# ' # , IZLAZI SVAKOG ČETVR m VLA UPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN«. redništvo : Ul. Iizmegju Polača 356. gačun Pošt. Ćek. Ured. Zagreb 38.079. _ “TELEFON UPRAVE: Broj 94. — a A "_-_A_N nr. : 5 m3 : ae Godina IV. oaadaada i _ prirodnog položaja za rivijeru; ali sigurno na jadranskim obala- ma nećete naći ništa što bi se zdaleka moglo da uporedi sa prirodnim krasotama divne naše Dubrovačke Župe. Neka vas ne zbuni to što su brda oko žup- ske uvale pusta i što sva obala od Cavtata do Kupara nije pije- skom i žalom obrubljena. Sve se to može da postigne vještačkim sredstvima. Kroz dva decenija Amerika bi od Zupe stvorila pra- vi raj zemaljski. A i mi, sa malo praktične brige 1 estetskog smi- sla, mogli bi Zupu da pretvori mo u prvoklasno kupalište, sa odličnim komfortom i idealnim uslovima za boravak u ljetnoj i zimskoj sezoni. Amfiteatralni po- ložaj župske uvale prikladan je za razvitak čitavog. jednog vele- grada koji bi u vodenim snagama zupskih vrela, u moru, u šumama, u poljima, našao sve što je nuž- no za udovoljavanje svih potreba svog stanovništva. | . Zamislite li Dubrovnik, sa Gru-. Ma NI . MRLJA. | JER .. žom i Lapadom, kao centar rivi- jere, koja bi se protezala od Stona do Cavtata, odnosno do: Molunta, onda bi Župa, vezana preko Brgata sa Rijekom, pred- stavljala pravo predgragje za lje- tovalište. To je dakako jedna da- leka budućnost, ali za razvitak u velikom stilu nužno je imati pred očima i jedan veliki plan prema kojemu treba udesiti djelovanje i svaku etapu u sistematskom radu u tom pravcu podrediti tome da- lekom cilju. Amerikanci n. Pr: prije provode željezničku vezu, a onda podižu gradove; prije gra- de ulice (sa kanalizacijom, elek- tričnom mrežom, telefonom, tram- Vajskim prugama, vodovodom i pločnicima obrubljenim stablima) nego li se i pomišlja na gradnju, kuča ; jer sve to dava podstreka da se kuće grade i dalje od grada, gdje je zemljište jeftinije i gdje manje imućni ljudi mogu da imaju sav komfort kao u građu, ne uzme li se u obzir daljina od centra koja se razvitkom saobra- čajnih sredstava umanjuje toliko da n. pr. sela i mali gradovi u okolici New Yorka ili Chicaga, . a u daljini od 50—60 kilometara, imaju karakter njihovog residen- Cijalnog predgragja. Vodena snaga u Rijeci i u Župi omogućila bi tom velikom Du-- rovniku da vremenom razvije tramvajsku mrežu uz čitavu du- brovačku rivijeru — i kad ne bi bio oživotvoren_ ogromni plan Dubrovačka Župa Valjda u svijetu nema ljepšeg | e RT PR PA M EV oja. ot ja RU A pom to aa mn Dubrovnik, 12. jmara 192%. Pa POJEDINI BROJ 75 PARA. — PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi : 1 cm. visine u širini stupca 4 D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST dk pm = pon» . m - _ - . aa masina avatare onion oo -- Broj 111. up < u električke centrale pomoću vode iz Popova polja. - Prva tačka radnog programa na -ozivotvorenju ovih osnova — koje će, razumije se, mnogima izgle- dati preveć fantastične — trvbala bi da bude put iz Gruža, preko Konala, ispod Žarkovice, do u Župu. To bi bila glavna arterija prometa. To bi omogućilo da se grobište na Boninovu zatvori i da se novom grobištu dade. mjesta pod Zarkovicom. To bi dalo pod- streka gradnji kuća na lijepom prostoru izmegju Grada, Gruža i Lapada, tako da bi se gradski centar prenio u amfiteatralnu kot- linu oko gruškog polja. Put do Župe, ispod Žarkovice, omogućio bi bezodvlačnu' ostva- renje električkog tramwaja od Gruža do Srebrna. Kolika bi ogromna korist bila iz toga za Župu i za Grad, lako je zamisliti. To bi dalo podstreka gradnji ho- tela i razvitku prometa stranaca u najvećem stilu. Iz toga bi crpilo veliku korist čitavo stanovništvo Dubrovnika i okolice.. Seljaci, obrtnici, radnici, trgovci itd. imali bi mnogo više zarade, a svaki četvorni metar zemljišta i svaka gragjevina dobila bi vanredno mnogo na svojoj cijeni. Pomoću naše jugoslovenske pozadine, a onda naročito gostiju iz bratske Československe Republike, dubro- vačka rivijera razvijala bi se ne- vjerojatnom brzinom na našu-opću narodnu korist. | Svaki je početak težak — ali početi već jednom treba, pa ma: | kar i sa skromnim sredstvima, dobro .proračunato i smišljeno, a uvijek imajući pred očima onaj veliki plan, u korist cijele oko- lice dubrovačke. L. Grupa B. Markovića, drola i dE. m ao Naše je uredništvo primilo ovo pi- smo iz Beograda: a. Mesecima već, u razgovorima i pre- pisci mnogih naših prijatelja pretresa se ideja o osnivanju jedne slobodne demokratske tribune za sva savremena , pitanja. Nekoliko od njih, kao uređe- nje zemlje i hrvatsko pitanje u njemu, stabiliziranje spoljne politike i uređenje vojske, postavljanje ekonomskog po- retka i financijske ravnoteže, — sama sobom predstavljaju teške probleme. Uz to ona se danas raspravljaju u vi-. horu šovinizma na svima stranama 1 tesnogrude partijske politike. Objekti- van demokratski glas danas retko se čuje. Demokratske stranke u opoziciji podvojene su u nekoliko ekstremnih i klasnih grupa ; glavni deo građanske demokratije kompromisnim položajem pravu i ocenu stvari. : Takvim okolnostima rukovođeni re- šili smo da pokrenemo jedan nezavi 0 RARODNA REPUBLIKA HRVATSKA "> eo. o Ord gurčNA BIDLIOTEKA, puspovm M7) 1022. 1 A a Kk A trajnog mira i napretka. A Proširivanje“ zemljoradničke stranke odista > koristi. Onda će tek povratiti i povi san demokratski list pod imenom ,,Ne- deljni Glasnik“ koji će za sad izlaziti jednom u sedmici — nedeljom — na Š strana ćetvrtine. | ako u obliku ča- sopisa ,,Nedeljni Glasnik“ biće aktue- lan, živ i borben. List će izići u dru- goj polovini januara. Pisma, rukopise i pretplatu slati na adresu vlasnika: Dr. Boža Marković, prof. Univerziteta, Kosovska 29. Beograd. U ime osni- vača: Dr. Božidar Marković prof. uni- vers. — Đura Paunković, direktor dru- štva“Rosija-Fonsijer“ Dr. Živan Spasojević, prof. univers. — Živojin Aranđelović, inspektor Minist. Pravde + Žika Tadić, advokat — Dr. Kosta Jovanović, honorarni profesor univer- siteta — Milan _Grol, upravnik Narod. Pozorišta — Mijajlo_Stojančević, in- spektor Min. prosvete -— Dr. Miloje Stojiljković, prof. univers. — Milivoje Pavlović, profesor. sBlok. Ruda“ socijulnih grupa (Iz članka g. Milana Marjanovića 5Postoji potreba i nastojanje kod svih neza- visnih stranački nezadrtih intelektualaca jugo- slovenske i napredne ideologije, da -rade što moguće više konvergentno i sporazumno, te da nastupaju što aktivnije, kao što postoji potreba i tome neminovno goni razvoj prilika, da inte- lektualci pomažu svim silama socijalno-politički pokret radnih masa i da jedino od saradnje zdrave, narodne inteligencije i širokih masa možemo očekivati stvaranje jednog boljeg i pravednijeg socijalnog reda, bez koga nema se vrši i to-stalno i brzo, sli ne prestupanjem nekih posebnih gradskih grupa, nego bujanjem sve većega broja ,seoskih vijeća“, tih osnovnih jedinica stranke, i stvaranjem pokrajinskih Sa- veza. ' Sam pokret zemljoradnički je klasan i dru- gačije ne može v Ovoj fazi da bude. Nu teza je pokreta, da se svaki stalež mora organizo- vati, a država ima da bude izraz ekvilibrija in- teresa sviju staleža prema njihovoj snazi i vri- jednosti. | i Jasno je prema tome, da zemljoradnička stran- ka može i treba da potstrekne, eventualno i da pomogne organizovanje drugih klasa i sta- “ leža, koji reprezentiraju proletere ili male ljude i koji idu za novim društvenim redom i treba da kooperira sa svima, koji hoće novi red koji bi uglavnom odgovarao njenoj koncepciji'o za- družnoj državi. Ali ona sama ima svoj posve. odregjeni program i život i jedino tako može da okupi i organizuje sve zemljoradničke mase. Kad &vako stvari stoje, nije ništa prirodnije od zamisli jedne koordinirane akcije, pa onda i od jedne kooperacije svih — ma i koliko sa- . mostalnih — grupa i elemenata, koji su kadri da učine kraj današnjem haračenju starih i gradjanskih stranaka i da uravnaju tlo za novi red i novi život: politički, socijalni i ekonomski. Nije ništa prirodnije, od pomisli na jedan “veliki ,Blok Rada“, blok svih miljuna ,u stranu bačenih“, svih iskorišćenih, jer takav blok, .bio on udešen za izbore, ili samo za parlamentarnu borbu, ima najveću vjerovatnost da zadade strahovito porazan Udarac svim današnjim po- ltičkim nametnicima na tijelu naroda i države. Nu to sve nije gutrpavanje“ u zemljoradničku stranku: i ta stranka, kao što i gradsko-rad- nički pokret ide i treba da ide svojim samo- stalnim putem. Moje je lično mišljenje, da bilo vrlo nezdra- vo i neprirodno, a za zemljoradnike naprosto neprihvatljivo, kad bi inteligencija i gradski elementi u velikim skupinama u zemlj. stranku nagrnuli. Ta stranka može da svoju socijalnu misiju u narodu i u društvu izvrši, ako bude socijalno čista i socijalno radikalna. A političku ulogu može i lako će ju izvršiti kooperacijom u jednom bloku sa drugim socijalnim stranka- ma i grupama. Meni je i izvjestan strah pred inteligencijom i nepovjerenje u inteligenciju u zemljoradnika posve razumljiv, čak je u ovim našim prilikama i opravdan ion je do neke f “mjer i gulativ. aš usktatih A sebi slobodnu ras- jere vrlo koristan regulativ ma i da djeluje blagotvorno na pokret tim više, ako mu se ne naturuje, ako radi ne ražeći nje masa. Inteligencija može i mora da pomaže masa- Gradska inteligengija — ali samo ona čista radina “ niku približi. Radništvo je danas oberglavljeno : jučer glasuje za komuniste, danas za Radića, za koga će sutra ? Pocijepano, izvarano, razo- čarano ono pada u apatiju, a to je zlo, kao što je bilo zlo kad se je cijepalo i svadjalo zbog raznih internacijonala i formula i dogmi socija- lističkih. Zadaća inteligencije-bi bila da prati i poma- že opravdane radničke pokrete i da kuša novu ideologiju socijalnu i traži platformu aktuelnili, općih tačaka, koje će moći i morati da primi i da se za nje založi cjelokupno radništvo. Da- nas, poslije razočaranja sa ministerijalizmom i komunizmom, tim dvim krajnim eksperimentima, danas poslije duboke krize cjelokupne socijali- stičke teorije i prakse, jest to moguće lu te- oretskom i u praktičkom pravcu. Radništvo će naći svoj pravi interes i korist od širokog, ma- nje dogmatskog, ali više praktičkog pokreta. Zadaće intelektualaca su velike i vrlo važne i moraju da pomognu evoluciju masa, koje opet trebaju pravu i iskrenu inteligenciju. Svaki od nas može da udje, a jedan dio već i ulazi, u koju od radničkih partija, a najpače u zemljoradničku, ali ono što svi zajedno i što naš list ,Sl. Tribuna“, koji nije i neće biti. or- gan ni jedne partije, želi i treba da propagira i pomaže: to je okupljanje i aktiviranje intelek- tualaca i izgradjivanje velikog ,jugoslavenskog bioka rada*, ili ,radničkog bloka“. Donese li nam nova godina 1922, poslije tri .i... ma samo i prve početke i ocrta li nam ma samo i prve konture ovakovog bloka socijalnih partija i grupa, uz samo jačanje tih grupa, zna- čit će to da je ozdravljenje počelo i da je otpo- čeo .veliki marš malih“, ,veliki juriš dubina na kule visokih“, .veliki sud grješnicima“, koji nisu ničim opravdali svoje uloge držalaca vlasti. Ovaj pokret i ovaj val, daleko širi od * Rad+ . ćevog, daleko solidaiji od komunističkog, iugo- slovenskiji, socijalniji i ljudskiji, narodan u naj- širem i najistinitijem smislu riječi, jer bi obu- hvatio 90 od sto svega kolikog naroda naše zemlje, — neka bude naš san, naš zavjet, naš zadatak u ovoj godini koja dolazi. Političke bilješke Kraljeve zaruke Kralj Aleksandar pošao je u Sinaju da provede božićne praznike u druš- tvu sa rumunjskom vladalačkom poro- dicom. Tamo je došlo i do oficijelne objave kraljevih zaruka sa Marijolom, “kćerkom rumunjskog kralja. Kako kra- ljevske ženidbe imaju i svoju političku stranu, to se u političkim krugovima računa na zbliženje Jugoslavije i Ru- munjske, te na ojačanje megjusobnih veza članova Male Antante, a tim i njenog značenja u megjunarodnoj po- litici. * : ž Princesa Marijola, buduća jugoslov. kraljica, druga je kći kralja Ferdinan- da i kraljice Marije. Rođena je 27. decembra 1899. u* zamku Kotročeni blizu Bukurešta, a na glasu je kao dama visoke obrazovanosti i vanredne. ljepote. U vladi. U svim strankama, koje sačinjavaju vladu izbijaju trzavice i prijete raskoli. A megjusobne veze vladinih stranaka takove su da bi svaki čas moglo doći do ponovnog prekida, Muslima- ni su nakon tri dana vijećanja zaključili da za- traže izvršenje svih tačaka sporazuma, te izjed- načenje poreza u svim pokrajinama, jer inače će istupiti iz vlade. : Pitanje oblasti Narodna skupština treba da po ustavu do 28 januara prihvati zakon o oak zemlje na oblasti. Kako je vladin predlog. naišao na sve stranu kritiku, to je vjerojatno da do tog roka ne će biti riješen. Po ustavu u tom slučalu ima- lo bi se odrediti razioišpte kraljevskom u- redbom u roku od mjesec Protić o Supilu Stojan Protić piše (Radikal“ br. 72) da je Supilova depeša N. Pašiću nakon krfske racije njegov tis samouk, bio je čovj fina osjećanja KJ I pa trebala bi da se više gradskom rad-| ane posljednje i završne misli ovog nesum“ upilo, i ako poglavito i E sa Ka; 2 S EE an o PS OO i OSE Moj O PPOAA ž *