ma SVAKOG. čeTVRTKA : mr VLASNIK I IZDAVAČ: Odbor, RADI 6 UPRAVA: ŠTAMPARIJA S A DRA <a Uredništvo: UI. Izmegju Polača 356. Račun Pošt. Ček, Ured. Zagreb 38 079. — TELEFON UPRAVE: Broj 94. — o ER ZKES 2 Godina ly z o A cr; Dubrovnik, 30. Marta 1929, > POJEDINI BROJ 75 PARA PRETPLATA: 40. Din, NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D. “Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST Moral današnjeg društva. Ragilek prilika u našoj zemlji može malo koga da veseli. Jedan kompleks Pitanja koči povoljan razvoj, i teško j je sagledati u dno Ovog poratnog haosa, i dati jed-. nom. jedinom. pitanju prvenstvenu važnost. Verovatno se greši, kada se za ovo ometanje. u jugosloven- skoj politici sva težina. svaljuje na plemenski spor. Jer i države nacijonalno jedinstvenije pate sko- ro od bolesti istog imena kao i naša. Opća demoralizacija, | koja : je veća što su slojevi društva. komplikovaniji od rafinovaniji, | i oslabljeni moralni nerv kod vogja i kod onih, koji su. pozvani da vode državu, treba svakako. spo“. menuti i naglasiti, kada se diže optužba na današnje društvo. BD krizi parlamentarnog . sistemia i: demokratije, kako se ona kod nas: shvata i praktikuje,. oligarhija i ,režim klubova“ demorališe. ad- ministraciju, i nameštajući nespo- sobne vernike iz svojih partija na važna mesta. odakle truju i ple- menske i socijalne | prilike. Nije postao. običaj nego pravilo da se moral. deli na privatni i javni. A gka je gentelmana, “barem | do | rat, bila takova. da je iz pred privatnog. života ulazio | u. Javni čistih prsta, i na isti se način vraćao u red običnih gragjana. Reč »afera“ neprestano lebdi nad: površinom javnog života, i vraća se u stalnim razmacima, uvek sa novim junacima, i prokletom pa- | \tom kao centrumom. I onda je shvatljivo da plamen tih stalnih lafera ovako crno osvetljava našu atmosferu, i da baca široke | slo. |jeve u apatiju prama. politici. To je pravilo u nesregjenim [žavama, da u mesecima martu aprilu činovnik, radnik, zemljo- Itadnik ima. da izdrži teške dane, [kada su životne. namirnice. istro- [šene, cene povišene, ledom na novu žetvu. Ovi“ me- m agitacijama, i bilo bi u redu, a svi oni, u čije je ruke polo- ena sudbina naše. demokratije, stro pripaze na predstavnike | alne: vrednosti naše zemlje, ine kih slojeva: ,Sveta dužnost“ šeolidnesšje države. i obogaći- Dje. i A je dg i neda se. i jugoslavensko. uverenje“. Sto. je istupao protiv turskog Vatanja morala u javnom. ži- 4 Ovaj. korov opet danas buja na S st. Lk. Ž E 5 Reci najviše. pogoduju destruktiv-. da ne rasiplju. moralne i materi- Ubijaju državni autoritet. kod“ ško . Skerlić, čije su »pporalje: kva- | | skakale u predratnoj Srbiji, “a, u proširenoj otadžbini, i kao u velikoj šumi divlje guši pitomo. Ima li smisla u formi senzacija iznositi ,ćoškove“ jednog g. mi- nistra iz beogradskih ulica, marke g. Ministra pošta, besplatnu voznu kartu g. Ministra za saobraćaj dok je sveta i Jugoslavije, naklo- nost g. ministrova sina za stoku iz Nemačke, povrće iz državnog gospodarstva za g. Ministra Po- ljoprivrede i t. d.? Mi, mislimo, da nema. To je u većini sluča- jeva partizanska osveta i delo protivničkih organizacija, jedno“. stavno pravljenje štimunga. na svestrana, ozbiljna i objektiva: .na kontrola javnog morala tu. Ed i RR. a nm o NM 0 a ma Broj 122. m. < pm a nana __ bu ae jedina bila u stanju da nešto _po- stigne, da. se gjentelmenstvo po- štepeno popne na svoje staro mesto. Možda će se ovo ,ja optužu- | jem“ učiniti odviše pretencijoznim ida u ovako teško vreme ,,malo čistih“ mogu da bace kamen op- tuživanja, ali oni, kojima je stalo da današnja Jugoslavija ne okre- one nizbrdo moraju riskirati tu pretencijoznost, i da, svoje akcije preduzimaju nadajući se prema rečima Dalmova, pisca Politike, da se neće svideti nijednoj po- litičkoj partiji“. Jedino po toj me- - todi kontrola javnog morala neće Jed=, biti sama jedna lepa nova reč, nego i jedna korisna akcija. g Spectator Austrij ska M kanziva Austrija prelazi u ofanzivižnaa! propustima i pogriješkama još cijeloj liniji. Pod počasnim pred« | više razdraživala duhove u Hrvat- .sjedanjem bivšeg austrijskog guzi vernera u okupiranoj Srbiji, feld- koj, a i danas ih razdražuje, dok ruge strane, kao po sistemu, od m sis jA Fo ola a +, kk naa maršala grota Salis-Šewisa, prire« ubija otpornu i borbenu snagu dili su onomadne bivši austrijski | oficiri zabavu'u — Sokolskom Dd- | mu u Zagrebu. Prije no što je zabava počela, omladina zagre- ostacima austrijske armade. Tu se je razvila prava bitka. Revol- veri su čegrtali sjedne i s dru : ge strane. Izazvana je ispomenije na krvavu 1914. Sve to odigralo : se je u obali zgradi gdje je nekada Jugoslo- . venski do i odakle se je misao oslobo- | gjenja i ujedinjenja. Jugoslovena | raznosila po cijeloj onda zarob- -ljenoj zemlji. onih jugoslovenskih državotvornih el emenata koji su jedini mogli da iskoriste. veliki moralni kapital narodnog oduševljenja u burnoj bačkog sveučilišta- provalila i je“ > Spam 1918 ča vestibul gdje je došla u sukob sa | Danas je jugoslovenstvo u de- fanzivi. Reakcija je u punom jeku. Konačni i odsudni sukob je. ne- izbježiv. Prije nego taj nastuni) treba “ razgledati situaciju, proučiti od- nos snaga, da se vidi kako će naš problem neminovno riješavati Soko savio svoje gnijeze | sila kad ga razdor nije htio ili nije mogao da riješi. Radikalsko-demokratska vlada ima slab -oslon u pučanstvu cijele rhs zemlje, ali je dosta jaka u starim Nedavno je sa te zgrade skinuta“. granicama Srbije. jugoslovenska zastava, a udaren hr= vatski cimer. U tomu dakle nekada > vim u frankovačku kolotečinu. - jugoslovenskom a sad ekskluzivno | Hrvatski Blok skrenuo je sas- Njegove pristaše drže veći dio hrvatskom. sokolu, bivši au sio teritorij ja uže Hrvatske. i živu sa iz trijski oficiri udariše. svoj prvi . tabor. Dvoglavi crni oro odali Slovenačka je — neutralna. U srcu Jugoslavije, u Dalmaciji, je sivog sokola sa sunčanih 7 u Bosni i Hercegovini, u Vojvodini, sina u blato. zemljoradnici imaju odlučnu riječ, Mi smo od prvih brojeva na“ a njihov je uticaj po cijeloj zem- “šega lista, a naročito u posljed | lji ogroman. Socijaliste svih stru- nje doba, nakon blokaškog me- ja, republikanci, pučka stranka i laše državotvorne plutokratije, moranduma, upozoravali našu jav- | nost na životnu opasnost po dr- | žavu od pretjeranih demagoških | agitacija plemenskih i mahnitog | srljanja u krajnost od strane in- druge manje grupe, nijesu kadre same nešto da promijene na stvari, ali mogu da utiču na odluku u kritičkom času. Prema ovome, dva su moguća transigentnih Srba 1 Hrvata. Sva. riješenja: daljna. akademska | upozoravanja | su već uzaludna. u Hrvatskoj zah mičnom plemenskom psihozom | —a beogradska vlada, uzroke nezadovoljstvu, svojim. 1 a) ze "RARODNA | REPUBLIKA HR VA] dučNA BIBLIOTEKA, DUBRO OVK S da je u pravo vrijeme i podes-- nim načinom nastojala. otkloniti | ili ce današnja dodi nemoćna Narodne mase da mirnim putem riješi ovaj teški vaćene su epide- | problem, resignirati i prepustiti narodu da izborima odluči o svo- mješte joj sudbini; ili će današnja vlada, u težnji koji traže: njen pad, pokušati: da. : ši : . % = k . A $ da se održi usuprot svih razloga | promet stranaca. silom razbije gordijski čvor u Hrvatskoj. Svakako, u jednom i u drugom slučaju, vlada će izigrati svoju posljednu kartu, i demokratsko- radikalska koalicija razvrgnuće se. za vazda. Kao pri svakom pokapanju mrtvaca, nameće se odmah pita- nje — nasljedstva. Koja stranka ili koje stranke će formirati novu vladu? Na to pitanje nije u stanju da- nas niko da odgovori ; ali je više nego sigurno da će ta promjena nastati u znaku rušenja staroga i stvaranja novoga. Dokle će se poći sa rušenjem staroga i koliko će se novoga stvoriti, ovisi o broju, svijesti i odluci množine neopre- dijeljenih koji se do danas nijesu odlučili da izagju na poprište. Ostanu li oni i nadalje u reservi, rušenje će poći predaleko. . . . Važnost prometa stranicu Slovenci i promet stranaca. Razvi- tak naše rivijere ovisi u prvom redu od dobro organizovanog prometa stra- naca, pa zato donosimo donju vijest ljubljanskog »olovenskog Naroda“ da se vidi kako se radi.u tom pravcu u drugim krajevima naše otačbine. ,S. N.“ piše: Telegrafska vest da je pokrajin- ski namesnik u Beogradu zaintereso- vao Nj. V. Kralja za Slovenačku i za njezin saobraćaj sa strancima i da je Kralj izjavio svoju gotovost da pre- duzme protektorat nad društvom za promet stranaca u Ljubljani, sa radoš- ću je i veseljem napunila srce svih onih koji rade na prometu stranaca te ih oduševila za ovaj rad. Nama u Slo-. venačkoj pre sveta je potrebno da na- predujemo u ovoj stvari. Agrarno bo- gastvo leži daleko na jugu, bogastvo ' naše slovenačke zemlje su šume i ruđe, industrija i.zanat. Ka ovoj pripada takođe naš pianinski i banjski Više _ od milijarda kruna narodnih imanja. investiralo se u preduzećima za promet stranaca u Slovenačkoj i ovaj kapital donosi već sada preduzimačima, a još više državi . velike dohotke. U prvom ređu treba da podignemo i proširimo jnaše. već. po- stojeće industrije, među kojima je naša saobraćajna industrija jedna od najsta- rijih. Ako je naš Kralj, koji je svoju prvu mladost preživeo u Švajcarskoj i u Francuskoj obećao svoju moguću potporu lepoj i jprocvetavajućoj struji -slovenačkog prometa stranaca, nije li to velika čast i pobuda, a ujedno On pokazuje Njegovo visoko razumevanje | i Njegovu ljubav za ekonomski razvi- tak naše krasne slovenačke otađbine. Da se primerno zahvali i odazove že- ljama Nj. V. Kralja za slovenački pro- met stranaca, došla je.misao, da se u Mesnom Domu u Ljubljani prilikom , velikih svesokolskih svečanosti koje je kralj Aleksandar obećao posetiti u dru- šivu Svoje Visoke Verenice. Marije, “priredi izložba slovenačkog prometa stranaca koja će pokazati ne samo slike. prirodnih krasota naše Otađbine, oi takođe. dugogodišnju i časnu is- toriju ove lepe i teške struke i njeno unutrašnje uređenje. Nj. V. Kralj i i Kraljića neka se uvere da je naš rad na polju prometa stranaca tako opse- žan i da ima tako duboke korene među našim marljivim narodom, da je zaslu- žan Njegovog. PAN rane Sties Jugslavenska tate industriji A E EL TG a na ru Bu DE Zo a se E A RE. REL obe A, i ti nom i“ gi oh id 4 rk KB 14 X EEK PA i sa: [Ze s a i i aL nie No s EE ma zd dd * KA u . D «$ j , rd PA) g ara A pj GDE Pa ei e ssh ode oi Fv A SRAME LETU adna Te ad m, SLS INE o se ŠARE! i ko SP o o ZA. S kor KIB pes “ oko va pa i o: * por srida , Kaikag A ri ZV č po TE 3 xa $ x kers Č a VU > eta M KRA Apolon RE ETKI še ak PRE au. nokPe. GR oi ja a ši ičim M aL kg S S es M ke pi zad * GA Aaa Bg: | "ki 2 4