ma SVAKOG. čeTVRTKA : mr

VLASNIK I IZDAVAČ: Odbor, RADI 6
UPRAVA: ŠTAMPARIJA S A DRA <a

Uredništvo: UI. Izmegju Polača 356.

Račun Pošt. Ček, Ured. Zagreb 38 079.

— TELEFON UPRAVE: Broj 94. —

o ER ZKES

2

Godina ly z o

A

cr;

Dubrovnik, 30. Marta 1929,

> POJEDINI BROJ 75 PARA
PRETPLATA: 40. Din, NA GODINU

INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D.

“Priposlana i zahvale 4 Dinara redak

STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

Moral današnjeg društva.

 Ragilek prilika u našoj zemlji
može malo koga da veseli. Jedan
kompleks Pitanja koči povoljan
razvoj, i teško j je sagledati u dno

Ovog poratnog haosa, i dati jed-.

nom. jedinom. pitanju prvenstvenu
važnost. Verovatno se greši, kada
se za ovo ometanje. u jugosloven-
skoj politici sva težina. svaljuje
na plemenski spor. Jer i države
nacijonalno jedinstvenije pate sko-
ro od bolesti istog imena kao
i naša. Opća demoralizacija, | koja :
je veća što su slojevi društva.

komplikovaniji od rafinovaniji, | i

oslabljeni moralni nerv kod vogja
i kod onih, koji su. pozvani da

vode državu, treba svakako. spo“.

menuti i naglasiti, kada se diže

optužba na današnje društvo. BD

krizi parlamentarnog . sistemia i:
demokratije, kako se ona kod nas:
shvata i praktikuje,. oligarhija i

,režim klubova“ demorališe. ad-
ministraciju, i nameštajući nespo-
sobne vernike iz svojih partija na
važna mesta. odakle truju i ple-
menske i socijalne | prilike. Nije

postao. običaj nego pravilo da se
moral. deli na privatni i javni. A

gka je gentelmana, “barem | do |
rat, bila takova. da je iz

pred
privatnog. života ulazio | u. Javni
čistih prsta, i na isti se način

vraćao u red običnih gragjana.

Reč »afera“ neprestano lebdi nad:
površinom javnog života, i vraća
se u stalnim razmacima, uvek sa

novim junacima, i prokletom pa- |

\tom kao centrumom. I onda je
shvatljivo da plamen tih stalnih
lafera ovako crno osvetljava našu
atmosferu, i da baca široke | slo.
|jeve u apatiju prama. politici.
To je pravilo u nesregjenim
[žavama, da u mesecima martu
aprilu činovnik, radnik, zemljo-
Itadnik ima. da izdrži teške dane,
[kada su životne. namirnice. istro-
[šene, cene povišene,
ledom na novu žetvu. Ovi“ me-

m agitacijama, i bilo bi u redu,
a svi oni, u čije je ruke polo-
ena sudbina naše. demokratije,
stro pripaze na predstavnike |

alne: vrednosti naše zemlje, ine

kih slojeva: ,Sveta dužnost“
šeolidnesšje države. i  obogaći-
Dje. i A je dg i neda se.

i jugoslavensko. uverenje“.

Sto. je istupao protiv turskog
Vatanja morala u javnom. ži-
4 Ovaj. korov opet danas buja

na S
st. Lk.
Ž
E 5

Reci najviše. pogoduju destruktiv-.

da ne rasiplju. moralne i materi-

Ubijaju državni autoritet. kod“ ško

. Skerlić, čije su »pporalje: kva- |

| skakale u  predratnoj Srbiji,

“a,

u proširenoj otadžbini, i kao u
velikoj šumi divlje guši pitomo.
Ima li smisla u formi senzacija
iznositi ,ćoškove“ jednog g. mi-
nistra iz beogradskih ulica, marke
g. Ministra pošta, besplatnu voznu
kartu g. Ministra za saobraćaj
dok je sveta i Jugoslavije, naklo-
nost g. ministrova sina za stoku
iz Nemačke, povrće iz državnog
gospodarstva za g. Ministra Po-
ljoprivrede i t. d.? Mi, mislimo,
da nema. To je u većini sluča-
jeva partizanska osveta i delo
protivničkih organizacija, jedno“.
stavno pravljenje štimunga.
na svestrana, ozbiljna i objektiva:
.na kontrola javnog morala tu.

Ed i RR.

a nm o NM 0 a ma

Broj 122.

m. < pm

a

nana __
bu ae

jedina bila u stanju da nešto _po-
stigne, da. se gjentelmenstvo po-
štepeno popne na svoje staro
mesto.

Možda će se ovo ,ja optužu-

| jem“ učiniti odviše pretencijoznim
ida u ovako teško vreme ,,malo
čistih“ mogu da bace kamen op-
tuživanja, ali oni, kojima je stalo
da današnja Jugoslavija ne okre-
one nizbrdo moraju riskirati tu
pretencijoznost, i da, svoje akcije
preduzimaju nadajući se prema
rečima Dalmova, pisca Politike,
da se neće svideti nijednoj po-
litičkoj partiji“. Jedino po toj me-

- todi kontrola javnog morala neće
Jed=, biti sama jedna lepa nova reč,

nego i jedna korisna akcija.
g Spectator

Austrij ska M kanziva

Austrija prelazi u ofanzivižnaa! propustima i pogriješkama još
cijeloj liniji. Pod počasnim pred« | više razdraživala duhove u Hrvat-

.sjedanjem bivšeg austrijskog guzi
vernera u okupiranoj Srbiji, feld-

koj, a i danas ih razdražuje, dok
ruge strane, kao po sistemu,

od m sis
jA Fo ola a +,
kk naa

maršala grota Salis-Šewisa, prire« ubija otpornu i borbenu snagu

dili su onomadne bivši austrijski |

oficiri zabavu'u — Sokolskom Dd- |

mu u Zagrebu. Prije no što je
zabava počela, omladina zagre-

ostacima austrijske armade. Tu

se je razvila prava bitka. Revol-
veri su čegrtali sjedne i s dru :

ge strane. Izazvana je ispomenije

na krvavu 1914.

Sve to odigralo : se je u obali
zgradi gdje je nekada Jugoslo- .
venski
do i odakle se je misao oslobo- |

 gjenja i ujedinjenja. Jugoslovena |
raznosila po cijeloj onda zarob-
-ljenoj zemlji.

onih jugoslovenskih državotvornih
el emenata koji su jedini mogli da
iskoriste. veliki moralni kapital
narodnog oduševljenja u burnoj

bačkog sveučilišta- provalila i je“ > Spam 1918 ča
vestibul gdje je došla u sukob sa |

Danas je jugoslovenstvo u de-

fanzivi. Reakcija je u punom jeku.

Konačni i odsudni sukob je. ne-
izbježiv.

Prije nego taj nastuni) treba
“ razgledati situaciju, proučiti od-
nos snaga, da se vidi kako će
naš problem neminovno riješavati

Soko savio svoje gnijeze | sila kad ga razdor nije htio ili nije

mogao da riješi.

 Radikalsko-demokratska vlada

ima slab -oslon u pučanstvu cijele

rhs zemlje, ali je dosta jaka u starim

Nedavno je sa te zgrade skinuta“. granicama Srbije.

jugoslovenska zastava, a udaren hr=
vatski cimer. U tomu dakle nekada > vim u frankovačku kolotečinu. -

jugoslovenskom a sad ekskluzivno |

Hrvatski Blok skrenuo je sas-

Njegove pristaše drže veći dio

hrvatskom. sokolu, bivši au sio teritorij ja uže Hrvatske.

i živu sa iz trijski oficiri udariše. svoj prvi .

tabor. Dvoglavi crni oro odali

 Slovenačka je — neutralna.
U srcu Jugoslavije, u Dalmaciji,

je sivog sokola sa sunčanih 7 u Bosni i Hercegovini, u Vojvodini,

sina u blato.

zemljoradnici imaju odlučnu riječ,

Mi smo od prvih brojeva na“ a njihov je uticaj po cijeloj zem-
“šega lista, a naročito u posljed | lji ogroman. Socijaliste svih stru-
nje doba, nakon blokaškog me- ja, republikanci, pučka stranka i

laše državotvorne  plutokratije, moranduma, upozoravali našu jav- |
nost na životnu opasnost po dr- |

žavu od pretjeranih demagoških |
agitacija plemenskih i mahnitog |

srljanja u krajnost od strane in-

druge manje grupe, nijesu kadre
same nešto da promijene na stvari,

ali mogu da utiču na odluku u

kritičkom času.
Prema ovome, dva su moguća

transigentnih Srba 1 Hrvata. Sva. riješenja:

daljna. akademska | upozoravanja |

su već uzaludna.
u Hrvatskoj zah
mičnom plemenskom psihozom |
—a beogradska vlada,

uzroke nezadovoljstvu, svojim. 1

a) ze "RARODNA | REPUBLIKA HR VA]

dučNA BIBLIOTEKA, DUBRO OVK S

da je u pravo vrijeme i podes--
nim načinom nastojala. otkloniti |

ili ce današnja dodi nemoćna
Narodne mase da mirnim putem riješi ovaj teški
vaćene su epide- | problem, resignirati i prepustiti

narodu da izborima odluči o svo-

mješte joj sudbini;

ili će današnja vlada, u težnji

koji traže: njen pad, pokušati: da.

: ši :
. % = k

. A

$

da se održi usuprot svih razloga |

promet stranaca.

silom razbije gordijski čvor u
Hrvatskoj.

Svakako, u jednom i u drugom
slučaju, vlada će izigrati svoju
posljednu kartu, i demokratsko-

radikalska koalicija razvrgnuće se.

za vazda.

Kao pri svakom pokapanju

mrtvaca, nameće se odmah pita-

nje — nasljedstva.

Koja stranka ili koje stranke
će formirati novu vladu?

Na to pitanje nije u stanju da-
nas niko da odgovori ; ali je više

nego sigurno da će ta promjena
nastati u znaku rušenja staroga
i stvaranja novoga. Dokle će se
poći sa rušenjem staroga i koliko
će se novoga stvoriti, ovisi o broju,
svijesti i odluci množine neopre-
dijeljenih koji se do danas nijesu
odlučili da izagju na poprište.
Ostanu li oni i nadalje u reservi,
rušenje će poći predaleko. . . .

Važnost prometa stranicu

Slovenci i promet stranaca. Razvi-
tak naše rivijere ovisi u prvom redu
od dobro organizovanog prometa stra-
naca, pa zato donosimo donju vijest
ljubljanskog »olovenskog Naroda“ da
se vidi kako se radi.u tom pravcu u
drugim krajevima naše otačbine. ,S. N.“
piše: Telegrafska vest da je pokrajin-
ski namesnik u Beogradu zaintereso-
vao Nj. V. Kralja za Slovenačku i za
njezin saobraćaj sa strancima i da je
Kralj izjavio svoju gotovost da pre-
duzme protektorat nad društvom za

promet stranaca u Ljubljani, sa radoš-

ću je i veseljem napunila srce svih
onih koji rade na prometu stranaca te

ih oduševila za ovaj rad. Nama u Slo-.

venačkoj pre sveta je potrebno da na-

predujemo u ovoj stvari. Agrarno bo-
 gastvo leži daleko na jugu, bogastvo '

naše slovenačke zemlje su šume i ruđe,
industrija i.zanat. Ka ovoj
pripada takođe naš pianinski i banjski
Više _ od milijarda
kruna narodnih imanja. investiralo se
u preduzećima za promet stranaca u
Slovenačkoj i ovaj kapital donosi već

sada preduzimačima, a još više državi .

velike dohotke. U prvom ređu treba da
podignemo i proširimo jnaše. već. po-
stojeće industrije, među kojima je naša
saobraćajna industrija jedna od najsta-

rijih. Ako je naš Kralj, koji je svoju

prvu mladost preživeo u Švajcarskoj i
u Francuskoj obećao svoju moguću
potporu lepoj i jprocvetavajućoj struji
-slovenačkog prometa stranaca, nije li
to velika čast i pobuda, a ujedno On

pokazuje Njegovo visoko razumevanje |

i Njegovu ljubav za ekonomski razvi-
tak naše krasne slovenačke otađbine.

Da se primerno zahvali i odazove že-

ljama Nj. V. Kralja za slovenački pro-
met stranaca, došla je.misao, da se u

Mesnom Domu u Ljubljani prilikom ,

velikih svesokolskih svečanosti koje je
kralj Aleksandar obećao posetiti u dru-
šivu Svoje Visoke Verenice. Marije,

“priredi izložba slovenačkog prometa

stranaca koja će pokazati ne samo
slike. prirodnih krasota naše Otađbine,
oi takođe. dugogodišnju i časnu is-
toriju ove lepe i teške struke i njeno
unutrašnje uređenje. Nj. V. Kralj i
i Kraljića neka se uvere da je naš rad
na polju prometa stranaca tako opse-
žan i da ima tako duboke korene među
našim marljivim narodom, da je zaslu-
žan Njegovog. PAN rane

 Sties Jugslavenska tate

industriji

A E EL TG a na ru

Bu
DE

Zo a se E A RE. REL obe A, i ti nom i“ gi oh id

4 rk KB 14 X EEK PA i sa: [Ze s a i i aL nie No s EE ma zd dd * KA u . D «$ j ,

rd PA) g ara A pj GDE Pa ei e ssh ode oi Fv A SRAME LETU adna Te ad m, SLS INE o se ŠARE!

i ko SP o o ZA. S kor KIB pes “ oko va pa i o: * por
srida , Kaikag A ri ZV č po TE 3

xa

$ x kers Č

a VU >
eta M
KRA Apolon
RE ETKI

še
ak
PRE au.

nokPe.
GR
oi

ja
a

ši ičim
M aL

kg
S
S es M

ke

pi
zad
* GA
Aaa
Bg: |
"ki
2 4