u f VREM LAZI SVAKO Kk pRAVA : ŠTAMPARIJA ga sjed red ta 1 JA = KKPS . TELEFON UPRAVE: Broj 94. — “NK IZDAVAČI Odbor RADA“ ništvo: Ul. Izmegju Polača 356. i Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. i KSK _= Godina IV. > pm . Dubrovnik, 19. ian ira S SA NEM i> o a PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST pe Veliki dani Lloyd Georgea u “annesu znače otvorenu krizu intante. Promijenili su se interesi objednika, i na današnjem laba- om i krivudavom frontu Antante e čuju se topli pozivi za jedin- wom u akciji. Konferencija u Vashingtonu nagrizla je dobre dnose saveznika, sastanak u Ca: esu nije bio u stanju da učvrsti wre, iz koga curi na sve strane. hiti se križaju i dijele. Buduća onferencija u Genovi biće ras- rsnica antantine politike. i Dogovor u Cannesu nije stigao i do polovice puta, rad je pre- inut. G. Briand je ostavio kon- erenciju, i podnio svoju demisiju. Diplomatski gosti ostali su dulje 1 Cannesu od francuskog doma- ina, i odobrili Njemačkoj mora- orij u plaćanju ratne otštete. Ugovori, još svježi nisu nika- kova garancija za, barem privi- dan, normalan razvoj dogagjaja a poratnoj Evropi. G. Perret, predsjednik francuskog parlamenta eno je ocrtao ovu novu uzne- mirenost . duhova. Budućnost je &mna i nesigurna, te puna skrbi. Narodi motre jedan drugog sa nepovjerenjem i teška uznemire- nost lebdi nad megjunarodnim odnošajem. Izmorenom evropskom Wjniku kroji se nova siva uni- orma. Francuski kabinet dobiva 9. Poincare, energični protivnik Njemačke. U znaku raspoloženja Lloyd George doživio je izmi- fenjem Iraca jedan vanredan po- itički uspjeh. Engleska imperija, tičvršćena kod kuće, baca se na Kriza Antante udari. pečat, evropskom razvoju. Nudi se portetelj rata g. Fochu. | o. o am odnosa ide kroz njegove ruke. Samo što on ovoga puta palmom mira tuče francuske zahtjeve. Francuska ima pred očima opu- stošene krajeve, i hoće da cijedi linun njemačkih financija u ugo- vorenim ratama. Francuzi traže pravo i otštetu. Engleska želi da uspostavi Njemačku, i da riješi svoju ekonomsku krizu, nezapo- slenost, štrajkove normaliziranjem opnilika na evropskim pjacama. Razilaze se interesi Francuske i Engleske. Ovaj put, izgleda, neće biti lako zatrpati pukotinu, Na vidiku su nove formacije. Konferencija u Genovi, sazvana za februar, sa svojim financijal- onim i ekonomskim programom predstavlja jednu novost, 'skoro diplomatsku revoluciju po svojim zadacima i učesnicima. Osim Bu- garske, Turske, Njemačke, Ma- gjarske biće zastupljena i sovjet- ska Rusija. Cilj svega toga: ob-, nova Evrope po engleskom pro- gramu. | Jedna grupa kapitalista ima da. zaciju eksploatisanja Rusije. Le- | njin, kome nije ništa pomoglo | prebacivanje crvernih ideja na zapad, pušta uz žrtvu ekonom- skih potreba, da inicijativa pre- lazi u gragjanske ruke. Mnoštvo novih problema niče | poslije sudara u Canesu. Znati- želini smo kojim će putem da krenu starci iz naše diplomacije. | da li će se u nutarnjoj politici dati na konsolidovanje prilika, 1 da li će u vanjskoj ići i dalje od Ek Roo SASA SVA MASNA CL KRTLAEL I, AJE brk ha Priznaće se sovjeti, uz kompen- i mm i aašksnjštnji ope) aa < amp Komesar». Broj 112. omašio mr Gatita E anje O keškom stanju naših državljana u Rusiji već je bilo do sada dosta go- vorašk u štampi i u skupštini i opće u javnom životu. Stvar se ipak ni za dlaku nije naprijed pomakla. Kao da se kod nas odgovorni faktori ni naj- manje ne osvrću na javno mnijenje, te glaštovoga ostaje glas vapijućeg u pustinji. azbacani po svim krajevima pro- Pa. strane Rusije provode naši zemljaci i reške dane. | studen i glad i svaka nevolja najviše njih bije, jer su prepušteni sami svojoj sudbini. Iz pi- sama, koji dolaze iz Rusije i koja o- bjelodanjuju neki naši listovi, može se suditi, u kakvom se užasnom stanju nalaze naši ljudi tamo. Iz njih :se vidi da su naši ljudi doveđeni do očajanja, jer ne vide nikakva izlaza iz svog straš- nog položaja. Oni, koji su još na slo- bodi, potucaju se od nemila do nedra- ga i muče se na svaki način, da za- rade ono bijedno parče hljeba, da ne umru od gladi. Oni pak koji čame ni krivi ni dužni po zatvorima proživljuju | svoje zadnje dane i očekuju gladnu smrt. U ove posljednje spada i veliki broj inteligentnih ljudi, koji su zatvo- reni tamo kao taoci ili kao proturevo- DA ke . v . “lucijoneri. Sve ostale države brinu se da pomognu svojim državljanima u Ru- siji i da ih što prije kući dobave ; je- dinu iznimku pravi u tom pogledu Jazdakvija, Cro neon 6 i = Njemačka prije nego što je obno- vila diplomatske odnošaje sa Rusijom, sklopila je ugovor o izmjeni zaroblje- nika i svojih državljana tako da je evakuacija njemačkih građana već do- vršena. Njemačka Austrija se je po- vela primjerom Germanije i sklopila isto takav ugovor. Čehoslovačka je već davno poslala tamo svoga predstav- nika; a zatim i čitavu misiju, koja vo- di brigu o svojim državljanima. Ugar- ska je također nedavno sklopila ugo- vor s Rusijom o izmjeni zarobljenika i (i ugarskih državljana, koji su bili za- održani i zatvoreni u Rusiji kao taoci "odeš za osuđene bolševičke komesare u a naše državljane u Rusiji snabdijevaju svoje državljane hranom i novcem i nastoje, da ih što prije otpreme u domovinu. Koliko je potpisanome poznato, ćes“ ka se je misija nekoliko puta obraćala našoj vladi u stvari pomoći i evakua- cije jugoslavenskih državljana, no nije dobila nikakva odgovora. Takovo postupanje naše vlade mora se najodlučnije osuditi, jer to je pravi zločin, koji čini vlada prema svojim građanima. Ovdje ne Arijedi nikakav izgovor vlade, da Jugoslavija ne stoji u diplomatskim odnošajima sa Rusijom, jer ni ostale pomenute države osim Njemačke nemaju svojih službenih pred- stavnika tamo. Uza sve to one nastoje da putem ugovora i pomoću misija olakšaju stanje svojih državljana i omo- guće im povratak u domovinu. Ne samo to nego česka i njemačka misija iz vlastite pobude pomogle su više puta našim građanima, zatvorenim u koncentracionim lagerima u Moskvi i Petrogradu, snabdjevši ih životnim na- mirnicama. To im može služiti na čast i diku, a na sramotu naše vla- de da se drugi više brinu za njene državljane nego ona sama. samo Bilo bi vrijeme da naši vodeći po- litičari jedanput pokažu, da im je na srcu narodno dobro, i da se ozbiljno pozabave pitanjem repatricije naših zemljaka iz Rusije. | Zar se može i dalje trpiti, da naši ljudi skapavaju u Rusiji kad mi mo- > žemo i moramo, da im pomognemo ? Zar ćemo dozvoliti da s njima umno- žimo broj nezadovoljnika, kao da ovih nema i previše? Vlada je u prvom redu pozvana, da nađe sredstva i na- čina, da se učini kraj patnjama naših zemljaka u Rusiji. Jedino riješenje ovoga pitanja sa: stoji se u uspostavljanju diplomatskih odnošaja sa Rusijom. Na taj način bit će jedino zaštićeni interesi naših dr- žavljana u Rusiji. Stoga i pozivljem našu javnost; da u svim prigodama (u štampi, javnim skupštinama i t. d.) traži, da se čim prije uspostave diplo- matske veze sa Rusijom. i ošionngh obnovu Evrope. Poslije uspjeha Albanije i paradnih dogagjaja ?* = Ugarskoj. U ratu instrumentiranje | svjetskih | Spectator. > a. Svi pomenuti predstavnici i misije Wratu Sjedinjenih Država NEW YORK (Jugoslovenski Odsjek | "LI S.) Premda je svaki američki | doseljenik došao u doticaj sa jednom li drugom doseljeničkam stanicom, gdje je udovoljio zahtjevima američkog Vselieničkog zakona i bio redovno Pripušten u zemlju, ipak većina tih di nemaju jasnoga pojma o postup- U deseljeničkih oblasti niti općenitog Poznavanja glavnih naredaba doselie- Ničkog zakona. M Svatko znade, sa koliko brige oče- Uje svaka osoba dolazak svojeg srod- nika ili prijatelja iz tudjine. Cim do- Zna ime parobrođa, kojim dotičnik ima da doputuje, postane nemirna; u svo- oj izvjedljivosti obraća se za savijet m: najviše slučajeva ne“ na pravo "jesto, Ako se takav srodnik odmah "€ prijavi, osoba, koja očekuje, šalje Przojav za brzojavom, često puta bez Mboi podataka, na doseljeničke te ooo koje — prenatrpane poslom — mogu uz najbolju volju, da na sve Q \ INA a PARA TRES SORE NAI ok LIJE RON Keko Ako konačno dodje vijest, je dotični srodnik ili prijatelj za: wi VI j ž : asi : : ' le i d \ i m ; j ia In eKky Hg KUJA 2 la" 5 A ij \ Ž A i # vi Lu ću Ki # i aku : H : VA A 1 / del KJ aa KI ura Piart. j La ( «atta! ie aji Ž še Kara f , ji ke hd RAW NIA JIENAA FI ATR SB diba ji ( Po i ze ULJE VERA BRA AAE EL PARAH o ira tečdi 4 ki i: brod pristane uz obalu, ose onici su već izvršili brojenje put sjer seljenička nadzori 4 nika, odijelili sve američke gradjane i ustanove da li je doseljenik udovoljio i pregledali inozemce drugoga i prvo- | držan na doseljeničkoj stanici, takva osoba se prestraši, a iz toga slijedi zabrinutost, xubitak vremena i troškovi. — To je sve shvatljivo, ali čovjek mo- že da lahko prištedi mnogo te skrbi, ako znade nešto o rednom postupku doseljeničkih stanica. | Od tih stanica najglavnija je, na ravno, Ellis Island, stanica newyorške luke. Ellis Island su zapravo vrata Sje- Robert E. Tod, a njegovi pomoćnici su Assistant Commissioners Mr. By-- ron H. Uhl i Mr. Harry R. Landis. Čim parobrod udje u newyorški za- ljev i predje kvarantensku postaju, dodje na brod inspektor, i — ako ne- ma zadržanja usljed kakvih sumnjivih bolesti na brodu — začne on 0 skorije da iskreaju. Prije nego paro- doseljenički činovnici ga razreda. Ti putniti prvoga i dra: o goga razreda mora da udovolje zah- kv dmah | da ureduje da se putnici mogu čim - trebuju temeljitiji pregled. Zatim su tijevima doseljeničkog zakona na isti način kao i putnici trećeg razreda, ali mogu biti pregledani već na brodu. "Ako nema kakvih neprilika, bilo radi općenitih zakonskih propisa ili radi , kvote, dozvoljava im se ulaz u Sjedi- njene Države ravno sa parobroda. Do- seljenike trećeg razreda i one putnike kabina, čije slučajeve treba potanje ispitati, preveze ferry-boat na Ellis Island. dinjenih Država, Na čelu te doselje- ničke stenice nalazi se Commissionem | | Ako je očito, da je doseljenik opće- “nito osposobljen, da bude pripušten u Sjedinjene Države i da kvota zemlje, u kojoj se je rodio, još nije iscrpljena; pregled na Ellis Island je prilično br- za stvar. Netom doseljenici stignu na “otok, postave se u vrstu i podvrženi su kratkom lječničkom pregledu, sa svrhom da se izluče slučajevi koji po- doseljenici ispitani glede pismenosti i “konačno dodju do stola, kod kojega sjede dva doseljenička nadzornika. Ovi konskim zahtjevima da može biti pri- pušten u zemlju. Ako udovoljava, a krste : RR A Ea ke gi lotmbko oR) o: nije kvota zemlje u Kojoj se je rodio nij: qA REPUBLIKA HRVATSKA m NAUČNA BIBLIOTEKA, BUDROLNIK | iscrpljena, on je bez daljnjih neprilika pripušten. | Netom doseljeničke vlasti pripuste doseljenika, on smije odmah da otidje sa Ellis Islanda, bilo parobrodom u grad New York, ako je to njegovo odredište, ili ga ferry-boat preveze na željezničku stanicu, ako odlazi drugamo. Srodnici ili prijatelji neka nemaju bri- ge u posljednjem slučaju, jer doselje- ničke vlasti paze na to, da doseljenik izidje van na stanici, gdje je namijenio. = Dogodi se, da je doseljenik privre- meno zadržan (temporary detained). To se običajno dogadja, ako pripuš- teni doseljenik čeka na novac za dalj- nje putovanje, ili ako tko mora da dodje po njega, ili u slučaju privre- mene bolesti ili radi drugog kakvog uzroka. Privremeno zadržani doseljenik (kratko nazvan ,T. D.“) jest onaj do- seljenik, kojemu je ulaz (admission) dozvoljen i koji napusti doseljeničku stanicu netom se odstrani dotična pri vremena zapreka. Foka = Doseljenik, koji nije pripušten na jedan od prije spomenutih načina, za- Pris (a JE. ENA id idi NET o. >sa de | “držan je, a poseban ispitivački odbor POJEDINI BROJ 75 PARA < s brške £