/ E ZLAŽI SVAKE SUBOTE = a. # “NIK IZDAVAČI Odbor ,RADA« “ I | SPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN4 sredništvo UI. Izmegju Polača 356. Začun n Pošt. Cek. Ured. Zagreb 38. 079. pi TELEFON UPRAVE: Broj 2% nn Go dina III. * e ožimo općinske Izhore Komesar je mrska riječ našem grodu. Nije sasvim potamnila jspomena na madžarske komesari- ate u Hrvatskoj. Nema doduše, ni z daleka, uporegjenja izmegju na- ih općinskih upravitelja i Khuen-: ijedervary-a, Raucha, Cuvaja, ali ejedno, upravljanje pomoću ko- nesarijata ne slaže se nikako sa našim shvatanjem ustavnosti, par- amentarizma i demokratije. Naša nacionalna borba za oslobogjenje nije išla samo na to da se mije- njaju državni grbovi i zastave nego da se iz osnovice mijenja. i sistem: rikrivenog absolutizma i lažnog ode. Tu volju narodnu trebe Bi demokratizma. Mi smo tražili da sr uta volja naroc u državnom zakonodavstvu i u lokalnoj samoupravi, i da narod, $ bude glavni činilac * povoljna zajma na Je preko svojih | odabranika, : a sam sa svojom sudbinom i vodi. brigu o svojim interesima bez: tutorstva političkih činovnika. Ko- mesari, ma koliko bili državni i ma koliko bili inače za admini- straciju spremni, ne mogu uživati. Mjerenje: naroda, s prosta raz- loga što su uametnuui: odozgor jE što nijesu postavijani odozdo, po“ voli narodnoj, putem slobodnih izbora. | U Dalmaciji upravi mesar mješte izabranog načel- nika. Općinska autonomija po- stala je iluzornom. Jedan sam se bez općinskog upravitelj- stva o boku, bez kontrole i sa- Vjeta općinskog vijeća, ne može uspješno da vrši svoj zadatak niti može da zadovolji potreba- ma vremena i da riješava brojna Pitanja'ekonomsko - socialna na zadovoljstvo širih narodnih slojeva. U mnogom slučaju, samovolja i tvrdokornost komesarska izaziva Narodni otpor i tjera puk u re- dove nezadovolinika protiv države. Poremećena je harmonija izmegju Naroda i njegovih , predstavnika“. grožen je ustav državni. Uzdr- Mane su osnovice društvene i državne. Narod gubi interes da Učestvuje u radu na uspostavlja- Nju normalnog stanja u- zemlji 1 "VU svoju pažnju nI svo- im egoističkim uskim interesima. On smatra neprijate a svakoga na Ko- već. Od njega iraži žrtvi st Cjeline, ka Ye. odgov Orni Čini- OCI samir razbijaju veze solidar- osti socialne tim što ljude iz na» aroda tjeraju od javnih poslova a | vitalna pitanja pojedinaca i cje- I e POvjeravaju : samo činovnicima, ito, u nerijetkim slučajevima, či- "ovnicima koji se još nijesu po- Mirili sa duhom novog vremena, "%80 i dalje, kao za austrijskog “e skoro « na | | svih' općina sjedi ko- socijalno. uravnoteženje, zatim Jeđa: tirama, proširivanje | Male Antan me je bila i većina naroda i. u nizinama. ž s Novine javljaju dać će se 8 šo: on, za opcine Hrvatske primije t na Dalmaciju. Bilo bi .sk : ća prije pristupi izborima. pa čeka da kaže svoje mišljenje id: na čelo općina postavi svoje eli lju “je samo. jedna — PRETPLATA : 40. INOSTRANSTVO: "< D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4Đ. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST NA GODINU .__ romane oo -.-.-.)N)_)|).»m narod u svojoj slobodnoj zemlji vrhovni gospodar. Kad taj narod # dosje do slobodne riječi onda ćero moći tek reći da je Jugo- slavija ustavna, Sinj e den: okratska država. "Do sada, doba da se to provede i da & 4 ško na >A parlamentarna, iost, sva ustavnost, sav par- Va gjirižam, Šav demokratizam u ovoj našoj mladoj državi, bilo pokapraa ob- mamaga. Prese dogogjaja u 1921. E. | đ s ki Bilans i = 4% Nešeliko dei u kaosa litici, koji ne donesoše ni plemen zajant u zemlji, i nekoliko net tinancijalnih pokusa, da se, do kakav-takav uspjeh u Kitofli kuacija šibenske krajine, gubiti ranje, blamaža u Žendvi zbog A to jeu: glavnom bilans naše. = politike. Izbori za konstigantu nij donijeli ni jednoj“ partiji večinu, Pot isdnaki broj olasova uvjetovao“ je lansiranje. U sredini" bijaše. želja vlast, na. krajevima. “demokratske. and dikalna partija. ka pen (m ćeš o a naa snaga riješavalo s se sv ako pitanje, Radikali, gn demokrate, sjednik konstituante g. Ribar. U skup- štinskom radu uzele su učešća sve stranke, osim Radićevih republikanaca. S. Radić, ambicijozan i smušen dema- gog, dobio je u Hrvatskoj veliki broj zastupnika, i početkom godine on se našao u velikom škripcu. Pod pritiskom masa, koje je zalu- glivao protiv jedinstva i države mje- secima pred izbore, on je morao ostati pasivan, pošto je prije toga na ne- ozbiljan način proglasio hrvatsku re- publiku, koja bi bila u nekoj maglo- vitoj vezi sa Srbijom i Crnom Gorom. muslimani E kmetijei sastaviše vladu koja je podsi- sela konstituanti svoj nacrt ustava. Pred- sjednik vlade bio je g. Pašić, pred-- “% LA 2 VE Zak Vukoyavskog. mae U omonistiška dd 'eću Zastupnici Radićeve stranke prelazili su u Beograd, pregovarali sa ostalim strankama, redovno nijesu postizali ništa, dok kenačno Radić nije ,pro- glasio“, da stvari zaključene u Beo- gradu ne vrijede u njegovoj republici od četiri hrvatske županije. Vlada je predložila za način uprave centralizam, klerikalci autonomije, a Narodni Klub feđeralizam. Kod toga nije odlučivao interes državni, nego plemenska ideologija 1 partijski računi. ži laVne: politike AJE 4 čržave i pitanje našeg ujedinja- mi preneseno je iz parlamenta na Po pomalo sabijaju redove, i orga- , | alien,“ v tazdražljive, pokrajinske listove, i Bin je dana ova hrana Radićevoj demagogiji, a odnosi izmegju Srba i Hrvata ponovno su rastrovani. z Komunistička partija ušla je u skup- šA-. štišu sa preko pedeset poslanika. Za nju su glasali osim radnika svi koji su htjeli da na bilo koji način manifesti- raju svoje nezadovoljstvo. Njen_rad u skupštini nije bio ništa drugo, nego. govor koz prozor tim. nezadovoljnim masama Propaganda u zemlji bila je taka desttuktivna, popa, od ispita igo dlavenag partija prešla. je u moskovsku . intetnacionalu. Idjvuć akcije bile su dirigovane spolja. Ekspanzivnost ko- munista, štrajkovi i tako dalje, dovo- | dili su i partiju i sindikate do oštrih sukoba sa vlastima. Istom direktna, te- roristička akcija Stejića i Alijagića do- vodi ovu borbu izmegju države i ko- munista do vrhunca. Vlada ,,skraće- nim putem“ podnosi skupštini zakon o radu i redu u državi, poništava man- date komunističkim poslanicima, i oštre mjere suprostavlja svakoj antidržav- noj organizaciji. Stavljen pod pritisak, komunistički pokret je zamro, i ne daje . ikakova glasa. SU MRžiea umre u tišini jedne top- čiderske vile. Kralj Petar. Njegovom smrću nestaje iz javnog života jedna legendarna ličnost i jedan skroz usta- ovan vladar. Bolest i boravak u Parizu spriječava Kralja Aleksandra, da po- laže zakletvu na Ustav istom u oktobru. Potican od ambicijozne kraljice Zite pokušao je Karlo, da sa lijetom u ae- roplanu pokrije prijesto u Magjarskoj. Restauracija Habsburgovaca u kojoj bilo državi značila je za jugosloven. većina ane zato, da se državi da ime: Jugoslavija, uspjelo je g. Pašiću, da svojim vetom nametne državi ime SHS. Na Vidovdan primljen ie centralistički ava, za koji su glasali s ranke vladine 3 G. Trumbić glasovao je protiv Mia va, jedan od starih vo- gja radikalne partije g. Stojan Protić nije nopee učestvovao u konstituanti. Narodni klub ostavio je konstituantu motivišući svoj istup jednom izjavom, koju je pročitao bivši ministar g. Drin- ković, čiji je sadržaj nepojmljiv za par- lamentarne, demokratske države. Ovim separatističkim istupom konsolidacija nacrt usta ćine Cine€. NARODN: g PV ' smA nir A ki id rs. : LEA ak aa ke sk sku državu vrelo novih opasnosti. Ener- gičnim istupom Male Antante, pri čemu je naša vele snaga igrala prvenstvenu ulogu, prisiljena je Magjarska, da za- “konom onemogući Karlu i ostalim Habs- burgovcima dolazak na: vlast. Mobili- zacija Jugoslavije i Čehoslovačke nije najprijaznije - primljena u krugovima Antante: Zahtjev, da Magjarska koja je provocirala dogagjaje, i plati troš- kove nije ni uzet u ozbiljno pretresa- nje. Naša posljednja parada pred zad- njim članom austrijske dinastije skupo nas je stala, ali to bijaše u stvari i naš konačni obračun. Držanje Italije za. Karlove pustolo- vine bilo je očito neprijateljsko prema nama. Tu istu taktiku provodi g. gi A REPUBLIKA HRVATSKA s * mg*oa mje nA tani š ; +3 k i Li] FE i A da 8 S ENI “h riješena je sa poznatim metodama g. svoja potpuna. riješenja, % dua <ojima nije išlo u račun. poRe# Pp “2 Ko BArOJ 110. Fi i : e pe ctovati iznad. svega; jer je Toreta u svima pitanjima, gdje se naši interesi dodiruju. Regulacija ribolova po Jadranu nije : riješeria_na obostranu korist. Slobodna država%Rijeka, izgubivši svaki doticaj sa jugoslavenskim zalegjem, jedva ži“. votari. Zato je agilnost fašista neopi- siva, i nema dana da se ne izvode na- silja nad našim elementom. Posljednja, dugotrajna vladina kriza. Pašića. Igranje i izigravanje gragjan- skih partija donosi državi ogromne štete, i baca sumnju na njihovu spo- sobnost kod riješavanja općih pitanja. »Hrvatsko pitanje“ traži svoje riješenje svoje državnike, a od današnje vlade i od današnjeg Zagreba može se očeki- vati da će ga još jače zamrsiti. Socijaliste, bijeni beljševičkim paro- izuju razbacane proleterske. sile u je- dinstvenu organizaciju. Kroz naša sela, ;bez razlika plemenskih, struji val.zem- ljoradničkog pokreta, ngsen“ od fana- otičnih organizatora iz seljačkih redova, čiji krik. za socijalnom pravdom ide na daleko i preko pjaca naših zamulih gradovg. set teški problemi prebacuju ; se preko: 31. de- cembra u. novu godinu, kao" "predmeti a jedne obale n na drugu. Od onih, koji“ : s # ih uzmu.u. svoje “ruke ovisissi ad | kap BR g if E GAL i ža ze nost Jug slavije. Nađamo * si Laćag Abad 4 ke" Va ži a * * z, * : ki 4 > i 2%. 55 d de “gi do Tim me ma 7 Splitski ,Zivot“ donosi u broju 597., pod naslovom ,/edna polemika“, u- vodi članak o brošuri Dubrovačka Milijunaška Afera. U žurbi svog dnev- nog posla uvodničar, ovog uvaženog — smijemo li reći? — kolege, jamačno nije imao vremena da traži baš .«neku spretniju stilizaciju kad se, pun takta pred svojim čitaocima, opravdava što se i on zaustavlja na brošuri kojoj »nije uspjelo da svrne, osim jednog ili dva opskurna listića nigde pažnju štam- pe ni na sebe ni na milijunašku aferu“. Pretjerana je bojazan uvaženog split- skog dnevnika da bi na njega | mogla slučajno da padne sjenka zbog nje- gove intervencije u ovoj. stvari, kad su tu opasnost i onako otklonili glav- vi Regirugspartei-organi ,» CaMoynpa- Ba“, ,Panukaj“, , Cpncka Pujeu“, koji su aferi i brošuri posvetili par _uvod- nih članaka, ako već »Životu“ nije do- voljna garancija za ozbiljnost pitanja pisanje njegovih splitskih kolega — koje brošura čak optužuje da su poveli čitavu kampanju protiv dubrovačkih Srba-katolika. Sasvim je dakle neu- mjesan stav arbitra koji je Zivot“ u- zeo u krivoj prapnetavo da se ovdje radi o ,jednoi“ ili ,nekoj“ polemici izmegju ,Rada“ i ,Hapox-Naroda“, a ta je mentorska poza tim smiješnija što ,Hapon-Narod“ ne samo da nije pena? s Radom“ nego je, zbog svojih razloga, prešao upornim mtikom i preko brošure i preko parnice koja se je vodila uslijed zaplijene te bro- šure od strane drž. odvjetništva u Du- brovniku. I ,Zivoi“ je gotov da oči- tuje svoje zadovoljstvo ,što se je u toj aferi, u kojoj se nije moglo da učini puno svetlo, učinila. barem zabo- rav“. Vrlo nam je žao što naš skromni | BGE ne može da dijeli to zadovolj- stvo ni Mnoga pitanja. čekaju na. sa uvaženim demokratskim * ž a Ba - Gj Pa EA Ps. “ . ke x *: rs AI LJ i sk je: do šogor m