oi Koš j jaa |ZLAZI SVAKE SUBOTE ZASNIK IZDAVAČ: Odbor ,RADA« rava lista nalazi se u ŠTAM- UPoji DE GIULLI, a uredništvo ulici između Polača br. 356. Te- jefof br. 94. Rukopisi se ne vraćaja. POJEDINI BROJ 75 PARA > Polugodišnja pretplata 15 Dinara. - Za inostranstvo godišnic 80 Dinara. — Cijene oglasima: 1 cm. visine u širini 1 stupca 3 Dinara. — Priopćena i za- hvale 3 Dinara redak. :—: Stalnim === oglasivačima popust. = = = —— Godina III. : a : = ———i ay - == noVembra MRI Dubrovnik, 26. —;———ooogi __ ...- > Broj 105. “ AGRE > - Gragjani! | Veliku Skupštinu , nedjelju 27. novembra, uci ks: prije podne u Bondinu Kazalištu imati ; Lo š Dubrovačku oblast. jer Dubrovnik sa svojom okolicom ima sve preduvjete da se eko- nomski rieodvisno razvije u korist državne cjeline i jer samo ime Dubrovnik traži u narodnoj državi priznanje 1 uslove za nastavak onog života kojim je obavezao sav naš narod. ODBOR Ovako dalje ne ide... - Opet kriza u vladi. Opet borba za vlast. Opet intrige lične. Očekivali smo da će ova koa- licija demokrata i radikala riješiti bar najžurnija pitanja. Pa opet ništa. o : Ma zar zbilja naši matori po- njih na svijetu i da je država po- zomica za njihovu komediju i Bitobatiku? | “ Dinar sve niže pada. Cijene ži- Asvakidan se otkrivaju nove i krupnije afere sa državnim nov- cem. Jedan skandal za drugim. Jedan gori od drugoga. > Poraženi smo u Rapallu. Izgu- bismo istru, Zadar, Lastovo i — oRNjeku. Treća zona još nije is- Pražnjena. Talijani nas draže u Našoj rogjenoj kući. Poraženi smo u Koruškoj. izgubismo Baranju. Predadosmo Pečuj. Poraženi smo I poniženi u Parizu. Izgubismo Albaniju. Propade i Skadar... U svim pitanjima vanjske po- litike pretrpjeli smo poraz. Gore. Nijesmo mogli proći ni da smo zemlje i svoja prava. < ikakva pitanja za državu i Natod nijesu riješena. : Nije riješeno nsše administra- vno pitanje. > 2 Nije riješeno naše valutarno Pitanje, a o Nije riješeno naše saobraćajno Pitanje. | | | Nije riješeno naše agrarno pi- tanje. | | | Nije riješeno naše činovničko Pitanje, Nije Pitanje. . Nije riješeno čko pitanje. | Nije riješeno naše emigrantsko Pitanje, Svim pitanjima unutarnje Politike stradamo već pune tri godine, Očajno stradamo. Gore “ie. moglo biti ni da sami tražimo propast. okle ćemo ovako ? me ne rade. Kuće se ne e. Lagje se ne kreću. Rudo- riješeno naše stanbeno naše dobrovolja- Dogjite svi, bez razlike stranaka, na da solidarno izjavimo, da hoćemo a : -— Pan na o a umiru A8 skromni narodni trudbenici Sela propadaju. Intel; m man bilo do narodne, sreće propadaju. intehgencija dri- a ne do ličnih ambicija. Štedilo jema. Širotinja strada “> ih-se. Praštalo im se. Sakrivale ' Vojska je jedina silna — jer SU se grješke i mane. Samo ne- je divni ovaj naš narod nesavla- Kako da se prokuburi — i da se div. On je očitovao neslomivu izigje Malo 2. ' i čudesnu snagu prilikom Kar- = Sve uzalud. Stari su nesposob- love aventure. U tome je dokaz ni. Umorili se. Pokvarili se. Oni da smo silni i da možemo sve. Već ne znadu što hoće i ne mogu Zemlja naša ima sve uslove za a vode. Mi smo stali u pučini, srećan život svakog pojedinca, 1 oluji. Svako dalje stajanje znači svake porodice, svih klasa, cijele QCitu smrt. narodne cjeline. Eh “šeMladi su puni nove snage i po- Ali — ne valja nam državna ao si rm sekar vod ie bod uprava. S glave riba smrdi. A €“ je sara pe : zas d are glava ie trula. | Šmogu da se bore i da vode. Dokle : . > #MmI se moramo maknuti s'ovog Olitičari govore i govore. Mi- : oak ; DEBI , *odsudnog miesta, s ove mrtve tač- nistri obećavaju i obećavaju. No-“| poHjesa, litičari misle da je narod zbog votnih namirnica sve više skaču.. sami neprijatelju darivali svoje vine pišu i pišu . luta i da joj kormilo ne valja. snage. Treba da istupe iz reserve .host. Nemamo više povjerenja u svi radenici sposobni za djelo. ,starije. Treba zasukati rukave i, Po sljepi vide da državna lagja 48. Predratna omladina, umni rad- &nici treba da izagju iz pozadine Treba pokrenuti sve uspavane %na političku arenu. Dolje skrom- ke. Pod svaku cijenu. Jer — u etanju je život 1 spas. . Vase, oie >. . > > Sij . 2 . Ireba tražiti i naći nove ijude. q “svim strankama, uzeti kormilo Drugoga spasa nema. Nikako ne- ma. Vidjeli smo. Iskusili smo. Do sada su stari _vodilš kolo. u mlade, poštene, pouzdane; že- ljezne šake. . Država traži nove sile. Narod Oni su uživali povjerenje svojih , žreba nove ljude. U njima je stranaka. Narod im je manifesto- nada u bolju sreću pojedinaca i vao priznanje. Njih su podupirali ogjeline, društva i države. L. s Kondres Zemljovmiinika Jućoslavije | U Velikoj Plani održan je dne 12. 13.114. o m. veličanstveni. kongr&$ » nije s “ zemljoradnika. Jugoslavije. Iz svih kra- < kom. vremenu#* . jeva naše prostrane otadžbine došli su - predstavnici organizovanih naših seljaka. u ogromnom broju. Prvi put u našoj historiji našli su se“na okupu udruženi zemljoradnici iz Dalmacije, Sloveniie, Hrvatske, Bosne, Hercegovine, Vojvo- dine, Crne Gore i Srbije. Prvi put u povijesti naših patnja jugoslovenski Tajveći heroj i najveći mučenik _težak izaslao je svoje prave poslanike da sami vijećaju o sudbini i stvaraju bo- lju budućnost našeg zemljoradničkog naroda, Preko 1000 članova i 500 iza- slanika zemljoradničkih seoskih vijeća raspravljalo je puna tri dana u najve- ćem skladu o svim pitanjima državne politike i o problemu novog društve- nog poretka u našoj zemlji. Najdirljivije i najsilnije od svega je to da, ni u jednom pitanju, ni kod je- dnog od. mnogobrojnih govornika iz naroda nije se osjetila razlika u mišlje- nju ni u osjećanju, ma da su se. tu prvi put našli naši seljaci svih plemena i svih religija, Srbi, Hrvati, Slovenci, pravoslavni, katolici i muslimani. Ovom manifestacijom jugoslovenskog jedin- stva oborena je, jednim svesilnim za-- mahom džinovski snažne seljačke ruke, ona okrutna laž naših separatističkih stranaka kojima pojedinci hoće da očuvaju vlast na štetu naše državne cjeline. Ova divovska vojska seljačka, vogjena besmrtnim duhom srbijanskog težaka Crnog Giorgja i hrvatskog kmeta Matije Gubca, očitovala je, u ovom vremenu anarhije i korupcije, svoju državotvornu moć, kao što je, kroz cijelu našu historiju, pokazivala u svim kritičkim časovima svoju nesavla- divu otpornu snagu u: bezodmornoj borbi za slobodu nacije. Ni jedan govornik nije drugačije našu zemlju nazvao nego Jugoslavijom. | Ni jedan govornik nije dirnuo u ple- mč a “u e Keđo» GR h s #24. nrAMAOTINA i : mensku osjetljivost. Ni jedan govornik e pokazao sićušan u ovom veli- "Ovaj dakle zemljoradnički kongres - znači golemi nacionalni uspjeh. | Vjerujući u svoju snagu, pouzdava- jući se samo u sebe, jugoslovenski zemljoradnici proveli su unifikciju zem- ljoradničkog pokreta u zemlji. Svečano je proglašena jedinstvena zemljoradni- čka stranka na čitavom teritoriju Jugo- slavije, sa jednim istim programom i sa jednim istim organizacionim statu- tom. To znači, da je zemljoradnički po- kret prebrdio sretno prvu fazu svog razvitka i da će zemljoradnička stranka postati odlučni faktor u zemlji. Od 11. milijona našega naroda 8 milijona je zemljoradnika. Kad se pro- vede potpuna organizacija svih težaka, . zemljoradnička će stranka upraviti sudbinu naroda sretnijoj budućnosti Jugoslavije. i: Neki zaključci kongresa Zemljoradnici i seoski radnici su re- doviti članovi. Izvanredni su članovi umni radnici koji ne žive od tugjeg rada i koji ne rade u zvanju koje eksploatiše zemljoradnika. Članom može se postati samo preko Seoskog Vijeća. Seosko vijeće je os- novna jedinica Saveza , Zemljoradnika. *k U upravu Zemljoradničkog Saveza birani su: Milan Komadinić, sekretar Saveza Zemljoradnika, Dr. Miloš Po- pović ljekar, Milan Vlajinac, blagajnik Saveza Zemljoradnika, Dr. Milan Gavri- lović, savjetnik poslanstva, Fedor Nikić asistenat pravnog fakulteta, Rafailo Peić, urednik ,Sela“, Dr. Branko Cu- brilović, ljekar; Franjo Mažnarić, Inži- nir Ante Visković, Vjekoslav Klarić, student. “ Ovo su članovi uprave iz sredine umhih radnika članova zemljoradni- . laze blago, - čkog Saveza, a osim toga, svaki će okrug delegirati do 15. decembra po jednog člana zemljoradnika, tako da će članovi zemljoradnici predstavljati tri četvrtine a umni radnici jednu četvrtinu Uprave Zemljoradničkog Saveza. Sedmični pregled: Nutarnja situacija Kriza koalicijone vlade, koja sedmi- cama zabavlja radikalni i demokratski klub, dotužila je našoj javnosti. Privi- dno, borba se vodi o ministarstvo nu- tarnjih dela, a u stvari za čisto partij- ska razračunavanja. Napredniji dio de- mokratske partije odupire se radu sa dikalima, koji ih vuku sve dublie u reakciju, a radikali nastoje da uklone uvlačenjem g. Protića u vladu partij- sku: pocijepanost, i to jednom novom kombinacijom sa manjim grupama do- * minantan položaj u vladi. Tobožnja tendencija, da se izmire i privuku Hrvatski blok samo je sredstvo, kada se uzmu u obzir velikosrpski ciljevi ove partije. Megjutim, g. Stojan Protić svakom prilikom iskazuje pažnju hrvat- skim zahtjevima, i dnevno sa jednom zamjernom izdržljivošću napada ono, što g. K. Cicvarić hvali kod sadanje vlade, naravno uvijek sa nekoliko gra- di više. Skoro je teško izbjeći jednoj kon- stataciji, du ovo natezanje dviju naja- čih stranaka u parlamentu ima u po- zadini lične interese i težnju da se održe na vlasti. Pokoja naredba, koja se mijenja prije njenog izvršenja, je- | dnostavno riješenje sitnijeh problema, koje naviješta sa mnogo buke službeni presbiro, sav je uspjeh vlade, koja ži- votari i ne nalazi nigdje dobrog pri- | jema. Dr. Lazica . Marković vijeća sa Narodnim Klubom, Korkut šeta po Skoplju, Dr. Spaho sondira u Sara- jevu, Stjepan Radić bez umora kon- statuje svoju miroljubivost i svoju prd- pagandu identifikuje sa _konferencijom u Wašingtonu, Dr. Kumanudi vraća se praznih džepova iz dva financijska sre- odišta, to su dogagjaji iz prošle politi- čke sedmice! Narodna Skupština šuti, nema što da progovori, ona je to ostavila narodu — koji će to i učiniti. Karlo na Madeiri Bivši kralj Karlo stigao je sa Zitom na Madeiru, gdje će stalno ostati pod paskom velikih sila. Na taj način sti- gao je posljednji car i kralj na sigurno mjesto. Cuje se već, da njegova žena, agilna i ambicijozna, teško snosi zato- čenje, Karlu se naprotiv. ovaj vinoro- dni otok na prvi mah svidio. Velike sile i dalje produžuju svoju brigu iz rata prema malim narodima, pa su “ sklone, da podignu sume za Karlovo izdržavanje iz kasa nasljednih država. Njegovi pomagači iz Magjarske pro- Andrassy i Rakowsky opravdavaju se pred imunitetnim odbo- rom, i prema svima izgledima, biće pušteni na slobodu, i tim će biti ova komedija dostojno završena. | Preuzimanje trgovačkih brodova Početkom decembra sastaju se pred- stavnici naših brodovlasnika sa talijan- skom vladom, da urede potankosti za predaju svih trgovačkih brodova naših državljana. Predaja brodova trebala je da uslijedi još koncem augusta, ali su Talijani usprkos ugovora izmegju Trum- bića i Bertolinija ezavlačili i koristili se tugjim brodovima. o] - oo > SRNE 180 >