po kon ČA Liar dase po dk Ki MAI 4 IZLAZI SVAKE SUBOTE. VLASNIK I IZDAVAČ: Odbor »RAD Adi Uprava lista nalazi se u ŠTAM- PARIJE DE GIULLIL, a uredništvo u ulici između Polača br. 306. Te- lefon br. 94. dne se ne vraćaja.. so ———— rmmma : om nn pesma * M sA tt sao A9 1 * k A i : 3 Eo. % B sE EJ RJE KA POJEDINE Bb PARA 1 Polugodišsja p pri | ) nara. - Za inostrans m Binara. — Cijene ogl u širini 1 stupca 3 Dia ena i za- hvale 3 Dinare Stalnim =a oglasivi Godina HE =. samoga > a ee s -- Dubrovnik, : S: . novembra 1921. NA > gama - Poslednji Habsburgovac gnut je sa apoštolskog prestolja i krivokrsna kruna Sv. Stjepana neće više krukiti naduvene glave degenerisanih. potomaka Rudol- fovih. + | Karlo poslednji prošao je ju- Sila smo! a E En 2 SE mjuisnavni: ovak ' svr- “Evropi i cijelom haotičkom svi- |! gu i ovaku spremu na sve jetu da na ovom vulkaničkom tlu balkanskom može da postoji bez pogibli jedino nacionalna, slo- podna i nezavisna, jedinstvena država svih Šrba Hrvata Slavena: ca. Svaka! druga kombinacija, sva“. vama o a pini | a m a vanja, da pokaže ovoliku unutar- Ma koliko nas još tišti kriza koja je prirodna posljedica du- gogodišnjeg ratovanja, ma koliko le još rana na našem tijelu, ma da je još mnogo blata u našoj administraciji, ma da je još mno- goslovenskim Dunavom kao za- ko drugo riješenje, kojim bi ma. So parasita u našem društvu, ma robljenik Velike i Male Antante praćen sa dva monitora nekada bivše Austro- -Ugarske na kojima = se sada vijć zastava slobodne Ju goslavije. E Potlačeni. narod jugoslovenski obračunao -je konačno | sa svojim tiranima. | Ave Jugoslavia — moriturus Karlo Te: salutat! Zdravo Jugoslavijo. — Oduše- vljeno Te pozdravlja danas slo- | bodni narod jugoslovenski! Valjda je bilo nužno da se odigra i ovaj posljedni čin vje- kovne borbe, e da narod naš osjeti svoju snagu i da svi pri jatelji i pm naši upoznaju istinu, Nezavisna država slobodnog . naroda Jugostavenskog ne je 1 gl a i Iprkos ž kakaa soćolić proroka, _ Oi usuprot svim makinacijama i izvana: (i iznutra, naša država / je prebr- | dila sve opasnosti i sve kušnje da u prvom sukobu koji je iz-| gledao neminovan izvojšti pobje- du bez jedne kapi krvi prolive- ne. Divna naša vojska, uvijek na sve spremna, džinovski naš narod, vazdan gotov na žrtvu, pokazao: je i ovaj put razrovanoj Kr bilo koja Velika ili Mala Sila htjela da za sebe otrgne jedan dio naše zemlje ili da zarobi naš narod, svaki drugi program sa- veznika ili neprijatelja pokazao. se je u prošlosti neostvariv a po- kazaće se i u budućnosti nepro- vediv. | Mi smo progurali najteže ča- sove, država naša preživjela je | muke. sretno svoje porogjajne. Ona je danas velika i silna. Ona je prvi put, bez ikakva obzira na velesile i protiv volje svojiki na- ometljivih protektora, samo u dru- štvu sa vjernom sapatnicom, sa- radnicom i saveznicom Českoslo- | venskom, jednim silnim zamahom, jednom čvrstom i samos talnom odlukom pokazala da ima“ svoju volju i utvrdila pravo na nezavi- san život mira, reda mi rada. . Dignite visok: 0. -KOrAE.. “Jugosloveni, ma je ro u svo- joj zemlji ili u tugjini, jer vi sada o Odista imate svoju državu. Ogle- "dajte se po svuda u svijetu, pro- učite prilike u svim državama kugle zemaliske, i vidjećete da Med nema ni jedne u kojoj je bolje nego li u našoj domovini i a nema ni jedne koja bi mogla, danas, nakon toliko godina rato- da mnoge pijavice i dalje sišu krv — mi ćemo ipak sve savla- dati, postepeno, jedno za drugim, i radikalno, doklegod ne proči- .Stimo i ne raskužimo našu kuću. Mi ćemo uspjeti u tome. Već * se narod snalazi. Već se narod budi. Već najbolji narodni si- novi ulaze u borbu i spremaju se na rad. oknite crne vrane i prestanite graktati nad našim glavama. Do- staje bilo defetizma, dosta je bilo sabotaže, dosta je bilo crnog proricanja! Izmegju nas koji smo stvarali i vas koji ste rušili borba je odigrana, Mi smo pobjedili. A sada: dli radite sa svom ljubila i v i poštovanjem prema ovoj državi je a je mukom sazdana, ki — prtlisite preko naših gra- Kad ovom nijeste zadovoljni. A mi? — Mi ćemo da radimo red i mir. | L KI i mi tražimo Boa “a va | Pviada neće predavati ostavke Wo | pi na sporazumu radikala i demo- krata vlada neće predavati svoje ostav- ke, jer da u današnjem. momentu treba izbjegavati ministarsku krizu. Mi smo pobjedili smrt. Umu- : des "Demokratska stranka. održala je sMijek i tražite “sebi "bolju zemlju ti sedmični Svršetak H trane Ispjeh. K abs- u intantinoj komisiji, koja ga je u nakešijeljal po. noći otpremila.u Baju, da ga ukrca u brod, koji će ga za sada odvesti u Galac, da ga dalje negdje oipremi na sigurno mjesto. Kroz naše vode pra- tila su ih dva naša monitora. Na _an- tantin zahtjev magjarsko ministarsko vijeće prihvatilo je zakon o detroniza- Ciji dinastije Habsburg, a magjarski parlamenat izglasao ga je u četvriak sa 4 glasa većine. Kraljev povratak U ponedjeljak večer povratio se kralj Aleksandar, nakon četiri mjeseca izbivanja izvan zemlje, u Beograd. Sutra će položiti u narodnoj skupštini zakletvu na ustav, a svečanost kruni- sanja obavit će se do godine, i io vje- rojatno na Vidovdan. — Sa kraljem je stigao i princ Pavle, te min. presj. g. Pašić. Zemljoradnički kongres Na zemaljski kongresu zemljoradni- čke partije, koji će se održavati na 12. o. mj. u selu Velika Plana (Srbija), pristupit će i brojni delegati sa našeg Primorja. Demokratski kongres 80 oktobra, svoj "zemaljski jarema ad kojemu su pristupili u velikom broju | delegati iz cijele zemlje. Iza referata stranačkih prvaka, na temelju kojih je povedena više puta živa diskusija, pri- hvaćene su rezolucije i odglasano je povjerenje glavnom odboru. Rezolucija o vanjskoj politici traži stalni nadzor parlamenta putem parlamentarnog od- bora za izvanjske poslove države; za- tim da se reorganizuje diplomaiska služba. O ustavnom pitanju je u rezo- Prosvetni pregled Otrovne klice Ovogodišnja ,Danica“ svetojeronim- Skog drušiva više je jedan. kalendar “crne internacijonale, nego štivo, koje bi bilo od koristi našem. čovjeku na- selu. Ovo prosvjetno društvo, pošto je posvema prešlo u klerikalne ruke, nema čruge zadaće, nego da služi in- . teresima popovske partije i orlovskoj Propagandi. Sadržaj kalendara, slike, izbor pisaca i članaka izveden je čisto Prema potrebama jedne klike. U dru- štvenom odboru sjede poznati klerikalci $€. Deželić, Andrić i Grgec, i ovakova redakcija , »Danice“ njihova je zasluga. kalendaru, pod pokroviteljstvom bisku- Pa Dr. Bauera, ispala je naslovna slika Vladareva, Za je dinastijska ge- . nealogija, stvari, koje su bile lani do- Nesene. Prekinuli su s tom tradicijom, 4 za bečkog vremena kalendar je pro- Sto vrvio od habsburških glava, dono- Sile su se slike i »Todoslovlja“ nadvoj- Voda, njihovih sinova, i sinova njihove djece, Gospoda su mislila, da našim Širokim slojevima toga ne treba u slo-, Odnoj državi. — O smrti našeg prvog ' kralja. nema ni slike ni pomen — članka. \erikalska su usta puna teoretskih Izjava o narodnom jedinstvu, a ovom “Sodom, kod jedne knjige, koja se Ž “Ovaj put nalazimo jednu promjenu, u j u našem kraju ima ljudi, knjige za pučku prosvjetu, ijanjem zdravog i narodnog štiva na. A mx čita mnogo i u domovini i u Americi, nema ni jednog slova o Jugoslaviji, o Srbima i o Slovencima. Zahvaljujući klerikalskoj zasukanosti dobili smo jedan kalendar, koje sa svojom sepa- ratističkom tendencijom daleko odska- če od sličnih pokušaja u posljednje vrijeme. Stipica. Radić može mirne duše đa preporuči ovakovu ,Danicu“ svojim ,republikancima“. Ne vode gg. Grgec i Andrić o tome računa, da se- ijaku pruže pouke iz gospodarstva, iz zdravstva i o novijim našim dogagja- jima, i da mu tumače poirebu zaje- dničkog rada, njima je glavno da su »Danicu“, sa lijepim tradicijama pre- tvorili u poznate ,Glasnike“. Zazislite jedan kalendar, namijenjen u glavno zemljoradnicima, u kome nema ni slova o agrarnoj reformi. Zna uostalom ecclesia possidens koliko će izgubiti ,mrtvin ruka“. Mi smo se pobliže osvrnuli na ,Danicu“, jer_znamo, da čitali i širili kao povjerenici, pa smo smatrali svojom dužnošću, da upozori- mo kakove zarazne klice hoće da šire klerikalci megju naš svijet pomoću | starih, poznatih kalendara. Na omla- dini je, “koja: zadnjih dana sakuplja da sa ši- sela, stane na put ovoj maskiranoj, klerikalnoj zarazi. koji :su\ je . Nove kniige Dr. Nikolaj Velimirović: Religija Njegoševa. (Izdanje S. B. Cvijanovića. Beograd 1921. Cena 12 din.) Pisac je . ovom knjigom potpuno osvetlio i re- ijeino istakao jedan, i to bitni, deo Njegoševe duše, jedan od mnogih ele- menata koji sačinjavaju njegov stvara- lački genije. Odnos Njegošev prema religiji, prema Bogu i prirodi nije bio do pojave ove knjige dovoljno istaknut i naglašen, nije bio objašnjen, i ako se Njegoš ne da ni zamisliti bez tog rekcioznog osećanja. Sva njegova dela ispunjena su. njim, sva njegova filozo- fija ima izvor u tom religioznom, višem smislu religioznom, osećanju. Ovo je bez sumnje najbolja knjiga o religiji Njegoševoj i spada svakako među najbolje i najdublje što je o Njegošu napisano. Oni koji još dovoljno ne shvataju vrednost Njegoševu, koji nisu mogli da zarone u ambise njegove. misli. i da je rasvetle, neka pročitaju ovu knji- gu i Njegoš će im biti mnogo bliži, orazumljiviji i veći. Veći, jer Njegoš spada među one ljude koji rastu što im se. više približavamo. Ci Renata Mauperinova. (Knjiga 235- 239, ,Zabavne Biblioteke“). S ovom knjigom dolazi u našu literaturu prvo djelo čuvene bratske književne ž NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUĆ NA. BIBLIOTEKA, UR JVRIK zajednice: Edmond i Jules de Gon- court. Roman je to jedne vesele i ne- stašne djevojke za vladanja cara Na- poleona III. Tragična njena sudba du- boko se doimlje svakoga čitaoca. Ali OVO djelo ima i dublje kulturno-histo- rijsko značenje; u njemu se prikazuje preokret u irancuskom društvu, koje je na mjesto srušenoga plemstva po- stavilo: kapitalističke buržujske skoro- jeviće, koji su bili gori od predjašnje aristokracije i koji su doveli do prvog francuskog komunističkog prevrata god. 1871. To je zapravo glavna ideja ovo- ga romana, koja se očituje u karakteru kapitaliste Bourjota i mladog doktri- narca Henri-a, Renatina brata, koji hoće da se oženi kćerkom spomenutog ka- pitaliste, a ujedno da prišije svome prezimenu aristokratsko obilježje ,de“ (pl.). Ironija sudbe, koja se vječito o- kreće oko same sebe! — Knjiga ima 220 strana, a cijena joj je 28 K. Dne 15. novembra izaći će senza- cionalno djelo najnovije francuske li- terature: , Tragična sudba Nikole II. njegove porodice“ od Pierre Gilliarda, bivšega učitelja carevića Alekseja, koji je u knjizi izložio i fotografijama pot- krijepio pogibiju ruske carske porodice | aa a sve do umorstva u Jekarinburgu god. | 1918. Knjiga će biti popraćena. sa 30 originalnih. slika, '