BATA

ogra SVAKOG ČervRiKA :
VLASNIK I IZDAVAČ. Odbor. ,RADA« I

. UPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JA DRAN“

Uredništvo: UL izmegju Polača 306.
Račun Pošt. Ček, Ured, Zagreb 38.079.

pje T ELEFON VPRAYE; Broj 94. -

=

f

Godina na

— >

u pooag I dažiore!

Rusi sijom . hara grozna strahota

po U Rusiji, ljudi jedu ljude.

U Rusiji, živi mrtvaci -— glogju
ljudske lješeve. Ta nije priča a-
iričkih. eksploratera, To je užasna

istina. kojoj su svjedoci  milijoni
danas još živih bića.

Gospodine. Sndlajkovica bivši
- poslaniče Kraljevine Srbije u car:
skom Petersburgu, dali ustrajete
pri onoj sramoti koju ste, u svoj-
stvu delegata Kraljevine SHS,
izbacili u Ženevi pred kulturni

svijet — i nakon što ste. vidjeli

mnogobrojne fotografije koje ne-
pobitno dokumentuju dSo I rus-
kih milijona ? M i

U x - gubemiji, jedna: muška
majka: prodala je lješ svoga ro-
gjenog djeteta add jednu. crk-
nutu mačku. Ona_ je. ovu živo-
tinjsku lješinu razdijelila os taloj
djeci, da im produži grozotu umi-

ranja. . gladi. Pio susjed je

pojeo — njeno mrtvo dijete.

Ca Pašiću, ministre

RR SR o

“Ninčiću, "ministre issjih djela |

i dd SHS na. Ženevskoj
konferenciji, valjda: ne mislite da
su se naša država i naš narod
odužili Rusiji tim što ste primili
u svečanu pri baruna Wran-
gela? ui
Rusija je shina kost a nje-
 mačkog imperijalizma. Rusija je
pobjednica na Marni. Rusija je

omogućila | oslobogjenje i ujedi- |

njenje Jugoslovena. Ruski narod

| spasio je naš narod: od ropstva

i smrc. :

Ne Car, ne Bena, ne ge
gel, ne Koičak, ne Kerenski, ne

Lenjin, ne Trocki — nego veliki,

divni, dobri, mučenički ruski čov-
I danas,

jek ginuo je za nas.
taj ruski čovjek | stradava: zbog

čanstva..
nas, zbog. cijelog čovje = otvoreno i neustrašivo, protiv nepnte

Sve strahote rata, sve najstrahot- . jatelja jugoslovenske misli, a što sam

nije posl; jedice rata m ruski
 patnički narod, ne radi sebe, jer
on nije morao da ratuje, nego
zbog Slovenstva, zbog Evrope,
zbog kulture, za slobodu podjar-
 mljenih, za. prava potlačenih, za
napredak, za srecu, za najuzvi-
ie idejale ljudske. |

Ur  guberniji obrazovani su u

i me ikoji će voditi brigu. da
se. ljudski: lješevi pravedno dijele
.megju: one kojima još nije bilo

 Sugjeno_ da umru i da svojim »

 Ševima spasavaju život umiručih..
(Oj, živi i siti jd cijeloga svi“

jea uštedite ljudstvu tu strahotu . i
b .Spasavajte čovjek: a, spasavajte.- E

\ljudoždere. ai E

itski, nepošteno i nejunački, |
alimentiraju jednu podlačku klevetu,
ja je bivši urednik ,NVarodne Svlje- hi

< jednoj

| u pomanjkanju prsna

4 _ a a RADE 2 PORN MPEAM s MEMA. ona o

jit

POJEDINI BROJ 1 DINAR |
PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU

INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU |
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D.
Priposlana i žahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

o _. ma —_ a, >"»A "Wo ——— _
- Dubrovnik, la Aprila 1922.

Broj | 124.

PZ džamog oaktorita — omoti im iavnog morala

Jedan anoniman ličan napadaj radi-
kalskog »Hy6posuuK-a“

ŽENE nevjerojatnim cinizmom i uprav
krvničkom hladnokrvnošću on (Dr. Liubo
Leontić), sa osmijehom na licu, stiska ko-
nop oko vrata jednoj čestitoj dubrovačkoj
porodici, da je zadavi i uz to, da bol
bude jači, s ironijom dobacuje: nemam
proti Vama ništa, to je onako, samo
zbog mira i sklada, zbog javnog morala!
= Zbog javnog morala!? Govori li to
baš ozbiljno amerikanski junak -i patnik

iz rovova Dr. Ljubo Leontić?“
»Ry6posiuuk“ 12. Aprila 1922,
Neka abolirana bezimena mizerija, u
jučerašnjem broju mjesnog ,/ly6pog-
HuKa“

pod naslovom ,Obaranje  dr-

svojim punim imenom i prezimenom.

Neka se ni za čas ne ponadaju go-
spoća, koja stoje iza tog ličugg nana-
daja, da će me zavesti putem koji bi

odvratio pažnju naše javnosti od skan-
daloznog načina imenovanja, o kojem
se ovdje jedino radi, ma da ta zakra-
buljena gospoda, po receptu klerikalne |
»Narodne Svijesti“, furtimaški i jezu-
hoće da

sti“ polizao pred sudom, a za koju ću

 bezodvlačno povući na odgovornost. i *

pisce članka u radikalskom »11y6p0B-
HHKY“, ako samo budu imali toliko
ljudskog dostojanstva da iznesu kon-
kretno sve što imadu protiv mene 1
ako samo budu smogli toliko gragjan-
ske kuraže da se potpišu pod svoje
članke. O da, neka budu. uvjerena ma-
skirana gospoda, da ja neću u svojoj
stvari zamoliti Vladarsku Milost za —

. aboliciju.

Uostalom, koliko sam ja radio i beško
se izlagao, prije rata i za vrijeme rata,

u borbi za našu nacionalnu stvar, ni-
jesu odista pozvani da sude ni_oni
“koji su plodove patnje cijeloga naroda

htjeli da iskoriste za sebe, niti oni koji
se sada hoće đa nabacuju blatom po
neokaljane narodne trudbenike = 4,
tugaljiivoj . ali i bezuspješnoj
težnji da ih sebi izjednače. Meni lično,
najveća je moralna zadovoljština u to-
me, što sam, prije rata i za vrije

rata, mogao udariti i odista sadi

i sada, naški rata, u slobodnoj otadž-

bini, očuvao čistu  legitimaciju | oda

udarim protiva svakoga koji se drzn e

da eskomptira mjenicu mučeništva na
štetu društvenog morala. Ova apsolrt-
na sigurnost u svoje neozlegjeno: po-

oštenje i u neoskvrnjenu svoju prošlost,
podava mi snage da šibam bezobzirno

i onda kad znam da će se protiv mene
upotrijebiti sva dopuštena i nelopu-

štena sredstva od strane protivnika.
koji se ne mogu da uzdignu nad ra-

zinu jedne trule sredine u koj i0j sve

moralne -valute padaju, u direktnom

razmjeru sa burzovnim sna
nice SHS, niže i niže. |

Ne osvrćući se dalje na šuplji i i pro-
zirni članak » Jly6poBuuKa“,. koji nije

niti pokušao da pobija nepokoleb-
ljive činjenice moje optužbe, A izaz«
van jednom stavkom kojoj je svrha da, >

s ŽIN

, pokušava, ličnim PRE ljem na.
mene, Mda zabašuri optužbu koju sam
pred javnost iznio u prošlom broju.
»Radaf,
 Žavnog auktoriteta — prostituiranje jav-
nog morala“, a koju sam ja i.potpisao |

a obrane)

Soeluje na plačni sentimentalitet apo-
olitičkih ženica, primoran sam, i protiva

Svoje volje, da dirnem u jednu intimnu

bol dviju nedužnih porodica.

Kroz vrijeme rata moja porodica
bila je grubo šikanirana od strane au-
strijskih vlasti. Našu kuću u Dubrovni-
ku obilazili su kao okuženu. Od sta-
rih znanaca i prijatelja, megju vrlo ri-
jetkim = posjetiocima mojih roditelja
bila je i porodica Hope, koja je i ona-

ko bila izložena šikaniranju od strane _

austrijske policije radi požrtvovnog i

“rodoljubnog djelovanja sirova g. Boža

Hope. Već sam taj izražaj simpatičke
solidarnosti bio bi dovoljan da me za
uvijek lično obaveže obzirom i zahval-

onošću. Ali — ima u životu ljudskom
“tragičkih čvorova kad čovjek mora da

zatomi istinske i duboke osjećaje i
prema svojim rogjenim i najmilijim,
ako hoće da bude i ostane na moral-
noj visini nepristranog sudije i. brani-

telja principa koji su od svih svetinja
.najsvetiji.

“U svojim člancima o , Dubrovačkoj
Milijunaškoj Aferi“ branio sam ljudsku

"pravdu i narodni interes, protiv poku-
šaja da se krivnja baci na nedužne

ljude i da se izigra jedno veliko soci-
alno načelo, naime E

“kih delikata, ne smije niko biti zašti-
ćen od odgovornosti pred sudom, a

a, zbog nepolitič-

. najmanje onda kad se pri'tom vrijegja
i drugo socialno načelo o jednakosti
pred zakonom ; jer se tim drma u ne:

. prikosnoveni, auktoritet suda i potko-
; “ pavaju osnovice društva i države.

U svom članku povodom imenova-
nja g: Boža Hope direktorom pošte u
Dubrovniku protestirao sam protiv ne-
čuvenog postupka ministra pošta i te-
legrafa,

To bi isto uradio i da sam g. Boža
Hope rogjeni sin. I zbog toga ostajem
pri svakoj svojoj riječi u svim svojim
objavljenim člancima.

Laže ,lly6poBuuk“ kad kaže:

»[ kad je oko Pravde pregledalo

kroz tminu Zlobe, uzalud tražeći tobože.

pokradeno blago  Baltinovih armija,
onda nije Dr. Ljubo Leontić našao ni
jedan čas zgodan da ožigoše ovaj pr-
ljavi postupak, već je, dobro upućen
u suštinu ove afere, dalje pustio i sam
trovao javno mijenje« svojim pisanjem,
jer je proračunano htio, da na taj na-
čin, tim gadnim sredstvom obori ugled
svojih političkih protivnika“.

Naprotiv je istina :

prvo, da sam  najoštirije. osugjivao
način kojim se je pisalo i govorilo o
milijunaškoj aferi, dok je stvar još bila
sub iudiee, dakle onda kad je bilo

* vrlo nepopularno reći i jednu samu

riječ u prilog osumnjičenika ;
drugo, da sam lično ostao u dobrim
odnosima sa kompromitovanim, o ko-
jima još niko nije bio u pravu da_ iz-
reče svoj sud prije nego se iznesu pred
javnost rezultati istrage, sve do da-

“na kad je izašla brošura ,Dubrovačka

Milijunaška Afera“, koja je sama o
sebi bila teška osuda njenih auktora;

treće, da sam, tek onda kad sam bio
»upućen u suštinu ove afere“, uzeo

odlučan stav protiv abolicije i“ preki-
 nuo veze sa onima koji svoje pitanje |

nijesu iznijeli pred sud ni pred jav-
nost, otvoreno i pošteno, da se ici
kaže da li su krivi ili ne.

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA ,

5 NAUČNA: RIRELOTEKA.

DUDROVNIK

Ja sam potpuno svijestan da sam,
bez obzira na lične odnose i na ličnu
korist, u svim fazama ove grdne afere, |
ostao ispravan i dosljedan u obrazi
načela prava, pravde i istine. Nesret-
ne manovre sa molbom za aboli-

ciju i nespretno fraziranje kojim se“

obilazi jasan i otvoren odgovor u
osnovnom pitanju o krivnji pojedinaca,
čija je stvar svršena abolicijom, i o
razlozima solidarnosti s ovima onih
protiv kojih je državno odvjetništvo
odustalo od progona, neće me odvra-
titi od dužnosti, urednika jednog du-
brovačkog nezavisnog lista, da go-'
vorim o aferi, koja je bacila ljagu na
naš grad i zadala teški udarac slozi i
jedinstvu Srba i Hrvata u Dubrovniku,
koja demorališe šire narodne krugove
i ubija vjeru u državni auktorit&t, da
žigošem otvoreno i nepomirljivo ne-
vigjeni i nečuveni postupak  ministar-
stva i svih odgovornih faktora u ovoj
aferi, bez obzira na one koji to _pod-
lački hoće da iskoriste u lične ili par-
tizanske svrhe, i bez straha od onih
koji svim sredstvima traže da me one-
moguće. Dr. Ljubo Leontić.

Glasovi štampe

Članak g. Dr. Lj. Leontića, koji je
izašao u prošlom broju našeg lista,
zabilježen je i citiran u mnogim našim
listovima. Splitski »Život“, list dalma-
tinskih demokrata, piše pod peso vam
» Jedno neispravno imenovanje“ slije-
deće:
za upravitelja poštanskog ureda u Du-
brovniku nije samo pogreška i mi smo |
dužni javnom mišljenju i borbi protiv
nemorala u javnoj upravi da ga ogor-
čeno osudimo.

Je li e. H. bio krivili ne, mi da-

“nas nismo u stanju da sudimo, ali g.

H. ili njegovi prijatelji za nj odrekli
su se prava da se mora smatrati ne-
vinim, dok su pledirali i izradili akt
vladarske milosti aboliciju proceđa.. |

Abolicija uklanja krivično- zakonske |
posledice i uopće svaki krivični pro-
gon za optuženoga ali ima jedno svoj-
stvo koje 'abolicija ne “vraća. To je.
ona aestimatio civilis i ono opće uve-
renje da čovek koji pokriva neki važni
položaj u ime države ispravan čovek
o kome se ne sme sumnjati da je po-
činio zločinstva koje ne ispašta tamni- |
com jedino radi abolicije. To je svoj- |
stvo na naročiti način potrebito |
za onako delikatan položaj, kakav je

. položaj upravitelja pošte i telegrafa u.

jednome od najznamenitijih gradova .
naše kraljevine. Samo pripadništvo
stranci ne može da nadoknadi to svoj-

stvo“.

Samo. nekoliko riječi gosp. Božu

.Hoppe-u, koji ,još pozitivno ne zna sak it?

kako i zašto je ipak aboliran“.

U svom pismu, objavljenom u drei Mik
Priposlano, a upravljenom dne 7. 0.

m., preko radikalskog ,,/ly6poBuuKa“
»onima, kojima je tugje poštenje naj- |
manje sveto“ odnosno gospodinu Mini- |

stru Pravde Beograd, dne 24. novem- 3 De |

bra 1920., g. B. Hope kaže:
»Međutim doznao sam, da je za one

koji su valjda još pod sona pred

ložena abolicija“. :

0 G. B. Hope doduše protestira, u 2 u be
svom pismu i u svoje ime, što je abo- ak
licija predložena | — ali ostajo BRAT,

oda nam objasni ovo: Be ae

»Imenovanje gosp. Boža Hoppe ,