A “e > Rd % a ,;., 8 / : sa i i M g ' Pe & fa u r . PAZI SVAKE SUBOTE VA? va. tista. nalazi | E U NRIJI DE ; GIULLI, a uredništvo Pp: ulici i među Polača br. 356. Te- lon "br. “4. Rukopisi se ne > vraćaja.. SLIK IZDAVAČ: Odbor RADA“. s E jištami 2% ;io POJEDINI BROJ 15 PARA Polugodišnja pretplata 15 Dinara.“ Za inostranstvo godišnje 80 Dinara. — Cijene oglasima : 1 cm. visine u širini 1 stupca 5 Dinara, — Priopćena i za- hvale 3 Dinara redak. :—: Stalnim = ea ez oglasivačima popust === Dubrovnik, 12. :.ovembra 1921 Broj 103. "Dubrovačka oblast Podjela endi na oblasti pred- stavlia jedan prvoklasni problem, koji ima nažalost i svoje lokalne, veoma osjetljive strane. Po ovom se predinetu već “razvila dis- kusija o pojedinim | korektura- ma. U dalmatinskom slučaju — to nije više diskusija, nego prava uobičajena kampanja, dvoboj pro- vincijalnihcentruma, što mjesti- mično prelazi u dreku sa kam- Wnila rodnog grada. Govori se g nedjeljivosti Dalmacije, te či- tava, stvar dobiva feudalno nali- Ke Poznata je činjenica \da je . sa dalmatinske strane često na- gegovina prirodno zalegje Dalma- da se ovom aktuelnom prilikom naglasi ta težnja, da se pograni- čna dodirna mjesta stapaju uspr- kos starih tugjinskih megja u cje- | line sposobne za pravilan Zivot. Umjesto toga doživljujemo _ u splitskoj štampi interesantan slu- čaj; da se piše o dalmatinskom | jintegritetu“, 'a ostavlja i dalje granica izmegju dalmatinskih i hercegovačkih krajeva, koju“ je ustavom učvrstilo vješto | gjivanje “muslimanskog | begovata. Današnji ekonomski interesi Dalmacije govore u. prilog vladi- | noj zakonskoj. osnovi, koja. dijeli ovu pokrajinu: u dvije oblasti: dubrovačka i splitsku; a krajeve Boke Kotorske uključuje zetskoj oblasti. Na taj bi se način jedan neprirodan administrativan polo- Zaj razlomio u dvije jedinice, koje . bez sumnje: Više odgovaraju i po- trebama i vezama novih oblasnih - sjedišta sa * njihovim djelovima. . Ovakova ispravna podjela, razum- ljivo je, primljena je u Dubrov- niku i njegovom području sa sim- | patijom, jer dosadanja Dalmacija, jedna duga obala, sa skoro ni- kakovirn zalegjem, bila je i eko- nomska i administrativna smetnja, Preko čijih se granica prebacivao val privrednog Zivota. Nijedna oblast neće. biti idealno zaokru- žena, niti je moguće, da je sijelo. oblasti što više u njenom cen- trumu, pa ni sam vladin predlog ne Pretenduje da su. oblasna zao- ella već danas. posve fiksi- fana, “diskusija. u javnosti i u skupiti 4 može da: donese ud fisnih korektura. Svi razlozi govore, da je po- djela dosadašnje Dalmacije | u oblasti splitsku i umjesna, realna, da odgovara po- trebama 1 “ željama stanovništva. e treba promatrati interes Dal- macije ni sa dubrovačkog ni sa splitskog stanovišta, otoci. i za- %gje često su pokazali, da o to- glašavano, kako je Bosna i Her- cije, i što bi bilo prirodnije, nego. iznu-. u vidu “dubrovačku, | mo imaju svoja mišljenja. Oba: dva grada zgodna su kao sijela oblasti, i jedan i drugi ima i ko- pnene i morske saobraćajne veze. Nije sad momenat, da _ pojedina središta vuku svaki na svoju stra- nu, biće u samoupravnom ra- du prilike, da se istakne i ambi- cija i agilnost pojedinih krajeva. Nacrt razdiobe bačen je u jav- nost, i prama protestima, trzavi- cama u pograničnim srezovima vidjeće se njihovo gravitiranje. Izvjesne ,nepravednosti“ kod zao- kružavanja neće se moći da_ iz- bjegnu; tvrdiće se da je Imotski prilično udaljen od Dubrovnika, ali kod toga ne treba zaboraviti,. da je Benkovac još udaljeniji od Splita, pa ipak nismo čitali, da je splitska štampa uzela Benko- vac u zaštitu zbog ,nepravednog“ zaokruživanja. Može se česlitim stanovnicima Budve učiniti, da bi Kotor bio za njih bliži kao sijelo zetske oblati, ali neka drže na pameti da je udaljenost. do Ceti- “nja mnogo manja, nego do ŽZa- dra, bivšeg dalmatinskog središta. | tako dalje. Stvaranje dubrovačke oblasti starom zaslužnom gradu, to traže životni interesi ove sredine. Po- treba je tu, želja je stanovništva | do. Zušto niše vniutn putia ? Dvanajest puta dnevno Svaki purgar ovo ponavlja i ako mu već može bit; jasno da ga nikakav odgovor neće zadovoljiti. Nije nam namjera da po- kušavamo dati takav odgovor. Ta i mi se sami pitamo u čudu: zašto naša valuta pada ? Naša je zemlja bogata. To već znadu i svi internacionalni vrapci koji su do- letjeli iz susjednih zemalja da se na- zoblju jugoslovenskog žita. To zna | naša nacionalna stoka koju na granici čekaju. talijanski i austrijski komardari. $ znadu engleski i francuski kapita- liste koji njuškaju oko naših rudnika, šuma, vodevnih sila. 1 tako dalje. Svi i, Svi vi i svi oni znadu da je ova naša zemlja bogata, silno bogata, pa da bi, prema tome, i naš novac morao imati svoju vrijednost doma i na stra- ni. A ipak — naša valuta pada. Naša; je keko snažna, užasno sna- žna. To zna Karlo i Madžari, Evropa i cio svijet. Svak zna — pa opet naša valuta preko svakog očekivanja pada i pada. A obratno bi moralo da bude (naročito iza ove beskrvne i sjajne pobjede nad Habsburgovcima i splet- karskom internacionalom) jer bogata i k | nije crakt poštivanja premet jednom + tu, i onda je nedemokratski pi- sati o ijednom ,atentatu na Dal- maciju“. Ako se diskusija u ovom tonu nastavi, ne bi nas čudilo da se baci i parola »Dalmatinci na okup“, da se očuva monopol jeanog am na cijelu pokrajinu. Dubrovačka oblast ima sve uslo- ve, da se razvije u jednu napre- dnu oblast; sjedište oblasti pred- stavlja grad bez industrijskog ra- zvitka, koji neće dolaziti u sukob sa svojim zemljoradničkim podru-. čjem. Primorski krajevi. sa inte- ozivnom jugoslovenskom sviješću vršiće blagorodan uticaj i na sre- zove u zalegju. Ovi su reci pisani općih, narodnih interesa, i ne bi bilo pravedno, da se pistu, koji nije uopće Dubrovča- nin, kaže da su potekli iz osje- snažna država garantira za svoje pa- pirnate novčanice zemaljskim blagom i sigurnošću Po preduzeća “u zemlji. E, pa do vraga — u čemu je razlog da ta naša blažena valuta svakidan sve niže. pada ?! “Kavalo se jućer: naša: državi od- štanpava neprestano nove novčanice i broj zlatom nepokrivenih - banknota sve više raste, a što je više papira u prometu to je njegova vrijednost ma- nja. Dobro. | Kaže se danas: Nijemci kupuju pod svaku cijenu zdravu valutu na našim bursama. Sve su pokupovali. Zdrave valute nestaje iz zemlje, a što je ta- kove valute manje to je ona skuplja. Vrlo dobr: O. “ Kazaće se sutra: Banke drže stranu. valutu i čekaju dok dinar još dublje padne da onda funte i dolare prodaju za grdnu cijenu. Odlično, izvrsno. Sve su to bez sumnje razlozi padanju di- nara. I još je tih razloga, vrlo mnogo | “razloga. Ali zašto država odštampava “nove novčanice, zašto država dopušta ćaja lokalnog patriotizma u. sjeni. Dr 8. Škurla. svetoga Vlaha. Primorske oblasti 1 štampa. Za ovo. pitanje vlada u našoj štampi živo inte- | resovanje. Splitski ,Novi list“ u je- dnom žučljivom članku označava po- djelu Dalmacije na dvije oblasti kao neku ,grdesiju“. ko svog običaja uzrujano i tendencijo- zno u članku ,Tko je podijelio Dal- maciju na one dvije oblasti“ bavi se ovim pitanjem. — Tim u vezi bilježimo takogjer sličan istup Dr. Angjelinovića u ,Riječi“ protiv vladine osnove. —- Ja- . vnost Dubrovnika i okolnih kotara sasvim je oprečnog mišljenja u ovom pitanju. | — ,Novo Deba“ pre». DITI PLA URV Ma rak da Nijemci pokupuju svu zdravu valutu ha bursama, zašto da banke zadržavaju u svojim ,blagajnama funte, dolare, franke, na štetu širokih slojeva naro- dnih ? I konačno, zašto se sve te strane novčanice nazivaju «zdravom valutom a naš dinar — invalidom ? Čemu ovaj vječni ekonomski circulus. vitiosus u našoj zemlji? — Zar baš nikako ne može da ozdravi jugoslovenski dinar, ma da je zemlja bogata i država sna- žna ?# Da, o tom se i raspravlja u kava- nama, na ulici, po uredima — i opet se dalje životari, cijene životnih namir+ nica rastu, sirotinja skapava, očaj sva- koga spopada ... dok šverceri, šiberi, špekulanti i dake se tove, planduju, tru dlanove, gomilaju kapital i kese cinički zube. Dokle će ovo ovako ? — Dokle će- mo pasivno gledati kako nas glupav- luk i korupcija i apatija vuku u propast? —. Neka se ne upire prstom u poje- dince. Neka se ne krivi ni izvjesne gru- * * . kioira . 5 pe ni stranke. Svi smo mi krivi. Svi. Sve INE JA ; dy m _ nas zanimaju petljanije, sitnarije, glupa- rije, kundurarije, a životno pitanje sva- kog pojedinca, čitavih porodica, cije- log naroda — to je poslednje. U Dubrovniku n. pr. aktuelna su pitanja : da li je Ž. Z. odštampala svoj plakat ćirilicom ili latinicom ? da li će se hrvatska zastava podići, na Poljani ili na — Penaturu ? I za ova pitanja maše se rukama i nogama, viče se i psuje, mršti se če kao da mozak rješava problem života i smrti, po cijele se noći ne spava. ... Megjutim, valuta sve niže pada i mi padamo s njom. Cini se da smo mi i nakon svjetskog rata ostali romantici, pa naš čovo ne vidi kako je novča- nica iza rata dobila karakter bojne zastave i kako le kruh postala borbe- na parola uzburkanih “gomila, Što to ne zna Jovica ili Stijepo ili — dum Karlo, to i nije čudno; ali da to 'ne znadu ni gospoda koja stoje na drža- vnom kormilu ni ona gospoda, vogje stranaka iz opozicije, koja sć natežu oko pitanja velikosrpstva i velikohrvat- stva, e to je tužno i žalosno. U tome je naša nacionalna tragika i u tome su osnovni razlozi naše ekonomske kata- strofe. Ne, za ozdravljenje akei nije M aovoli- na materijalna i fizička snaga naroda i države. I moralna snaga jeđan je nužni elemenat, jedna apsolutno nužna kom- ponenta za održanje ekonomskog ekvi- librija.u zemlji i na strani, za učvršće- nje osnovica državnih, za rad i mir u narodu. Bogata je ova zemlja. Silna je ova država. Ali mi još ne pružamo ni prema unutra ni prema vani garancije da ta golema bogastva neće propasti i da se ova silna narodna snaga: neće: rasplinuti — kao što se je to desilo u prebogatoj majci Rusiji sa svesilnom snagom ruskog mužika. Mi te garan-. cije još ne davamo, jer naš narod će i dalje birati i na državno kormilo' po- stavljati ljude koji će se natezati oko plemenskih zastava i bukvice, kao da u zemlji: i nemamo pametnijih ljudi i kao da je državi baš sugjeno da ne- kako živi bez glave. | Sedmični pregled. A. Stranke i politički položaj. Na po- sljednjoj sjednici glavnog odbora de- mokratske stranke se raspravljalo o pitanju sastava nove vlade. Poslije duže diskusije riješeno je, da demokrati 0- stanu na stanovištu, da se najprije parlamentarne grupe u vladi dogovore o programu rada nove vlade i o raz- diobi portfelja, pa da se poslije ovoga sastavi odbor od predstavnika vladinih grupa, koji će onda eventualno kolek- tivno ugovdtati sa ostalim parlamen- tarnim klubovima, koji bi hijeli ući u vladu. Demokrati su donijeli ovo rije- šenje zbog toga, što su navodno do-- znali, da radikali tajno pregovaraju sa Jugoslovenskim Klubom. U radikalskim krugovima drže, da su nagađanja de- mokrata potpuno izmišljena. 1 Jugoslo- venski klub pobija tvrdnju demokrata, da. on sa radikalima vodi tajne prego- vore. — Dr. Korošec doputovao je u Hododiti ; Zemljoradnički klub će o novoj si- | tuaciji raspravljati 12. i 13. ov. mj. na svome kongresu u Velikoj Plani, Zem- ljoradnici bi bili spremni ući u jednu koncentracionu vladu, koja bi uzela u | zaštitu interese zemljoradničkog svijeta Ad grubi, Ira a AV RR o