spre R A š j di ZLAZI SVAKE SUBOTE NIK I IZDAVAČ ; ODBOR RADA“ VLA DRE ie orava lista nalazi se u STAMPARIJI VP GIULLIL; a uredništvo u ulici iz- POJEDINI BROJ 75 PARAN. — Polugodišnja pretplata 15 Dinara. - Za ino- stranstvo godišnje S0 Dinara. — Cijene o- glasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 5 DE me fu Polača br. 356. — Telefon br. 94. Dinara. — Priopćena i zahvale 3 Dinara redak. :—: Stainim oglasivačima popust. “ Godina NL Dubrovnik, 29. oktobra 1921. _ o _— --- Broj 101. Reakcija u akciji (Povodem Karlova lijeta na jedno upražnjeno prestolje). Kaže se: Karlova aventura. ii: geozbiljna gesta jednog tragiko- mičnog operetnog heroja. 1 tako dalje. Sve to nije tačno. Muz no- minalne kraljice .ŽZite. manje je od toga, jer su habsburške akcije vale daleko ispod austrijske kru- ne. Ali je mnogo više ono što ia Karla stoji nego li se opce- onto kotira na političkim burzama. X Karlo je samo jedna pilotinom | 2 put odista kao baćton d essai — na jednu osjetljivu tačku Central- | ne Evrope, koju je uzeo na nišan zakukuljeni štab organizovane in- ternacionalne reakcije. Sve to u. | ... A : namjeri da se što prije otpočne cijelom serijom zasnovanih držav- nih udara sistematskim bombar- dovanjem upražnjenih prestolja sa novim carskim lutkama nabi- jenim —> ozbiljnim eksplozivom. Ne smiju se podcijenjivati te utajene sile. Crna i bijela inter- nacionala zanosi se i nadalje os- novama oko stvaranja Centralne Evrope, protiv demokratskog Za- pada i barbarskog Istoka. Za ostvarenje svojih ciljeva reakcija raspolaže: kapitalom i neistrošenim ratnim materijalom. | U Njemačkoj i u Austriji ogro- man je broj nezaposlenih oficira, oMrebera. Razočarani zbog ruini- izlaznih ekonomskih kriza, ova nih kamarilskih proletera spremna jena sve. Ona je već zauzela odregjena mjesta u nestaloženim haos i savršeno nepoznavanje no- Vih smjernica, reakcija je sva solidarna i svaki njen član tačno terijal za operacije ove vrsti. gleskoj, Americi, i u svim drugim Više ili manje važnim državama, jedan neopredijeljeni broj konser- Vativaca, klerikalaca, = političkih špekulanata, kapitalista sa teuda- lističkim i parvenijskim mentalite- tom, pomažu reakciju sa svim sredstvima stare i nove političke || diplomatske škole. Ni jedan narod, ni jedna dr- žava u Evropi nema na čelu svo- .Je uprave ljude koji su pozvani, da traže i nagju podesan način | "iješenju socialnog pitanja. A da i |.7e govorimo o većim koncepci- | Jama za reformaciju ljudskog druš- tva, Općenita kriza tim je teža o sui narodne mase i njihove ; a2 | pra lutka prebačena — ovaj | To je reakcija. opasnost koja "nam prijeti profesionalnih ratnika i — degra- dovane birokracije, plemenitaša 1. anih karjera i očajni zbog bez- gomila aventurijerski disponira- masama. I dok po svuda vlada Zna što hoće. To je izvrstan ma-| B U Francuskoj rojalisti, a u En-- Sposobni, spremni i voljni da dadu: nove direktive evropskoj politici, | vogje izgubile vjeru. Ovaka atmo- sfera izaziva pokušaje prevrata. Pokušaj s Karlom može da bude neka predigra pokušaju s Ruprechtom ili sa Friedrichom ili sa“ .. Sotonom, ali. svakako za ovim neozbiljnim može da uslijedi i jedan vrlo ozbiljni po- kušaj reakcije da pregie u akciju. Već prema tome kakav će rezul- tat dati Karlo i koliku će snagu pokazati nove državne formacije na terenu Centralne Evrope. Mi smo osjetili već da Velika Ententa drma sa osnovama Male Entente. To znači da su u drža- vama Velike Entente došle do uticaja sile koje su htjele već danas: osujetiti težnje malih na- roda, ili ako ćete, uopće naroda, da sami raspolažu svojom sudbi- nom. To su antidemokratske sile. * | nijesmo bili Nikada do sada postavljeni na težu kušnju. Mi vec ne znamo ko je snama a ko_ je protiv nas. S i | . Svakako, Československa dolu goslavija treba dobro da intuir: aju od strane. Karlove pozadine. | zbog toga, mi se ne smijemo zadovo- ljiti više sa odstranjenjem posljed- njeg cara habsburškog ni sa _in- terniranjem ni sa kažnjavanjem njegovih satelita. U pitanje treba ući dublje, da se recidiva pošasti. sasvim onemogući, da se zlo u korjenu ubije. Hidra je stoglava. Nije dovoljno porubiti devedeset- idevet glava. Treba i stotu. A osim toga, nad lješinom postaviti budne“ straže — doklegod joj vjetrovi pepeo ne raznesu. o Ultimatum Male Antante | Naša je vlada konačno redigovala ultimativne- zahtjeve Mađarskoj. Ovim ultimatumom udružene tri sile Jugo- slavija, Cehoslovačka i Rumunjska za zaštitu svojih interesa iražit će: 1) da Madžarska vlada s Narodnom Skupštinom donese odluku o kona- čnom zbacivanju Karia i cijele hab- zburške dinastije s madžarskog prije- - r stolja ; | | 2) da se prema odredbama trianon- skog ugovora odmah provede potpuno | razoružanje Madžarske 1 to ovaj Put % čaru“ i u najširoj javnosti proširi ovaj pod direktnom kontrolne komisije, sa- stavljene od predstavnika Male Antante; 3) obvezu Madžarske da odmah u cijelosti izvrši sve odredbe trianonskog | ugovora o miru bez obzira na vene- ijanski sporazum ; 4) da Madžarska naknadi članovima Male Antante sve izdatke koje su. ove tri države imale sazivanjem četa i dje- lomičnom = mobilizacijom izazvanom Karlovim prevratom. | \ 5) da se Madžarska obveže, da će za u buduće onemogućiti svaku pro-- pagandističku akciju, koju sada iz Madžarske vode prevratnički elementi. sa našeg teritorija i podanici država Male Antante. U-isto vrijeme traži se od Madžarske vlađe, da se sve vođe: ove propagande bezuslovno imaju da | izdadu Jugoslaviji ili Cehoslovačkoj. Za krivce prevrainičkog pokreta u Madžarskoj traži se, da se izvedu pred sud i osuće. | | | —_opopaoooa : Bo isp 2 Mu “ \ š VA ra i o o sr DJ S u ba Si slov ne bi Tomića & comp., koji su - uputnim da se osvrnu Istodobno pretstavnici radnog naroda VV. Haos u emigraciji. Ne mislimo govoriti o ,ratnoj emi- graciji“. Ne zbog toga što se ovaj na- tobože mogao i na nju primijeniti, nego s razloga što ne di- jelimo nikako mišljenje gg. Potočnjaka, smatrali unatrag, da »čiste pojmove“ i — da pišu historiju još dok su zelena osjećanja na našu sitnu mizeriju u- velikim vremenima za oslobogjenje i ujedinjenje. I Poto- očnjak, i Tomić, i Hinković, 1 — mnogi drugi članovi ,ratne emigracije“ ura- dili bi pametnije .da ne peru javno, bar. još za neko vrijeme, prijavo rublje političkih emigranata, a megjutim ne- što više pažnje da posvete našim za- nemarenim iseljenicima u Americi, koji su prepušteni besavjesnoj demabogiji političkih špekulanata da ih svim sred- stvima otugje otadžbini i da ih na sve moguće načine eksploatišu u tugjini. Nijesu bez direktne krivnje naših pro- iesionalnih političara nastale u Americi onako očajno haotične prilike da se je tamo mogla razmahati jedna divlja propaganda koja pomaže obilatim ma- terijalnim sredstvima. svaki pokret u zemlji uperen protiv naše države. Je- Na posljednoj, 140j konvenciji Na- rodne Hrvatske Zajednice — uz po- hvalni zaključak da se sve. potporne organizacije hrvatske sjedine — prim- ljena je i ,Rezolucija Jugoslaviji“, koju dan primjer: doslovce preštampavamo iz“ ,Zajedni- čara“, glasila Narodne Hrvatske Zaje- dnice u Sjed. Državama, br. 39. od 9. oktobra 0. £.: | Rezolucija Jugoslaviji. Obzirom na to, da su sve dosada- šnje vlade, koje su se nametnule ih bile nametnute našem narodu u staro- me kraju (to jest državi SHS.) izva- djale naredbe, po svojim maimelucima odglašivale zakone, a i o svojim pla- ćenicima izvršavale nasilja, kojima su se gazila i danas se gaze prirodna prava čovjeka na dostojan život, odu- zimlje radnom narodu pravo slobode savjesti, štampe i sastajanja, kao i plo- dove njegova rada tako, da mu se “ onemogućuje nastojanje rad i borba za oslobogjenje od izrabljivanja i na- silja raznih kapitalističkih i bankarskih klika, koje danas u takozvanom kra- ljestvu Srba, Hrvata i Slovenaca sve povlastice, prirodna bogatstva zemlje i plodove rada u.svojim rukama drže i ut svoje sebične i osobne svrhe izrab- ljuju, | Radi toga Ita konvencija N. H. Zajednice, kao predstavnica i glas ise- ljenog jugoslavenskog radnog naroda, zaključuje : da se zapisnički izrazi, u ,Zajedni- zaključak, kojim se najoštrije osudjuje današnji način vladanja i izražava du- boki prezir onima, koji radni narod prevarom i silom u tmini i sužanjstvu drže i izrabljuju. . sakupljeni na T4toj: konvenciji NHZ. zaključuju, da će riječju i djelom po- dupirati borbu svoje braće u staroj do- movini, kojoj je konačna svrha oslo- bog jenje danas bezpravnog i izrablji- vanog dijela našeg naroda, te njegovo ujedinjenje u takovom društvenom ure- gjenju, po kojem će zakonodavnu, iz- vršnu i sudbenu vlast imati vršiti radni narod po svojim zakonito izabranim predstavnicima“. | Mi smo podvukli neke riječi u ovoj: rezoluciji, u kojoj nikako jasno nije došla do izražaja teudencija jedne iz- . vjesne političke struje. A baš -zato 1 preveć je jasno da su se tu složili / š NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA ao < NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK .čnjak & Comp. pisaće historiju .... hosl. K. 74.50, Austr. K. ZA * »boljševici“ svih farba, ne isključujući separatiste oko Grškovićeva ,Jugoslo- venskog Svijeta“ ni Radićevce iz re- dova bivših ,auštrijaka“. - Prijem ove rezolucije ilustruje prilike megju hrvatskim iseljenicima u Sje- vernoj Americi tim tačnije što se je na toj istoj konvenciji žestoko udaralo na Zotti-ev ,Narodni List“ i nat. zv. popove izjavaše, koji su za vrijeme rata stajali uz Ausiriju, a koji su sada -— uz Radića. Pisanje ,Narodnog Lista“ naime ni najmanje se ne udaljuje od sadržaja ove rezolucije — osim što izjavaši bjesomučnije napadaju Srbe kao jedine uzročnike nezadovoljstva u »starom kraju“. Zotti je dakle starinski, on na- stavlja po austrijskom receptu, a Gr- šković je moderniji, on operiše sa ,re- publikanizmom“ i ,boljševizmom“. Omi su dva glavna konkurenta — dok i- ostinski komuniste iskorišćuju tu situa- “ciju i nezadovoljstvu u masi davaju svoju crvenu farbu. Narodne Hrvatska Zajednica broji oko 90.000 članova, i ona je odista naj- jači predstavnik organizovanih Hrvata. Upravo zbog toga J€ i ova rezolucija još jedan dokaz žalosnog stanja naše zanemarene “emigracije u Sjevernoj“. Americi. | | Čestiti naš I. F. Lupis odista se je * odlučio na herojsku žrtvu kad je pre- — uzeo ,Hrvatski Glasnik“ da iz Chica- ga, bez ikakve pomoći od strane naše: je RAI i še države, sa jednom malom šakom po-- štenih Jugoslovena koji su prošli Kroz šve kušnje za vrijeme rata, pokuša da spasi što se i ako se još nešto spasiti. može od Hrvata u Sjevernoj Americi. Od Hrvata? — Hrvata je-u Americi , dvaput više nego li Srba i. Slovenaca skupa, a oni su most izmegju Srba i Slovenaca. Srbi su i izmegju sebe po- cijepani. Jedan veliki dio njih živi još uvijek u idejologiji velikosrpskoj. Jedna skrajnost izaziva drugu _ i circulus vitiosus je tu. A Slovenci žive za sebe : ili kao ,pravi Amerikanci“ ili kao_,slo- venski republikanci“. Tako je to sa Sjevernom Amerikom. Južna se još. nekako drži ;. ali su i tamo -u opasno- sti jugoslovenske pozicije zauzete u ratnom = vremenu. Produžimo li još neko vrijeme sa politikom neoprostive ignorancije i surovog ignorovanja — mi ćemo se povratiti odakle smo po- šli. Onda će inicijativu uzeti neprija- telj'i — napasti s uspjehom. A Poto- Jučerašnia burza Beograd. 28. oktobra. Dolar 73, Let 583.50, Marke 44.25, Bug. levi 44, Ce- _ Devize: Paris 512.50, Milano 290, Solun 242.50, Prag 75.50, Berlin 43.50, Beč 1.79, Sofija 44.75, Bukurešt 52.50. . Na ziriškoj burzi hnotirala je naša kruna na 27. o. m. 1.85. Interniranje Karla u Galacu Po zaključku. ambasadorske konie- rencije Karlo Habsburg bit će interni- ran na jednom engleškom monitoru, koji će ga odvesti u Galac, odakle će vjerojatno bit prevežen na Maltu. Troškovi mobilizacije Naša vlada tražit će od Narodne Skupštine odobrenje za kredit od 90 milijuna Dinara za troškove povodom dogogjaja “u. Magjarskoj. —- Ceska - vlada tražit će odobrenje kredita od I miljarde čeških kruna. /