u f
VREM

LAZI SVAKO

Kk

pRAVA : ŠTAMPARIJA ga sjed
red

ta 1 JA = KKPS
. TELEFON UPRAVE: Broj 94. —

“NK IZDAVAČI Odbor RADA“

ništvo: Ul. Izmegju Polača 356. i
Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079.

i KSK _=
Godina IV.

>
pm

. Dubrovnik, 19. ian ira
S SA NEM i> o

a

PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

pe

Veliki dani Lloyd Georgea u
“annesu znače otvorenu krizu
intante. Promijenili su se interesi
objednika, i na današnjem laba-
om i krivudavom frontu Antante
e čuju se topli pozivi za jedin-
wom u akciji. Konferencija u
Vashingtonu  nagrizla je dobre
dnose saveznika, sastanak u Ca:
esu nije bio u stanju da učvrsti
wre, iz koga curi na sve strane.
hiti se križaju i dijele. Buduća
onferencija u Genovi biće ras-
rsnica antantine politike. i

Dogovor u Cannesu nije stigao
i do polovice puta, rad je pre-
inut. G. Briand je ostavio kon-
erenciju, i podnio svoju demisiju.
Diplomatski gosti ostali su dulje
1 Cannesu od francuskog doma-
ina, i odobrili Njemačkoj mora-
orij u plaćanju ratne otštete.
Ugovori, još svježi nisu nika-
kova garancija za, barem  privi-
dan, normalan razvoj dogagjaja
a poratnoj Evropi. G. Perret,
predsjednik francuskog parlamenta
eno je ocrtao ovu novu uzne-

mirenost . duhova. Budućnost je
&mna i nesigurna, te puna skrbi.

Narodi motre jedan drugog sa
nepovjerenjem i teška uznemire-
nost lebdi nad megjunarodnim
odnošajem. Izmorenom evropskom
Wjniku kroji se nova siva uni-
orma. Francuski kabinet dobiva
9. Poincare, energični protivnik
Njemačke. U znaku raspoloženja
Lloyd George doživio je izmi-
fenjem Iraca jedan vanredan po-
itički uspjeh. Engleska imperija,
tičvršćena kod kuće, baca se na

Kriza Antante

udari. pečat, evropskom razvoju.

Nudi se portetelj rata g. Fochu. |

o.
o am

odnosa ide kroz njegove ruke.
Samo što on ovoga puta palmom
mira tuče francuske zahtjeve.
Francuska ima pred očima opu-
stošene krajeve, i hoće da cijedi
linun njemačkih financija u ugo-
vorenim ratama. Francuzi traže
pravo i otštetu. Engleska želi da

uspostavi Njemačku, i da riješi

svoju ekonomsku krizu, nezapo-
slenost, štrajkove normaliziranjem

opnilika na evropskim pjacama.

Razilaze se interesi Francuske
i Engleske. Ovaj put, izgleda,
neće biti lako zatrpati pukotinu,
Na vidiku su nove formacije.
Konferencija u Genovi, sazvana
za februar, sa svojim  financijal-

onim i ekonomskim programom

predstavlja jednu novost, 'skoro
diplomatsku revoluciju po svojim
zadacima i učesnicima. Osim Bu-
garske, Turske, Njemačke, Ma-
gjarske biće zastupljena i sovjet-
ska Rusija. Cilj svega toga: ob-,
nova Evrope po engleskom pro-
gramu. |

Jedna grupa kapitalista ima da.

zaciju eksploatisanja Rusije. Le- |

njin, kome nije ništa pomoglo |

prebacivanje crvernih ideja na

zapad, pušta uz žrtvu ekonom-
skih potreba, da inicijativa pre-
lazi u gragjanske ruke.

Mnoštvo novih problema niče |

poslije sudara u Canesu. Znati-
želini smo kojim će putem da
krenu starci iz naše diplomacije.

| da li će se u nutarnjoj politici

dati na konsolidovanje prilika, 1
da li će u vanjskoj ići i dalje od

Ek Roo SASA SVA MASNA CL KRTLAEL I, AJE brk ha
 Priznaće se sovjeti, uz kompen-

i

mm i aašksnjštnji ope)

aa < amp Komesar».

Broj 112.

omašio

mr Gatita E anje

O keškom stanju naših državljana u
Rusiji već je bilo do sada dosta go-
vorašk u štampi i u skupštini i opće
u javnom životu. Stvar se ipak ni za
dlaku nije naprijed pomakla. Kao da
se kod nas odgovorni faktori ni naj-
manje ne osvrću na javno mnijenje, te
glaštovoga ostaje glas vapijućeg u
pustinji.

azbacani po svim krajevima  pro-

Pa.

strane Rusije provode naši zemljaci
i reške dane. | studen i glad i
svaka nevolja najviše njih bije, jer su
prepušteni sami svojoj sudbini. Iz  pi-
sama, koji dolaze iz Rusije i koja o-
bjelodanjuju neki naši listovi, može se
suditi, u kakvom se užasnom stanju
nalaze naši ljudi tamo. Iz njih :se vidi
da su naši ljudi doveđeni do očajanja,
jer ne vide nikakva izlaza iz svog straš-
nog položaja. Oni, koji su još na slo-
bodi, potucaju se od nemila do nedra-
ga i muče se na svaki način, da za-
rade ono bijedno parče hljeba, da ne
umru od gladi. Oni pak koji čame ni

krivi ni dužni po zatvorima proživljuju |

svoje zadnje dane i očekuju gladnu
smrt. U ove posljednje spada i veliki
broj inteligentnih ljudi, koji su zatvo-
reni tamo kao taoci ili kao proturevo-

DA ke . v .
“lucijoneri. Sve ostale države brinu se

da pomognu svojim državljanima u Ru-
siji i da ih što prije kući dobave ; je-
dinu iznimku pravi u tom pogledu
Jazdakvija, Cro neon 6 i

= Njemačka prije nego što je obno-

vila diplomatske odnošaje sa Rusijom,

sklopila je ugovor o izmjeni zaroblje-
nika i svojih državljana tako da je
evakuacija njemačkih građana već do-

vršena. Njemačka Austrija se je po-
vela primjerom Germanije i sklopila
isto takav ugovor. Čehoslovačka je već
davno poslala tamo svoga predstav-

nika; a zatim i čitavu misiju, koja vo-
di brigu o svojim državljanima. Ugar-
ska je također nedavno sklopila ugo-
vor s Rusijom o izmjeni zarobljenika i

(i ugarskih državljana, koji su bili za-
održani i zatvoreni u Rusiji kao taoci

"odeš

za osuđene bolševičke komesare u

a naše državljane u Rusiji

snabdijevaju svoje državljane hranom
i novcem i nastoje, da ih što prije
otpreme u domovinu.

Koliko je potpisanome poznato, ćes“
ka se je misija nekoliko puta obraćala
našoj vladi u stvari pomoći i evakua-
cije jugoslavenskih državljana, no nije
dobila nikakva odgovora.

Takovo postupanje naše vlade mora
se najodlučnije osuditi, jer to je pravi
zločin, koji čini vlada prema svojim
građanima. Ovdje ne Arijedi nikakav
izgovor vlade, da Jugoslavija ne stoji
u diplomatskim odnošajima sa Rusijom,
jer ni ostale pomenute države osim
Njemačke nemaju svojih službenih pred-
stavnika tamo. Uza sve to one nastoje
da putem ugovora i pomoću misija
olakšaju stanje svojih državljana i omo-
guće im povratak u domovinu. Ne
samo to nego česka i njemačka misija
iz vlastite pobude pomogle su više
puta našim građanima, zatvorenim u
koncentracionim lagerima u Moskvi i
Petrogradu, snabdjevši ih životnim na-
mirnicama. To im može služiti
na čast i diku, a na sramotu naše vla-
de da se drugi više brinu za njene
državljane nego ona sama.

samo

Bilo bi vrijeme da naši vodeći po-

litičari jedanput pokažu, da im je na

srcu narodno dobro, i da se ozbiljno
pozabave pitanjem  repatricije naših
zemljaka iz Rusije. |

Zar se može i dalje trpiti, da naši
ljudi skapavaju u Rusiji kad mi mo- >

žemo i moramo, da im pomognemo ?
Zar ćemo dozvoliti da s njima umno-
žimo broj nezadovoljnika, kao da ovih
nema i previše? Vlada je u prvom
redu pozvana, da nađe sredstva i na-
čina, da se učini kraj patnjama naših
zemljaka u Rusiji.

Jedino riješenje ovoga pitanja sa:
stoji se u uspostavljanju diplomatskih
odnošaja sa Rusijom. Na taj način bit
će jedino zaštićeni interesi naših  dr-
žavljana u Rusiji. Stoga i pozivljem
našu javnost; da u svim prigodama
(u štampi, javnim skupštinama i t. d.)
traži, da se čim prije uspostave diplo-
matske veze sa Rusijom.

i ošionngh

obnovu Evrope. Poslije uspjeha Albanije i paradnih dogagjaja ?* = Ugarskoj.
U ratu instrumentiranje | svjetskih | Spectator. > a. Svi pomenuti predstavnici i misije

Wratu Sjedinjenih Država

NEW YORK (Jugoslovenski Odsjek |
"LI S.) Premda je svaki američki |
doseljenik došao u doticaj sa jednom

li drugom  doseljeničkam stanicom,
gdje je udovoljio zahtjevima američkog
Vselieničkog zakona i bio redovno
Pripušten u zemlju, ipak većina tih
di nemaju jasnoga pojma o postup-
U deseljeničkih oblasti niti općenitog
Poznavanja glavnih naredaba doselie-
Ničkog zakona. M
Svatko znade, sa koliko brige oče-
Uje svaka osoba dolazak svojeg srod-
nika ili prijatelja iz tudjine. Cim  do-
Zna ime parobrođa, kojim dotičnik ima
da doputuje, postane nemirna; u svo-
oj izvjedljivosti obraća se za savijet
m: najviše slučajeva ne“ na pravo
"jesto, Ako se takav srodnik odmah
"€ prijavi, osoba, koja očekuje, šalje

Przojav za brzojavom, često puta bez

Mboi podataka, na doseljeničke
te ooo koje — prenatrpane poslom —
mogu uz najbolju volju, da na sve

Q \ INA a PARA TRES SORE NAI ok LIJE RON
Keko Ako konačno dodje vijest,
je dotični srodnik ili prijatelj za:

wi VI j ž : asi : : ' le i d
\ i m ; j ia In eKky Hg KUJA 2 la" 5
A ij \ Ž A i # vi Lu ću Ki # i aku : H
: VA A 1 / del KJ aa KI ura Piart. j La (
«atta! ie aji Ž še Kara f , ji ke hd RAW NIA JIENAA FI ATR SB
diba ji ( Po i ze ULJE VERA BRA AAE EL PARAH o ira tečdi 4 ki i:

brod pristane uz obalu, ose
onici su već izvršili brojenje put sjer seljenička nadzori 4
nika, odijelili sve američke gradjane i ustanove da li je doseljenik udovoljio

i pregledali inozemce drugoga i prvo- |

držan na doseljeničkoj stanici, takva
osoba se prestraši, a iz toga slijedi

zabrinutost, xubitak vremena i troškovi. —

To je sve shvatljivo, ali čovjek mo-
že da lahko prištedi mnogo te skrbi,
ako znade nešto o rednom postupku
doseljeničkih stanica. |

Od tih stanica najglavnija je, na
ravno, Ellis Island, stanica newyorške
luke. Ellis Island su zapravo vrata Sje-

Robert E. Tod, a njegovi pomoćnici

su Assistant Commissioners Mr. By--

ron H. Uhl i Mr. Harry R. Landis.
Čim parobrod udje u newyorški za-

ljev i predje kvarantensku postaju,

dodje na brod inspektor, i — ako ne-

ma zadržanja usljed kakvih sumnjivih
bolesti na brodu — začne on 0

skorije da iskreaju. Prije nego paro-
doseljenički

činovnici

ga razreda. Ti putniti prvoga i dra: o
goga razreda mora da udovolje zah- kv

dmah |

da ureduje da se putnici mogu čim - trebuju temeljitiji pregled. Zatim su

 tijevima doseljeničkog zakona na isti

način kao i putnici trećeg razreda, ali
mogu biti pregledani već na brodu.
"Ako nema kakvih neprilika, bilo radi
općenitih zakonskih propisa ili radi

, kvote, dozvoljava im se ulaz u Sjedi-

njene Države ravno sa parobroda. Do-
seljenike trećeg razreda i one putnike
kabina, čije slučajeve treba potanje
ispitati, preveze ferry-boat na Ellis

Island.

dinjenih Država, Na čelu te doselje-
ničke stenice nalazi se Commissionem |

| Ako je očito, da je doseljenik opće-
“nito osposobljen, da bude pripušten u
Sjedinjene Države i da kvota zemlje,

u kojoj se je rodio, još nije iscrpljena;

pregled na Ellis Island je prilično  br-

za stvar. Netom doseljenici stignu na

“otok, postave se u vrstu i podvrženi

su kratkom  lječničkom pregledu, sa

svrhom da se izluče slučajevi koji po-

doseljenici ispitani glede pismenosti i

“konačno dodju do stola, kod kojega

sjede dva doseljenička nadzornika. Ovi

konskim zahtjevima da može biti pri-
pušten u zemlju. Ako udovoljava, a
krste : RR A Ea ke gi lotmbko oR) o: nije
kvota zemlje u Kojoj se je rodio nij:

qA REPUBLIKA HRVATSKA m

NAUČNA BIBLIOTEKA, BUDROLNIK |

iscrpljena, on je bez daljnjih neprilika
pripušten. |

Netom doseljeničke vlasti pripuste
doseljenika, on smije odmah da otidje
sa Ellis Islanda, bilo parobrodom u
grad New York, ako je to njegovo
odredište, ili ga ferry-boat preveze na
željezničku stanicu, ako odlazi drugamo.
Srodnici ili prijatelji neka nemaju bri-
ge u posljednjem slučaju, jer doselje-
ničke vlasti paze na to, da doseljenik
izidje van na stanici, gdje je namijenio.
= Dogodi se, da je doseljenik privre-
meno zadržan (temporary  detained).
To se običajno dogadja, ako  pripuš-
teni doseljenik čeka na novac za dalj-
nje putovanje, ili ako tko mora da
dodje po njega, ili u slučaju  privre-
mene bolesti ili radi drugog kakvog
uzroka. Privremeno zadržani doseljenik
(kratko nazvan ,T. D.“) jest onaj do-
seljenik, kojemu je ulaz (admission)

dozvoljen i koji napusti doseljeničku

stanicu netom se odstrani dotična pri
vremena zapreka. Foka

= Doseljenik, koji nije pripušten na
jedan od prije spomenutih načina, za-
Pris  (a JE. ENA id idi NET o. >sa de |
“držan je, a poseban ispitivački odbor

POJEDINI BROJ 75 PARA <

s
brške £