# ' #
,

IZLAZI SVAKOG ČETVR m

VLA

UPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN«.

redništvo : Ul. Iizmegju Polača 356.
gačun Pošt. Ćek. Ured. Zagreb 38.079.
_ “TELEFON UPRAVE: Broj 94. —

a A "_-_A_N nr.

: 5
m3 :

ae
Godina IV.

oaadaada i

_

prirodnog položaja za rivijeru;
ali sigurno na jadranskim obala-
ma nećete naći ništa što bi se
zdaleka moglo da uporedi sa
prirodnim krasotama divne naše
Dubrovačke Župe. Neka vas ne
zbuni to što su brda oko žup-
ske uvale pusta i što sva obala
od Cavtata do Kupara nije pije-
skom i žalom obrubljena. Sve se
to može da postigne vještačkim
sredstvima. Kroz dva decenija
Amerika bi od Zupe stvorila pra-
vi raj zemaljski. A i mi, sa malo
praktične brige 1 estetskog smi-
sla, mogli bi Zupu da pretvori
mo u prvoklasno kupalište, sa
odličnim komfortom i idealnim
uslovima za boravak u ljetnoj i
zimskoj sezoni. Amfiteatralni po-
ložaj župske uvale prikladan je
za razvitak čitavog. jednog  vele-
grada koji bi u vodenim snagama
zupskih vrela, u moru, u šumama,
u poljima, našao sve što je nuž-
no za udovoljavanje svih potreba
svog stanovništva. |

. Zamislite li Dubrovnik, sa Gru-.

Ma

NI . MRLJA. | JER ..
žom i Lapadom, kao centar rivi-
jere, koja bi se protezala od

Stona do Cavtata, odnosno do:

Molunta, onda bi Župa, vezana
preko Brgata sa Rijekom, pred-
stavljala pravo predgragje za lje-
tovalište. To je dakako jedna da-
leka budućnost, ali za razvitak u
velikom stilu nužno je imati pred
očima i jedan veliki plan prema
kojemu treba udesiti djelovanje i
svaku etapu u sistematskom radu
u tom pravcu podrediti tome da-
lekom cilju. Amerikanci n. Pr:
prije provode željezničku vezu, a
onda podižu gradove; prije gra-
de ulice (sa kanalizacijom, elek-
tričnom mrežom, telefonom, tram-
Vajskim prugama, vodovodom i
pločnicima obrubljenim stablima)
nego li se i pomišlja na gradnju,
kuča ; jer sve to dava podstreka
da se kuće grade i dalje od
grada, gdje je zemljište jeftinije i
gdje manje imućni ljudi mogu da
imaju sav komfort kao u građu,
ne uzme li se u obzir daljina od
centra koja se razvitkom saobra-
čajnih sredstava umanjuje toliko
da n. pr. sela i mali gradovi u

okolici New Yorka ili Chicaga, .

a u daljini od 50—60 kilometara,
imaju karakter njihovog residen-
 Cijalnog predgragja.

Vodena snaga u Rijeci i u Župi

omogućila bi tom velikom Du--

rovniku da vremenom razvije
tramvajsku mrežu uz čitavu du-
brovačku rivijeru — i kad ne bi
bio oživotvoren_ ogromni plan

Dubrovačka Župa

Valjda u svijetu nema ljepšeg |

e RT PR
PA M EV oja.
ot ja RU

A pom to aa mn

Dubrovnik, 12. jmara 192%.

Pa

POJEDINI BROJ 75 PARA. —

PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi : 1 cm. visine u širini stupca 4 D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

dk

pm = pon» .

m - _ - . aa masina avatare onion oo --

Broj 111.

up

< u

električke centrale pomoću vode
iz Popova polja. -

Prva tačka radnog programa na
-ozivotvorenju ovih osnova — koje
će, razumije se, mnogima izgle-
dati preveć fantastične — trvbala
bi da bude put iz Gruža, preko
Konala, ispod Žarkovice, do u
Župu. To bi bila glavna arterija
prometa. To bi omogućilo da se
grobište na Boninovu zatvori i da
se novom grobištu dade. mjesta
pod Zarkovicom. To bi dalo pod-
streka gradnji kuća na lijepom
prostoru izmegju Grada, Gruža i
Lapada, tako da bi se gradski
centar prenio u amfiteatralnu kot-
linu oko gruškog polja.

Put do Župe, ispod Žarkovice,
omogućio bi bezodvlačnu' ostva-
renje električkog  tramwaja od
Gruža do Srebrna. Kolika bi
ogromna korist bila iz toga za
Župu i za Grad, lako je zamisliti.
To bi dalo podstreka gradnji ho-
tela i razvitku prometa stranaca
u najvećem stilu. Iz toga bi crpilo
veliku korist čitavo stanovništvo

Dubrovnika i okolice.. Seljaci,

obrtnici, radnici, trgovci itd. imali
bi mnogo više zarade, a svaki
četvorni metar zemljišta i svaka
gragjevina dobila bi vanredno
mnogo na svojoj cijeni. Pomoću
naše jugoslovenske pozadine, a
onda naročito gostiju iz bratske

Československe Republike, dubro-

vačka rivijera razvijala bi se ne-
vjerojatnom brzinom na našu-opću
narodnu korist. |

Svaki je početak težak — ali

početi već jednom treba, pa ma: |

kar i sa skromnim sredstvima,
dobro .proračunato i smišljeno, a
uvijek imajući pred očima onaj
veliki plan, u korist cijele oko-
lice dubrovačke. L.

Grupa B. Markovića, drola i dE. m ao
Naše je uredništvo primilo ovo pi-
smo iz Beograda: a.
Mesecima već, u razgovorima i pre-
pisci mnogih naših prijatelja pretresa
se ideja o osnivanju jedne slobodne

demokratske tribune za sva savremena ,
pitanja. Nekoliko od njih, kao uređe-

nje zemlje i hrvatsko pitanje u njemu,
stabiliziranje spoljne politike i uređenje
vojske, postavljanje ekonomskog po-
retka i financijske ravnoteže, — sama
sobom predstavljaju teške probleme.

Uz to ona se danas raspravljaju u vi-.
horu šovinizma na svima stranama 1

tesnogrude partijske politike. Objekti-
van demokratski glas danas retko se
čuje. Demokratske stranke u opoziciji
podvojene su u nekoliko ekstremnih i
klasnih grupa ; glavni deo građanske
demokratije kompromisnim položajem

pravu i ocenu stvari. :
Takvim okolnostima rukovođeni re-
šili smo da pokrenemo jedan nezavi

0 RARODNA REPUBLIKA HRVATSKA "> eo.
o Ord gurčNA BIDLIOTEKA, puspovm M7) 1022.

1 A a Kk A

trajnog mira i napretka.
A Proširivanje“ zemljoradničke stranke odista

> koristi. Onda će tek povratiti i povi

san demokratski list pod imenom ,,Ne-
deljni Glasnik“ koji će za sad izlaziti
jednom u sedmici — nedeljom — na
Š strana ćetvrtine. | ako u obliku ča-
sopisa ,,Nedeljni Glasnik“ biće aktue-
lan, živ i borben. List će izići u dru-
goj polovini januara. Pisma, rukopise
i pretplatu slati na adresu vlasnika:
Dr. Boža Marković, prof. Univerziteta,
Kosovska 29. Beograd. U ime osni-
vača: Dr. Božidar Marković prof. uni-
vers. — Đura Paunković, direktor dru-
štva“Rosija-Fonsijer“ Dr. Živan
Spasojević, prof. univers. — Živojin
Aranđelović, inspektor Minist. Pravde
+ Žika Tadić, advokat — Dr. Kosta
Jovanović, honorarni profesor univer-
siteta — Milan _Grol, upravnik Narod.
Pozorišta — Mijajlo_Stojančević, in-
spektor Min. prosvete -— Dr. Miloje
Stojiljković, prof. univers. — Milivoje
Pavlović, profesor.

sBlok. Ruda“ socijulnih grupa

(Iz članka g. Milana Marjanovića

5Postoji potreba i nastojanje kod svih  neza-
visnih stranački nezadrtih intelektualaca jugo-
slovenske i napredne ideologije, da -rade što

moguće više konvergentno i sporazumno, te da

nastupaju što aktivnije, kao što postoji potreba
i tome neminovno goni razvoj prilika, da inte-
lektualci pomažu svim silama socijalno-politički

pokret radnih masa i da jedino od saradnje
zdrave, narodne inteligencije i širokih masa
možemo očekivati stvaranje jednog boljeg i
pravednijeg socijalnog reda, bez koga nema

se vrši i to-stalno i brzo, sli ne prestupanjem
nekih posebnih gradskih grupa, nego bujanjem
sve većega broja ,seoskih vijeća“, tih osnovnih
jedinica stranke, i stvaranjem pokrajinskih Sa-
veza. '

Sam pokret zemljoradnički je klasan i dru-
gačije ne može v Ovoj fazi da bude. Nu teza
je pokreta, da se svaki stalež mora organizo-

vati, a država ima da bude izraz ekvilibrija in-

teresa sviju staleža prema njihovoj snazi i vri-
jednosti. | i
Jasno je prema tome, da zemljoradnička stran-

ka može i treba da potstrekne, eventualno i

da pomogne organizovanje drugih klasa i sta-

“ leža, koji reprezentiraju proletere ili male ljude

i koji idu za novim društvenim redom i treba

da kooperira sa svima, koji hoće novi red koji

bi uglavnom odgovarao njenoj koncepciji'o za-
družnoj državi. Ali ona sama ima svoj posve.
odregjeni program i život i jedino tako može
da okupi i organizuje sve zemljoradničke mase.

Kad &vako stvari stoje, nije ništa prirodnije
od zamisli jedne koordinirane akcije, pa onda i
od jedne kooperacije svih — ma i koliko sa-

. mostalnih — grupa i elemenata, koji su kadri
da učine kraj današnjem haračenju starih i

gradjanskih stranaka i da uravnaju tlo za novi
red i novi život: politički, socijalni i ekonomski.
Nije ništa prirodnije, od pomisli na jedan

“veliki ,Blok Rada“, blok svih miljuna ,u stranu

bačenih“, svih iskorišćenih, jer takav blok, .bio
on udešen za izbore, ili samo za parlamentarnu
borbu, ima najveću vjerovatnost da zadade

strahovito porazan Udarac svim današnjim po-

ltičkim nametnicima na tijelu naroda i države.
Nu to sve nije gutrpavanje“ u zemljoradničku
stranku: i ta stranka, kao što i gradsko-rad-
nički pokret ide i treba da ide svojim samo-
stalnim putem.
Moje je lično mišljenje, da bilo vrlo nezdra-
vo i neprirodno, a za zemljoradnike naprosto

neprihvatljivo, kad bi inteligencija i gradski

elementi u velikim skupinama u zemlj. stranku
nagrnuli. Ta stranka može da svoju socijalnu
misiju u narodu i u društvu izvrši, ako bude
socijalno čista i socijalno radikalna. A političku
ulogu može i lako će ju izvršiti kooperacijom

u jednom bloku sa drugim socijalnim stranka-

ma i grupama. Meni je i izvjestan strah pred
inteligencijom i nepovjerenje u inteligenciju u

zemljoradnika posve razumljiv, čak je u ovim

našim prilikama i opravdan ion je do neke

f “mjer i gulativ.
aš usktatih A sebi slobodnu ras- jere vrlo koristan regulativ
ma i da djeluje blagotvorno na pokret tim više,
ako mu se ne naturuje, ako radi ne ražeći
nje masa.

Inteligencija može i mora da pomaže masa-

Gradska inteligengija — ali samo ona čista
radina “
niku približi. Radništvo je danas oberglavljeno :
jučer glasuje za komuniste, danas za Radića,
za koga će sutra ? Pocijepano, izvarano, razo-
čarano ono pada u apatiju, a to je zlo, kao što
je bilo zlo kad se je cijepalo i svadjalo zbog
raznih internacijonala i formula i dogmi socija-
lističkih.

Zadaća inteligencije-bi bila da prati i poma-
že opravdane radničke pokrete i da kuša novu
ideologiju socijalnu i traži platformu aktuelnili,
općih tačaka, koje će moći i morati da primi
i da se za nje založi cjelokupno radništvo. Da-
nas, poslije razočaranja sa ministerijalizmom i
komunizmom, tim dvim krajnim eksperimentima,
danas poslije duboke krize cjelokupne socijali-
stičke teorije i prakse, jest to moguće lu te-
oretskom i u praktičkom pravcu. Radništvo će
naći svoj pravi interes i korist od širokog, ma-
nje dogmatskog, ali više praktičkog pokreta.

Zadaće intelektualaca su velike i vrlo važne

i moraju da pomognu evoluciju masa, koje opet

trebaju pravu i iskrenu inteligenciju.

Svaki od nas može da udje, a jedan dio već
i ulazi, u koju od radničkih partija, a najpače
u zemljoradničku, ali ono što svi zajedno i što
naš list ,Sl. Tribuna“, koji nije i neće biti. or-
gan ni jedne partije, želi i treba da propagira
i pomaže: to je okupljanje i aktiviranje intelek-
tualaca i izgradjivanje velikog  ,jugoslavenskog
bioka rada*, ili ,radničkog bloka“.

Donese li nam nova godina 1922, poslije tri

.i...

ma samo i prve početke i ocrta li nam ma
samo i prve konture ovakovog bloka socijalnih
partija i grupa, uz samo jačanje tih grupa, zna-
čit će to da je ozdravljenje počelo i da je otpo-
čeo .veliki marš malih“, ,veliki juriš dubina na
kule visokih“, .veliki sud grješnicima“, koji nisu
ničim opravdali svoje uloge držalaca vlasti.
Ovaj pokret i ovaj val, daleko širi od * Rad+

. ćevog, daleko solidaiji od komunističkog, iugo-

slovenskiji, socijalniji i ljudskiji, narodan u naj-
širem i najistinitijem smislu riječi, jer bi obu-
hvatio 90 od sto svega kolikog naroda naše
zemlje, — neka bude naš san, naš zavjet, naš
zadatak u ovoj godini koja dolazi.

Političke bilješke
Kraljeve zaruke

Kralj Aleksandar pošao je u Sinaju
da provede božićne praznike u druš-
tvu sa rumunjskom vladalačkom poro-
dicom. Tamo je došlo i do oficijelne
objave kraljevih zaruka sa Marijolom,
“kćerkom rumunjskog kralja. Kako kra-

ljevske ženidbe imaju i svoju političku

stranu, to se u političkim krugovima
računa na zbliženje Jugoslavije i Ru-
munjske, te na ojačanje megjusobnih
veza članova Male Antante, a tim i
njenog značenja u megjunarodnoj po-
litici.
* : ž

Princesa Marijola, buduća  jugoslov.
kraljica, druga je kći kralja Ferdinan-
da i kraljice Marije. Rođena je 27.
decembra 1899. u* zamku Kotročeni
blizu Bukurešta, a na glasu je kao

dama visoke obrazovanosti i vanredne.

ljepote.
U vladi.

U svim strankama, koje sačinjavaju vladu
izbijaju trzavice i prijete raskoli. A megjusobne
veze vladinih stranaka takove su da bi svaki
čas moglo doći do ponovnog prekida, Muslima-
ni su nakon tri dana vijećanja zaključili da za-
traže izvršenje svih tačaka sporazuma, te izjed-
načenje poreza u svim pokrajinama, jer inače
će istupiti iz vlade. :

Pitanje oblasti

Narodna skupština treba da po ustavu do
28 januara prihvati zakon o oak zemlje na
oblasti. Kako je vladin predlog. naišao na sve
stranu kritiku, to je vjerojatno da do tog roka
ne će biti riješen. Po ustavu u tom slučalu ima-
lo bi se odrediti razioišpte kraljevskom  u-

redbom u roku od mjesec

Protić o Supilu

Stojan Protić piše (Radikal“ br. 72) da je

Supilova depeša N. Pašiću nakon krfske

racije njegov

tis samouk, bio je čovj
fina osjećanja

KJ

I

pa

trebala bi da se više gradskom rad-|

ane posljednje i završne misli ovog nesum“
upilo, i ako poglavito i

E

sa Ka; 2
S EE

an o PS OO i OSE

Moj O PPOAA

ž

*