BATA ogra SVAKOG ČervRiKA : VLASNIK I IZDAVAČ. Odbor. ,RADA« I . UPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JA DRAN“ Uredništvo: UL izmegju Polača 306. Račun Pošt. Ček, Ured, Zagreb 38.079. pje T ELEFON VPRAYE; Broj 94. - = f Godina na — > u pooag I dažiore! Rusi sijom . hara grozna strahota po U Rusiji, ljudi jedu ljude. U Rusiji, živi mrtvaci -— glogju ljudske lješeve. Ta nije priča a- iričkih. eksploratera, To je užasna istina. kojoj su svjedoci milijoni danas još živih bića. Gospodine. Sndlajkovica bivši - poslaniče Kraljevine Srbije u car: skom Petersburgu, dali ustrajete pri onoj sramoti koju ste, u svoj- stvu delegata Kraljevine SHS, izbacili u Ženevi pred kulturni svijet — i nakon što ste. vidjeli mnogobrojne fotografije koje ne- pobitno dokumentuju dSo I rus- kih milijona ? M i U x - gubemiji, jedna: muška majka: prodala je lješ svoga ro- gjenog djeteta add jednu. crk- nutu mačku. Ona_ je. ovu živo- tinjsku lješinu razdijelila os taloj djeci, da im produži grozotu umi- ranja. . gladi. Pio susjed je pojeo — njeno mrtvo dijete. Ca Pašiću, ministre RR SR o “Ninčiću, "ministre issjih djela | i dd SHS na. Ženevskoj konferenciji, valjda: ne mislite da su se naša država i naš narod odužili Rusiji tim što ste primili u svečanu pri baruna Wran- gela? ui Rusija je shina kost a nje- mačkog imperijalizma. Rusija je pobjednica na Marni. Rusija je omogućila | oslobogjenje i ujedi- | njenje Jugoslovena. Ruski narod | spasio je naš narod: od ropstva i smrc. : Ne Car, ne Bena, ne ge gel, ne Koičak, ne Kerenski, ne Lenjin, ne Trocki — nego veliki, divni, dobri, mučenički ruski čov- I danas, jek ginuo je za nas. taj ruski čovjek | stradava: zbog čanstva.. nas, zbog. cijelog čovje = otvoreno i neustrašivo, protiv nepnte Sve strahote rata, sve najstrahot- . jatelja jugoslovenske misli, a što sam nije posl; jedice rata m ruski patnički narod, ne radi sebe, jer on nije morao da ratuje, nego zbog Slovenstva, zbog Evrope, zbog kulture, za slobodu podjar- mljenih, za. prava potlačenih, za napredak, za srecu, za najuzvi- ie idejale ljudske. | Ur guberniji obrazovani su u i me ikoji će voditi brigu. da se. ljudski: lješevi pravedno dijele .megju: one kojima još nije bilo Sugjeno_ da umru i da svojim » Ševima spasavaju život umiručih.. (Oj, živi i siti jd cijeloga svi“ jea uštedite ljudstvu tu strahotu . i b .Spasavajte čovjek: a, spasavajte.- E \ljudoždere. ai E itski, nepošteno i nejunački, | alimentiraju jednu podlačku klevetu, ja je bivši urednik ,NVarodne Svlje- hi < jednoj | u pomanjkanju prsna 4 _ a a RADE 2 PORN MPEAM s MEMA. ona o jit POJEDINI BROJ 1 DINAR | PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU | Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D. Priposlana i žahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST o _. ma —_ a, >"»A "Wo ——— _ - Dubrovnik, la Aprila 1922. Broj | 124. PZ džamog oaktorita — omoti im iavnog morala Jedan anoniman ličan napadaj radi- kalskog »Hy6posuuK-a“ ŽENE nevjerojatnim cinizmom i uprav krvničkom hladnokrvnošću on (Dr. Liubo Leontić), sa osmijehom na licu, stiska ko- nop oko vrata jednoj čestitoj dubrovačkoj porodici, da je zadavi i uz to, da bol bude jači, s ironijom dobacuje: nemam proti Vama ništa, to je onako, samo zbog mira i sklada, zbog javnog morala! = Zbog javnog morala!? Govori li to baš ozbiljno amerikanski junak -i patnik iz rovova Dr. Ljubo Leontić?“ »Ry6posiuuk“ 12. Aprila 1922, Neka abolirana bezimena mizerija, u jučerašnjem broju mjesnog ,/ly6pog- HuKa“ pod naslovom ,Obaranje dr- svojim punim imenom i prezimenom. Neka se ni za čas ne ponadaju go- spoća, koja stoje iza tog ličugg nana- daja, da će me zavesti putem koji bi odvratio pažnju naše javnosti od skan- daloznog načina imenovanja, o kojem se ovdje jedino radi, ma da ta zakra- buljena gospoda, po receptu klerikalne | »Narodne Svijesti“, furtimaški i jezu- hoće da sti“ polizao pred sudom, a za koju ću bezodvlačno povući na odgovornost. i * pisce članka u radikalskom »11y6p0B- HHKY“, ako samo budu imali toliko ljudskog dostojanstva da iznesu kon- kretno sve što imadu protiv mene 1 ako samo budu smogli toliko gragjan- ske kuraže da se potpišu pod svoje članke. O da, neka budu. uvjerena ma- skirana gospoda, da ja neću u svojoj stvari zamoliti Vladarsku Milost za — . aboliciju. Uostalom, koliko sam ja radio i beško se izlagao, prije rata i za vrijeme rata, u borbi za našu nacionalnu stvar, ni- jesu odista pozvani da sude ni_oni “koji su plodove patnje cijeloga naroda htjeli da iskoriste za sebe, niti oni koji se sada hoće đa nabacuju blatom po neokaljane narodne trudbenike = 4, tugaljiivoj . ali i bezuspješnoj težnji da ih sebi izjednače. Meni lično, najveća je moralna zadovoljština u to- me, što sam, prije rata i za vrije rata, mogao udariti i odista sadi i sada, naški rata, u slobodnoj otadž- bini, očuvao čistu legitimaciju | oda udarim protiva svakoga koji se drzn e da eskomptira mjenicu mučeništva na štetu društvenog morala. Ova apsolrt- na sigurnost u svoje neozlegjeno: po- oštenje i u neoskvrnjenu svoju prošlost, podava mi snage da šibam bezobzirno i onda kad znam da će se protiv mene upotrijebiti sva dopuštena i nelopu- štena sredstva od strane protivnika. koji se ne mogu da uzdignu nad ra- zinu jedne trule sredine u koj i0j sve moralne -valute padaju, u direktnom razmjeru sa burzovnim sna nice SHS, niže i niže. | Ne osvrćući se dalje na šuplji i i pro- zirni članak » Jly6poBuuKa“,. koji nije niti pokušao da pobija nepokoleb- ljive činjenice moje optužbe, A izaz« van jednom stavkom kojoj je svrha da, > s ŽIN , pokušava, ličnim PRE ljem na. mene, Mda zabašuri optužbu koju sam pred javnost iznio u prošlom broju. »Radaf, Žavnog auktoriteta — prostituiranje jav- nog morala“, a koju sam ja i.potpisao | a obrane) Soeluje na plačni sentimentalitet apo- olitičkih ženica, primoran sam, i protiva Svoje volje, da dirnem u jednu intimnu bol dviju nedužnih porodica. Kroz vrijeme rata moja porodica bila je grubo šikanirana od strane au- strijskih vlasti. Našu kuću u Dubrovni- ku obilazili su kao okuženu. Od sta- rih znanaca i prijatelja, megju vrlo ri- jetkim = posjetiocima mojih roditelja bila je i porodica Hope, koja je i ona- ko bila izložena šikaniranju od strane _ austrijske policije radi požrtvovnog i “rodoljubnog djelovanja sirova g. Boža Hope. Već sam taj izražaj simpatičke solidarnosti bio bi dovoljan da me za uvijek lično obaveže obzirom i zahval- onošću. Ali — ima u životu ljudskom “tragičkih čvorova kad čovjek mora da zatomi istinske i duboke osjećaje i prema svojim rogjenim i najmilijim, ako hoće da bude i ostane na moral- noj visini nepristranog sudije i. brani- telja principa koji su od svih svetinja .najsvetiji. “U svojim člancima o , Dubrovačkoj Milijunaškoj Aferi“ branio sam ljudsku "pravdu i narodni interes, protiv poku- šaja da se krivnja baci na nedužne ljude i da se izigra jedno veliko soci- alno načelo, naime E “kih delikata, ne smije niko biti zašti- ćen od odgovornosti pred sudom, a a, zbog nepolitič- . najmanje onda kad se pri'tom vrijegja i drugo socialno načelo o jednakosti pred zakonom ; jer se tim drma u ne: . prikosnoveni, auktoritet suda i potko- ; “ pavaju osnovice društva i države. U svom članku povodom imenova- nja g: Boža Hope direktorom pošte u Dubrovniku protestirao sam protiv ne- čuvenog postupka ministra pošta i te- legrafa, To bi isto uradio i da sam g. Boža Hope rogjeni sin. I zbog toga ostajem pri svakoj svojoj riječi u svim svojim objavljenim člancima. Laže ,lly6poBuuk“ kad kaže: »[ kad je oko Pravde pregledalo kroz tminu Zlobe, uzalud tražeći tobože. pokradeno blago Baltinovih armija, onda nije Dr. Ljubo Leontić našao ni jedan čas zgodan da ožigoše ovaj pr- ljavi postupak, već je, dobro upućen u suštinu ove afere, dalje pustio i sam trovao javno mijenje« svojim pisanjem, jer je proračunano htio, da na taj na- čin, tim gadnim sredstvom obori ugled svojih političkih protivnika“. Naprotiv je istina : prvo, da sam najoštirije. osugjivao način kojim se je pisalo i govorilo o milijunaškoj aferi, dok je stvar još bila sub iudiee, dakle onda kad je bilo * vrlo nepopularno reći i jednu samu riječ u prilog osumnjičenika ; drugo, da sam lično ostao u dobrim odnosima sa kompromitovanim, o ko- jima još niko nije bio u pravu da_ iz- reče svoj sud prije nego se iznesu pred javnost rezultati istrage, sve do da- “na kad je izašla brošura ,Dubrovačka Milijunaška Afera“, koja je sama o sebi bila teška osuda njenih auktora; treće, da sam, tek onda kad sam bio »upućen u suštinu ove afere“, uzeo odlučan stav protiv abolicije i“ preki- nuo veze sa onima koji svoje pitanje | nijesu iznijeli pred sud ni pred jav- nost, otvoreno i pošteno, da se ici kaže da li su krivi ili ne. NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA , 5 NAUČNA: RIRELOTEKA. DUDROVNIK Ja sam potpuno svijestan da sam, bez obzira na lične odnose i na ličnu korist, u svim fazama ove grdne afere, | ostao ispravan i dosljedan u obrazi načela prava, pravde i istine. Nesret- ne manovre sa molbom za aboli- ciju i nespretno fraziranje kojim se“ obilazi jasan i otvoren odgovor u osnovnom pitanju o krivnji pojedinaca, čija je stvar svršena abolicijom, i o razlozima solidarnosti s ovima onih protiv kojih je državno odvjetništvo odustalo od progona, neće me odvra- titi od dužnosti, urednika jednog du- brovačkog nezavisnog lista, da go-' vorim o aferi, koja je bacila ljagu na naš grad i zadala teški udarac slozi i jedinstvu Srba i Hrvata u Dubrovniku, koja demorališe šire narodne krugove i ubija vjeru u državni auktorit&t, da žigošem otvoreno i nepomirljivo ne- vigjeni i nečuveni postupak ministar- stva i svih odgovornih faktora u ovoj aferi, bez obzira na one koji to _pod- lački hoće da iskoriste u lične ili par- tizanske svrhe, i bez straha od onih koji svim sredstvima traže da me one- moguće. Dr. Ljubo Leontić. Glasovi štampe Članak g. Dr. Lj. Leontića, koji je izašao u prošlom broju našeg lista, zabilježen je i citiran u mnogim našim listovima. Splitski »Život“, list dalma- tinskih demokrata, piše pod peso vam » Jedno neispravno imenovanje“ slije- deće: za upravitelja poštanskog ureda u Du- brovniku nije samo pogreška i mi smo | dužni javnom mišljenju i borbi protiv nemorala u javnoj upravi da ga ogor- čeno osudimo. Je li e. H. bio krivili ne, mi da- “nas nismo u stanju da sudimo, ali g. H. ili njegovi prijatelji za nj odrekli su se prava da se mora smatrati ne- vinim, dok su pledirali i izradili akt vladarske milosti aboliciju proceđa.. | Abolicija uklanja krivično- zakonske | posledice i uopće svaki krivični pro- gon za optuženoga ali ima jedno svoj- stvo koje 'abolicija ne “vraća. To je. ona aestimatio civilis i ono opće uve- renje da čovek koji pokriva neki važni položaj u ime države ispravan čovek o kome se ne sme sumnjati da je po- činio zločinstva koje ne ispašta tamni- | com jedino radi abolicije. To je svoj- | stvo na naročiti način potrebito | za onako delikatan položaj, kakav je . položaj upravitelja pošte i telegrafa u. jednome od najznamenitijih gradova . naše kraljevine. Samo pripadništvo stranci ne može da nadoknadi to svoj- stvo“. Samo. nekoliko riječi gosp. Božu .Hoppe-u, koji ,još pozitivno ne zna sak it? kako i zašto je ipak aboliran“. U svom pismu, objavljenom u drei Mik Priposlano, a upravljenom dne 7. 0. m., preko radikalskog ,,/ly6poBuuKa“ »onima, kojima je tugje poštenje naj- | manje sveto“ odnosno gospodinu Mini- | stru Pravde Beograd, dne 24. novem- 3 De | bra 1920., g. B. Hope kaže: »Međutim doznao sam, da je za one koji su valjda još pod sona pred ložena abolicija“. : 0 G. B. Hope doduše protestira, u 2 u be svom pismu i u svoje ime, što je abo- ak licija predložena | — ali ostajo BRAT, oda nam objasni ovo: Be ae »Imenovanje gosp. Boža Hoppe ,