ja a 5 IK IZDAVAČ: Odbor ,RADA“ i AVA: ŠTAMPARIJA »JADRAN“ >RAV G dništvo : UI. izmegju Polača 356, . * Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. | LAZI SVAKE SUBOTE POJEDINI BROJ 75 PARA PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D. varam m > cam va —_ on. o p £FON UPRAVE: Broj 94. — Priposlana i zahvale 4 Dinara redak m kodni. MRS | Pe STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST Bina lj, 2 ae E* > oka sak podine de E g Dubrovnik, 24. decembra 1921. “(5 HdBroJ: MUSL pz ra: : i bi X Mil Juoslavije da umre. — Osnivanje jugoslo- nor duhovnih energija, nov izra- Sadržaj ovog broja: U prošlosti, Balkanski poluotok no man land — bio je ugro- na zona sudara istočnog i za- dnog okeana nesmirenog ljud- ana golemom evropazijskom ntinentu. Tu se je rešavala dbina države i društva, naroda ase, civilizacije i kulture. Strateška brana, za koncentra- | kad u ofanzivnih- i za organizaciju knzivnih snaga, Balkan je bio avi ključ ratnih pobeda. Eko- mski put, za izmenu industrij- ih produkata civilizovanog Za- da sa obilatim surovinama pri- tivnog Istoka, Balkan je bio ito zlatne reke mira koja se iz neiscrpivih izvora sa pro- anog zemljišta azijskog izle- bu blagajne proždrljive Evrope. ležio razmer velikih sila, koje su le odlučne bitke, dižući se na ktatorsko prestolje osvajanjem, ipadajući pod jaram gubitkom ikanskih položaja. — Za kli- aks i katastrofu najvećih svojih troja historijska drama tražila monumentalnu sceneriju _bal- tskog ždrela. Perziji, Make- iji, Rimskom carstvu, Vizantu, smanlijskom carstvu i Austro- gaskoj Monarhiji, kao avan- šrdi nemačkog Dranga ,Cen- inih = Velevlasti“, Baikan je o naporna uzbrdica k vrhuncu Pći i ubitačna strmina poraza i opasti. |U sadašnjici, na kritičkom pre- ZU iz mračne minulosti u ma- kovitu nedoslednost onoga šlo Molazi, Balkansko poluostrvo Morištem je državotvornih eks- Mimenata, za politička i soci- Mo-ekonomska studija, u cilju laranja novog tipa države i no- I poretka u društvu, koji će teniti brutalnu organizaciju erijalne sile — kad se uklone adnji feudalni ostaci srednjega a sa puta ljudskog progresa ki novi zlatni vek obećanog gostanja, iz krvavih ratova i ti u život sunčanog mira. istorijska nužda izazvala je. ( ivanje jugoslovenske države Balkanu. I to ne samo kao U posiedicu svetskog rata Oikao zreo plod vekovnih itava — kad više ni jedna ika Sila, ni zapadna ni istoč- Nije mogla, a da ne poreme- libomorno paženu ravnotežu, Je smela, bez smrtonosne opa- Su za svoj opstanak, da uzme | "OJ posed ovaj most koji de- i Spaja dva sveta, stari i t, ili tačnije, onaj koji ustaje če preporodi i onaj koji lega: *% Kao jezičac na vazi, Balkan je: | ovom vulkanskom tlu, reša- venske države na Balkanu nije dakle samo rezultanta napora na- ših životnih snaga, u borbi sa onima koji su našu domovinu hteli da osvoje, nego i težnja, svesna ili "besvesna, na konač- ni mir i harmoniju na zem- lji uzaludnim nastojanjem izmore- nih koljena svih naroda. E Po težnjama ovih, naša država treba da oslane stari bedem, antemurale, koji je i u prošlosti odbijao divlju najezdu azijskih horda, pred istočnim vratima da uzme' stav telesnog stražara u- omornoj duši kulturnog Zapada koji hoće da umire u miru. Po našim težnjama, jugosloven- ska država hoće da bude, neu-: groženo i krvlju već zasićeno, zemljište rada i stvaranja novog naraštaja koji će da dade, sveži-. žaj "svoje individualne kulture u “korist celog čovečanstva. Našem narodu je nesnosna u- loga, negativna i parasitska, ,,gra- ničara“, ,krajišnika“, ,pandura“, gardista — christianitatis, i svega onoga lažnoga što je pod tom eti- ketom u civilizaciju i u kulturu pro- pašovao izobličeni zapadni svet. U budućnosti, sigurnoj, sloven- ski Balkan, oslobogjen elemenata ropske prošlosti i nezavisan od svih uticaja tugjinskih _neposred- nih i posrednih, rešavanjem krup- nog pitanja ujedinjavanja sloven- skih plemena na Balkanu, sinte- tičkim stvaranjem novih kulturnih vrednota, biće delotvorni sarad- ičkog Slovenstva u veli- koj gradnji mosta pomirbe i iz- Istoka i Zapada. bi Božićne misli “ 2 G. Mihajlo grof. Karolyi ljubezno se odazvao našem pezivu i napisao ovai . < Ne samo djeca, nego i mi od- rasli imamo prava da na Božić iznesemo svoje želje. Pita se sa- 3 ZIP pk čao ispu- niti. Mali svijet traži lutke, igrač-. mo, dadu li se naše želje ke, konje, učenik kakvo lijepo klasično djelo. Ali roditelji u ovim | teškim vremenima ne mogu sve | to da nabave. Veseo je svaki onaj koji može da nabavi najnuž- nije za život. Prošla su vremena kad je božićno drvce bilo pre- puno i iskićeno. Izuzevši ratne. bogataše i valutaše, tako je u cijeloj Evropi. Snovi su djece kule u oblacima. Ali kako je s našim žejama 2? Dadu li se one ispuniti ? Ii smo mi ,odrasli“ možda odviše pretencijozni? Ja. mislim da nijesmo. Naprotiv, ja mislim, mi smo se još više nego naša djeca prilagodili "poratnim prilikama. Pored svega toga što. su naše želje zaista skromne, ja se bojim da nam ovogodišnji Bo- žić ne će donijeti one radosti, koje od njega očekujemo. Osim nekoliko zlatnih i srebrenih zvi- jezda od papira neće Evropa, koja. je u istinu ojagjena, ništa drugo dobiti. A što bi mi željeli ? Prije svega istinski mir, i takove eko- nomske prilike da se u njima mo- gu razvijati ne samo špekulanii, nego svi duševni i tjelesni radnici. * Rat je riješio nekoliko politič- kih pitanja i ako nije uvijek u tome bio najsretniji. Ali privred- na i socijalna pitanja dobivaju takovu aktuelnost kao nikada do- sad, i dok na jednoj strani vidi- mo jedan sloj društva koji se lomi pod svojim bogastvom, do- članak za božićni broj ,Rada“. U jednome od narednih brojeva objavićemo naš interview sa ovim uglednim državnikom emigrantske Madžarske. Ur. tle se na drugoj strani grupiše jed- na vojska socijalno neobezbjegje- nih. Vas moderni život okreće se “oko ovoz pitanja koje treba da bude riješeno ako ne _ ćemo da g : Evropa propane kao Sodoma i Gomora. 2 Prije nego li počnemo ekonom- | sku obnovu, moraju se stvoriti za to politički preduvjeti. U ci- jeloj Evropi, a osobito istočnoj Evropi, moramo nastojati da stvo- rimo takove političke osnovice, da se pogranične države megjusobno pomažu, jer ove tri godine, otkad postoji taj ,mir“, ekonomski od- nosi izmegju susjednih država po- stali su mnogo gori nego prije. Što je u stvari uzrok ekonom- skog i socijalnog sloma? Jedno- stavno taj, da je rat predugo tra- jao i previše stajao. Upropaštene su miljarde do- bara i vrijednosti u četiri i po godine. Milijuni ljudi kroz neko- liko godina djelovali su ne samo neproduktivno, nego direktno de- struktivno. Ako mi želimo da to sve nadoknadimo, onda je po- trebno i više rada i više kapi- tala nego _ prije rata. Pred rat bila je moguća utakmica megju pojedinim državama, danas vodi ovakova privredna politika do katastrofe. Poslije jednog velikog požara moraju svi oni koji su ga pretrpjeli, da se megjusobno pot- pomažu, inače svi propadaju, pa bilo ko da je podmetnuo požar. Ovo su jednostavne istine, koje treba da svak razumije. Ipak vi- dimo dnevno da se ove jedno- stavne isline zamataju u kompli- Laki .., : "ši Bi LIKA Ir : “ «+ .. NAUČNA BIRLIGTEKA, DUBROVNIK cima malo se što čuje. L: Značaj Jugoslavije. Grof Mihajlo Karolyi: Božićne misli. Dr. S. Škurla: Jaz bez mostova. Dr. Ljubo Leontić: Dubrovačka Miljunaška Afera - III. Dr. Mato Vilina: Beč — Slike i dojmovi. + Podlistak X. Jedan književni prilog. Dr. Lujo Fouque: Antivenerična borba. | Dopisi : Zupa dubrovačka — Makarsko Primorje — Cavtat — Pelješac — Janjina —- Čilipi — Koločep — Ercegnovi — Opuzen Orebić. — Gradska kronika — Petit — Uspjeh Patiere u Ame- rici -— Prikaz novih knjiga. cirane fraze. Neprestano se go- vori o suzbijanju visokih cijena, dizanju valute, a o pravim uzro- ta mor 2 koa pata “ ou male države da urade protiv mene kulturnih tečevina izmegju | qs * P TA skupoće i padanju valute, dok velike sile upravljaju tako svjet- skom politikom da su na pr. u istočnoj Evropi ne mogu da po- stisnu nikakva približenja megju susjednim državama, niti da se pristupi njihovoj privrednoj ob- a novi ? Fa “ Kako može da dogje do za- jedničkog djelovanja izmegju Ju-| goslavije, Čehoslovačke i Magjar- ske, dok se u Magjarskoj Hor- tijev režim podržava, potpomaže potajno i ispod stola; i to jedan režim kakav je Hortijev, koji ne sprema ništa nego politiku re- vanša. Ova politika može da do- nese Magjarskoj samo štete, ali što se to tiče današnjih vlastodr- žaca u Magjarskoj, koji imaju je- dini cilj da sačuvaju svoje pozi- cije? Ni Horti ni magnati ne pre- stavljaju današnju Magjarsku. Ni 1914. godine nije bio za rat ma- gjarski narod, nego ova gospoda. Magjarski narod je miroljubiv, i htio bi i mogao bi da mirno živi sa svojim susjedima, I ja se nadam i ja vjerujem da će se naši narodi ipak jedanput pribli- žiti. Ovome se ja nadam tim opravdanije, jer na moje veselje opažam da u Jugoslaviji nema rasne mržnje prama Magjarima i da ne postoji nikakav pretjerani šovinizam. Božić je dan Spasite- ljevog poroda, kamo sreće kad bi ovih dana mogli da nagjemo riječ spasenja, koje će dovesti do uzajamnosti naroda | Mihajlo Karolyi. Najnovije vijesti (Primljene sinoć telefonom.) Beograd, 23. Vladina kriza riješena. Spor, koji je nastzo radi popunjenja ministarstva vojnog i mornarice, izglagjen je po želji sa najvišeg mje- sla tako, da ministrom. ostaje general Zečević. Demokrate zadržali su slobodne ruke kod gla- sanja bugrdeta ministarstva vojnog. Zagreb. Na 22. održana je prva sjednica gradskog zastupstva, koju je otvorio vrh. na- čelnik Petrik. Grad. zast. Radić. Košutić i Šur- min uz odreku mandata. u gradskom zastup“ stvu. dali su poliličku izjavu, kojom naglašuju porodni i državni hrvatski individualitet, Kroz ovo vrijeme blokaška masa na galeriji klicala proii režimu i za samostalnu republiku. Beograd. 23. Na, današnjoj burzi notirala je deviza New-York 65, Pariz 523, Milano 295, London 275.75. Berlin 36.75, Beč 128. adi & md o idog > š KANA >» Praošteofino > s