<idd sise ME: ugovoru dloiše luke“: fo se sve: dešava. uoči. genovske | onferencije, na. kojoj će talijan< ka: vlada, sa. - gostoprimskim - smijehom. domaćina, SE ši, ponovno, miu ka ie ivost mirovnih. ugovora. | Nema lanik | u “Beogradu, Ka opskimi, i talijanska vlada JA požuriti dh 93 požal e neinile., doge jaje na. Rijeci“, ola obećaju e\ aka sko treće | ao 2 rp si ovakove deno ke. u zemlji. dai < E > LE Šbg mE E, Ke gresa 1 “e ge: će Ma: E Naš" ministar : ej. dd la, bbri “g. .Ninčić koji nam je A ljepoj usp meni oka: an fo Mnsija: dz ovremer a. : lanica, vri rek priča u sana nentu: ;Megjunarodni | položaj | tbiju država i mnogostruki obo“ | rani interesi upućuju nas, po uvjerenju, ne samo na pri- MOM ateljsku | kolaboraciju u. mnogim. pitanjima. spoljne politike“. A. dragi | g Radić pripovijeda na. lugo i Široko. da u Genovi treba lima, da smo u vanjskim amd počastiti de- co ki 2 kaj Moe .ne “m Ož e. poslanici po svim kapitalna e ey i , ph steliske odnose, nego i na pri hide bijene lutke, koja n nezna a Štosho pametnije. da radi nego: tek au- g ži : tomatski. razašilje ubi et orbi“. EE: svih S država Ki će se. e oku konvencional : : i proteste no - pa onom lizanom klišeju ko oji: JE sta zid donio iz R ije - ik zas sh dr: .a ) za careva " “o Šzavladaće Beogradom“. “ Snije ni izdaleka slutio da će se to dtlako brzo dogoditi, i da će ovaj cin- . “bude je mi bi bili“ jednako. bota "#. kihotski smiješni““ka PE šskou 28 a Li md ti Nag“ ba «ŽE Sa mu ok . ge < države. Pubeko ireba E i doti u srce našeg nareda, da se sa | ne zgrade. . ži grade temelji naše državne zg . Zagreb, i obratno, a široke mase ina jednoj i na drugoj strani vuku se za Nutarnja veza naša preduslov | je naše snage prema vani. Dokle- | god toga ne bude ovu će našu. državu zadirkivati i. arnautski. pljačkaši i Hortijevi plaćenici; i Nikitini serdari, i D Annunzievi | veliku žalost i i očaj. te e i * KA a Z ; 5 . : jag Ro poza“ , ud A , .“ d a. a ši $2 : at m E 3 - - ps * ej 3 “a “za par ž a s PV * čak“ < € » “< ai ko da danas ima u trgovačkim, i majžalaskija. ul iloi šom'r a. Oće, 2 di * nema što da kaže, ne može što Šoični, . koštac Sa požrtvovnim i rodoljubivim .gelementima iz Šumadije. Jedan srbi- te sjanski: naučenjak “ koji .je u Makedo- id meteni “ | “POJEDINI BROJ 75 PARA 2 PRETPLATA: 40. Din. NA GODINA INOSTRANSTVO: 109 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST st ta 1922. ooo Broi 1 19. < prestolnicu irgovačkim poslovima, fi- Njihove ksobine guraju ih oK tino, gdje je izgledu masan komad. Istrajni, se- bezobzirni oni se hvataju u niji gledao na delu tu ćincarsku rasu, SARDA gekao je posle balkanskih ratova ,mi smo osvojili Makedoniju, a ovi cincari Nažalost, on fcarski duh u oslobogjenoj domovini ; S praviti tolike smetnje ujedinjavanju x, žalosnoj. stvari tražik. neku snaž- * raznih delova našeg naroda. E nija“ E odlučniju“ «gestu: Akta dokoi' SNaši plemenski odnosi toliko su po- da je bezuvetno Lo - nužno tražiti i ukazati na psihološke i momente, koji su doveli do ovog ne-- ' ( podnošljivog stanja: Mi svi želimo i fastrovani, trebamo izlaza, i svi smo dužni, da “ tražimo, da ga stvaramo. A. naročito _. mi mlagji, čiji je rad,-odkada počima naša linija, bio uvek jugoslavenski. stvaramo nove socijalne mo- u našem društvu, mi smo ic radom starijih grupa bačeni “unatrag, na našu polaznu tačku, i mo- ramo da ponovno zagrćemo rukave, “da stišamo plemenske orgije. Dema- ogozi i račundžije u Beogradu krive parolama svojih proroka. I sve se unovčuje, i dinarske akcije: Velike Sr- bije, i krunske akcije Male _ Hrvatske! IL zato se isplaćuje da se dnevno izbaci po nekoliko stupaca raspaljivog mate- rijala, jer u ovom socijalnom haosu, jed dnički istupiti, da se pokaže banditi — na opći smijeh inter | (i plemenskoj psihozi lakše se prave lanjsk . svijetu, Maročito Talija- | nacionalnog i zas i na našu “računi zatrpavaju afere, i ukamaćuje .neumesno oduševljavanje gomile za Megju krajnostima e] U beogradskoj sredini ima jedan tip, “tkratko nazivan cincarski, porijetlom iz - Makedonije, koji je vremenom stizao lokalne osjetljivosti, bivše slave i bivše junake. : Imaju li u našem plemenskom sporu jedino reč g. Pašić i g. Radić? Mogu li se ove dve krajnosti, đa susretnu i da ovom sporu stave već jedaređ po- sljednju tačku. Tko pozna i ličnost i njihove principe i metode, teško da će u to poverovati. duh naše rase hteo da naruga tolikim . žrtvama i naporima za narodno uje» x dinjenje bacajuć je na prva mesta ova dva čoveka, da čeprkaju i razmeću prve zajedničke osnove našeg života. Naravno da izmegju njih nema spora- zumevanja ni sporazuma. A netko treba da se postavi izmegju dva po- nora, koji oni spremaju, izmegju lu- dačkog zavagjanja jednoga, i korump- tivne sredine drugoga. I ako plemenski spor_ nije daleko od svog vrhunca, ipak ima kod nas unitarskih stranaka i ljuđi vari partija, koji ne smiju da . puste, da cincarluk i manijakluk koče naš progres, i naše dane obeležavaju sramotama amputacije i Genove. 1 »9lobodna Tribuna“ i ,Nedelni. Gla- snik“ i ,Hapon“ dnevno. prave bari- jeru ovoj razuzdanoj poplavi, i sa ši- rokom snošljivošću, svak ra svoj način sprema tereni; ; poljuljali temelji. Iju mogu samot da uz one, čija je orijentacija bila i ostala jugoslovenska.: Naši u Americi »J. Nar. Obrana“ i ,J. Matica“ U ,Jugoslov. Državi“ iz Valparaisa, Chile, od 21. januara 0. g. priopćen je cirkular glavne uprave velike, za- Služne i bogate organizacije ,Jug. Nar. Obrane“, koja ima Južne Amerike (u Peru, Boliviji, Chile, Argentini, Urunguai, Paraguai i i Brazil) i u kojemu cirkularu uprava po za- ključku od 14. januara, saopćuje svim * ograncima da je: nemoguće održati | Kongres cijele organivacije zbog -sku- poće i ekonomske krize koja vlada, a da je vrlo neekonomično podržavati i * nara Lav Tolstoji Dolje sa šeširom! : Bezbrižni bogati čovječe, stani, kađa l nedjelju poslije podne vidiš pijanog dnika nadničara, koji posrće ulicom, E stani 1 pokloni. mu se 1 na šešir Dred njim! | To je tebi, modi čovječe, čudnovat“ Zahtjev, zar ne? Kako. bi to smiješno - dkineš šešir .. onim. Da skidaj dakle šešir pred onim. čovjekom, ji tebe hrani i odijeva, ojer nemaš. Ta sebi “od šešira do poplata: svoje Mbuće ni jednog končića. kojega: nije kva radnička. ruka načinila dusi boj oduzeo. cijeli njezin mi će, i to ono najgore.. Koli kada ti ovako. pijano. stvorenje dje pred oči, tada ga ano, omje- | I naduveno izustiš: B0 Živina.. ko M do Zar ti lice. ne ablije crvenilo stida. data vidi uspjehe ivoga grijeha, kada i žalosno: bilo, da“ ti ne _ gospodar - La “i je Mio a Bikako. ne njegov; — Iieo sve, samo jedno si li a = “vidiš, kako se tvojim pićem. kvari duša brata tvoga? Ne misliš li u sebi: ovo je moja krivica? X Ako se pak ne zgražaš nad svojim grijehom, reci mi — tko je onda ži- votinja? Jesi li ti životinja ili onaj nesretni zaglupljeni pijanac? Dolje sa šeširom pred am STa- motom | Znadeš Hot. što je tebi onaj rad- nik nadničar ? Takav je kao mati zemlja: prljava. i blatna, ipak ti sivara sve, a: sama ne zna za to. A ti ih obadvoje noga- ma gaziš! Zemlja rodi žitom i voće daje ti ugalj i željezo, tebi i tvojim. hranu; od nje dobijaš dijamante, a sve znojem hiljada 1 hiljada ovakvih Jjudi, koje ti nazivaš — . životinjama... Njihov znoj se sjedinjuje sa materom zemljom, dok ti načine postelju, tvoj. ručak, tvoju košulja i daj ed šešir na glavi. Kada poslije dobra ritka Ka lijepo kolače po tanjuru, ti i ne misliš, da se je zbog svakoga tvog zalagaja. radnik — znojio. Ponajprije znojio se JA .geljak mlinar, dok je žito samljeo | i pržio se je radnik na nesnošljivoj — vrućini, dok ti je kolače ispekao.. gim NARODNA REPUBLECA HRVATSKA * NAUČNA BIBLIOTEKA, pUBROVNIK sve što imadeš, nakvašeno, je radni- čkim znojem, sve je muka radnikova, “njemu su ipak od brašna ostale samo mekinje, od voća ono crvljivo,. od platna samo krpe. \ Duša mu je zamrla, zaglupio, on je žrtva čovjeka, koji se je od njega zabogatio, koji mu pro- daje piće, da ga kasnije — prezire i one gleda. Više se brineš za svoju ogr- dicu oko vrata, a i ona -je njegov pro- izvod. Njegovo. poderano. i uprljano odijelo tvoj je grijen. mozak. mu je Što febe ukra-. šuje, sve: je njegov rad, a sve što njega: ii upropašćuje, jeste tvoj — kapital! Ti ne vjeruješ? li ne ćeš da razu- miješ? Ali postaraj se da razumiješ ovu: žalosnu stvar! Prouči, da li je istina ovo, što ti rekoh, jer teško i proteško tebi, ako ovaj beskućnik prije razu- Zanije nego ti! Ako opazi tu užasnu prevaru, ako se otrijezne i osvijeste oni milijuni radnika, ako uvide, što se s njima zbiva već toliko stoljeća, ako uvide, da im je tijelo podjarmljeno, a duša ubita, — teško, preteško tebi! -- Ti si — sit, a sit čovjek ne voli. novih stvari učiti ia. čuti! Uzalud šaš o... a oo o m m o oma ona ao ona oja ne nm. vorim tebi! Ti mi se smiješ, bezbrižno . nastavljaš tvoju šetnju, policaj na: uglu hvata tvoju žrtvu i ti misliš, da je sve to bio san i brbljanje Na) ČO- vjeka. Radnička je, bje kao mati zemlja. Ona — zemlja majka — stvara mirno sve i stoji vjekovima mirno pod tvo- jim nogama. Ali se odjednom počne kretati. Začuje se tuinjava, strašno se počne tresti i talasati, i ti u smrinom strahu skačeš iz svoje mekane postelje i — najednom uvidjaš, da -se ona vojska, koja je kroz stoljeća imirno stajala, znade kretati i da jedan jedini njezin pokret sve ruši, vjekova stajalo mirno i čvrsto. U svome strahu naučiš se moliti, ali već je — prekasno! Odgovor je sud a zemlje, ru- ševine i — propast! .. | Stoga ne čekaj, pa se zemlja mati potrese, ne čekaj, dok se silna rad- nička vojska stane kretati pred tobom. Ne uzdaj se toliko u policaja | na Kk uglu i ne misli ludo: Što je vjekovima Daga da će tako i ostati. < Dolje s sa šeširom! čini gi padne ad Kao da se zao da se spasavaju naši < * Mlagji na Primo- stoje: samo“ Spectator. preko 40 ogranaka u svim našim kolonijama | što je toliko opreme 2 4 A i S IE onto a iša =“ “