu Jugoslaviji ili Cehoslovačkoj.

Za krivce  prevrainičkog pokreta u
Madžarskoj traži se, da se izvedu pred
sud i osuće. | | |

—_opopaoooa

:

Bo isp 2 Mu “ \ š
VA ra i o o sr DJ S u ba Si

slov ne bi

Tomića & comp., koji su
- uputnim da se osvrnu

Istodobno pretstavnici radnog naroda

VV.

Haos u emigraciji.

Ne mislimo govoriti o ,ratnoj emi-

graciji“. Ne zbog toga što se ovaj na-
tobože mogao i na nju
primijeniti, nego s razloga što ne di-
jelimo nikako mišljenje gg. Potočnjaka,
smatrali
unatrag, da
»čiste pojmove“ i — da pišu historiju
još dok su zelena osjećanja na našu
sitnu mizeriju u- velikim vremenima
za oslobogjenje i ujedinjenje. I Poto-

očnjak, i Tomić, i Hinković, 1 — mnogi

drugi članovi ,ratne emigracije“ ura-

dili bi pametnije .da ne peru javno,

bar. još za neko vrijeme, prijavo rublje
političkih emigranata, a megjutim ne-
što više pažnje da posvete našim za-
nemarenim iseljenicima u Americi, koji
su prepušteni besavjesnoj demabogiji
političkih špekulanata da ih svim sred-
stvima otugje otadžbini i da ih na sve
moguće načine eksploatišu u tugjini.
Nijesu bez direktne krivnje naših pro-
iesionalnih političara nastale u Americi
onako očajno haotične prilike da se je

tamo mogla razmahati jedna divlja

propaganda koja pomaže obilatim ma-
terijalnim sredstvima. svaki pokret u

zemlji uperen protiv naše države. Je-

Na posljednoj, 140j konvenciji Na-
rodne Hrvatske Zajednice — uz po-
hvalni zaključak da se sve. potporne
organizacije hrvatske sjedine — prim-
ljena je i ,Rezolucija Jugoslaviji“, koju

dan primjer:

doslovce preštampavamo iz“ ,Zajedni-

čara“, glasila Narodne Hrvatske Zaje-
dnice u Sjed. Državama, br. 39. od 9.
oktobra 0. £.: |

Rezolucija Jugoslaviji.

Obzirom na to, da su sve dosada-
šnje vlade, koje su se nametnule ih
bile nametnute našem narodu u staro-
me kraju (to jest državi SHS.) izva-
djale naredbe, po svojim maimelucima

odglašivale zakone, a i o svojim pla-

ćenicima izvršavale nasilja, kojima su
se gazila i danas se gaze prirodna
prava čovjeka na dostojan život, odu-
zimlje radnom narodu pravo slobode
savjesti, štampe i sastajanja, kao i plo-
dove njegova rada tako, da mu se

“ onemogućuje nastojanje rad i borba

za oslobogjenje od izrabljivanja i na-
silja raznih kapitalističkih i bankarskih
klika, koje danas u takozvanom  kra-
ljestvu Srba, Hrvata i Slovenaca sve
povlastice, prirodna bogatstva zemlje i
plodove rada u.svojim rukama drže i
ut svoje sebične i osobne svrhe izrab-

ljuju, |
Radi toga Ita konvencija N. H.
Zajednice, kao predstavnica i glas ise-
ljenog jugoslavenskog radnog naroda,
zaključuje :

da se zapisnički izrazi, u ,Zajedni-

zaključak, kojim se najoštrije osudjuje
današnji način vladanja i izražava du-
boki prezir onima, koji radni narod
prevarom i silom u tmini i sužanjstvu
drže i izrabljuju.

.

sakupljeni na T4toj: konvenciji NHZ.

zaključuju, da će riječju i djelom po-

dupirati borbu svoje braće u staroj do-
movini, kojoj je konačna svrha  oslo-
bog jenje danas bezpravnog i izrablji-
vanog dijela našeg naroda, te njegovo

ujedinjenje u takovom društvenom ure-

gjenju, po kojem će zakonodavnu, iz-
vršnu i sudbenu vlast imati vršiti radni
narod po svojim zakonito izabranim
predstavnicima“. |

Mi smo podvukli neke riječi u ovoj:
rezoluciji, u kojoj nikako jasno nije
došla do izražaja teudencija jedne iz-

. vjesne političke struje. A baš -zato 1
preveć je jasno da su se tu složili

/
š

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

ao < NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

.čnjak & Comp. pisaće historiju ....

hosl. K. 74.50, Austr. K. ZA

*

»boljševici“ svih farba, ne isključujući
separatiste oko Grškovićeva ,Jugoslo-
venskog Svijeta“ ni Radićevce iz re-
dova bivših ,auštrijaka“.

- Prijem ove rezolucije ilustruje prilike
megju hrvatskim iseljenicima u Sje-
vernoj Americi tim tačnije što se je
na toj istoj konvenciji žestoko udaralo
na Zotti-ev ,Narodni List“ i nat. zv.
popove  izjavaše, koji su za vrijeme
rata stajali uz Ausiriju, a koji su sada
-— uz Radića.

Pisanje ,Narodnog Lista“ naime ni
najmanje se ne udaljuje od sadržaja
ove rezolucije — osim što izjavaši
bjesomučnije napadaju Srbe kao jedine
uzročnike nezadovoljstva u »starom
kraju“. Zotti je dakle starinski, on na-
stavlja po austrijskom receptu, a Gr-
šković je moderniji, on operiše sa ,re-
publikanizmom“ i ,boljševizmom“. Omi
su dva glavna konkurenta — dok i-

ostinski komuniste iskorišćuju tu situa-
“ciju i nezadovoljstvu u masi davaju

svoju crvenu farbu.
Narodne Hrvatska Zajednica broji oko
90.000 članova, i ona je odista naj-

jači predstavnik organizovanih Hrvata.
Upravo zbog toga J€ i ova rezolucija

još jedan dokaz žalosnog stanja naše
zanemarene “emigracije u Sjevernoj“.
Americi. | |

Čestiti naš I. F. Lupis odista se je

*

odlučio na herojsku žrtvu kad je pre-  —

uzeo ,Hrvatski Glasnik“ da iz Chica-

ga, bez ikakve pomoći od strane naše:
je RAI i še
države, sa jednom malom šakom  po--

štenih Jugoslovena koji su prošli Kroz
šve kušnje za vrijeme rata, pokuša da
spasi što se i ako se još nešto spasiti.
može od Hrvata u Sjevernoj Americi.
Od Hrvata? — Hrvata je-u Americi ,
dvaput više nego li Srba i. Slovenaca
skupa, a oni su most izmegju Srba i
Slovenaca. Srbi su i izmegju sebe po-
cijepani. Jedan veliki dio njih živi još
uvijek u idejologiji velikosrpskoj. Jedna
skrajnost izaziva drugu _ i circulus
vitiosus je tu. A Slovenci žive za sebe :
ili kao ,pravi Amerikanci“ ili kao_,slo-

venski republikanci“. Tako je to sa
Sjevernom Amerikom. Južna se još.

nekako drži ;. ali su i tamo -u opasno-
sti jugoslovenske pozicije zauzete u
ratnom = vremenu. Produžimo li još
neko vrijeme sa politikom neoprostive
ignorancije i surovog ignorovanja —
mi ćemo se povratiti odakle smo po-
šli. Onda će inicijativu uzeti neprija-
telj'i — napasti s uspjehom. A Poto-

Jučerašnia burza

Beograd. 28. oktobra. Dolar 73, Let
583.50, Marke 44.25, Bug. levi 44, Ce- _

Devize: Paris 512.50, Milano 290,
Solun 242.50, Prag 75.50, Berlin 43.50,
Beč 1.79, Sofija 44.75, Bukurešt 52.50.
. Na ziriškoj burzi hnotirala je naša
kruna na 27. o. m. 1.85.

Interniranje Karla u Galacu

Po zaključku. ambasadorske  konie-
rencije Karlo Habsburg bit će interni-
ran na jednom engleškom monitoru,
koji će ga odvesti u Galac, odakle će
vjerojatno bit prevežen na Maltu.

Troškovi mobilizacije

Naša vlada tražit će od Narodne
Skupštine odobrenje za kredit od 90
milijuna Dinara za troškove povodom
dogogjaja “u. Magjarskoj. —- Ceska -
vlada tražit će odobrenje kredita od
I miljarde čeških kruna.

/