VLASNIK EIZDAVAČ: Odbor ,RADA«
UPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRA N“
Uredništvo: UI Izmegju Polača 356.
Račun Pošt. Cek. Ured. Zagreb 38.079
— TELEFON UPRAVE: Broj 94. ie

s

Godina IV.

-—_
AN

Mjesni ,[[y6poBuux«“ požurio se da
preštampa, u jučerašnjem broju, g.
Stoj. M. Protićev članak koji je izišao,
pod gornjim naslovom, u 164. broju
, Panukaja“.

Ni malo nas ne diraju * analne. 3
drastične manire kojima g. Protić na-
stupa već nakon prvih | redaka svog

dina ministra predsjednika n. r. Ali
on se vara ako misli da njegovi  kli-

bi mogao da bude objektom | ,opkra-
danja i plačkanja“. Od 7900 glasova,
pri izborima za konstituantu, palo je za
radikale u dubrovačkom izbornom ko-
taru — 363. Ta cifra nije vrijedna
jednog članka, GE |

Uostalom, i bez poznavanja ovih po-

olitičkih činjenica, g. Protić mogao je

sebi da prištedi jednu blamažu više, u.

svojim neosnovanim ličnim napadajima,
= da je pri upoznavanju ove afere upo-
= trijebio bar samo onoliko lakomisle-
| nost koliko vlasti koje on, prekasno,
uze pod zargjali ,nož svoje kritike“.
= Već od 1919. godine, onda kad je
“afera bila u punom jeku, kad su baš

o radikalski ,Nared“ i ultraradikalska

,Cprcka“ Zopa“ najžešće. udarali na
»milijunaše“, kad je komesar za izbjeg-
liče, g. Todorović,  ,radikalac i pito-
mac g: Protića“ (keko“skaže +dleuo-
Kparnja“), ovdje vodio bjesomučnu ,mi-

lijunašku kampanju“, kad je dakle,

zbog svega toga, bilo vrlo nezahvalno
i nepopularno uzimati u zaštitu osum-

njičene članove bivšeg dubrovačkog

Narodnog Vijeća, ,Rad“ je, jedini
skoro u našoj štampi, branio  prin-
cip objektivne reserve dok je stvar
bila sub iudice, uzimajući, uprkos op-
ćeg neraspoloženja protiv osumnjiče-
nika, odista pod svijetli i oštri ,nož

kritike“ državnu vlast, zbog toga što |

se je afera razvlačila, što je jedan po-
licijski komesar; ,nažalost Srbijanac“,
prelazio granice svog djelokruga, i što

se je našu javnost razdražavalo i dr

žalo u napetosti od početka 1919. do
polovine 1921. U dokaz tome, neka
posluži prijava gosp. Todorovića dr-
žavnom odvjetništvu protiv pisca ovih
redaka. o
Tek onda kad je objavljena brošura
Dubrovačka  milijunaška afera, kad
su dakle Srbi-katolici iz Narodnog Vi-
jeća svoju aboliranu stvar, nespretno i
nesretno, iznijeli sami pred javnost,
,Rad“ je uzeo ispravan stav protiv
tendencije koju je brošura imala, naime,

z da jedno prosto pitanje pronevjerenja

državne svojine stvori političkim pita-
njem, srpsko-hrvatskim, na veliku štetu
do tada skladnih odnosa izmegju Srba i
Hrvata u Dubrovniku. |
Nikada ,Rad“ nije ušao in meritum
afere. Svi naši članci bili su upereni
samo protiv. ,političkog“. uvoda, a ni-
pošto protiv sadržaja brošure. 1 usu-

prot najodurnijih izmišljotina i kleveta

ličnih sa protivničke strane, mi se ni-
jesmo ponizili do ličnih. napadaja. Za
sve je članke pisac preuzimao odgo-
vornost svojim potpisom, dok ni bro-
šura ni ,J1yOpoOBHHKOBH “ članci nijesu
bili potpisani. > ča

Mi bi ovim bili gotovi sa g. Protićem
(koji nas jamačno neće moći da posluži
sličnim dekazom  gjentImenske lojal-

uvoda. To je privilegij starog. gospo-.

»Odjeci i kraj dubrovačke afere!“
| = (Odgovor g. Stoj. M. Protiću) |

jenti raprežentuju politički kapital koji

»

op

nosti prema protivnicima); ali, u ,Pa-

dijeli napadaj na nas od jedne čitave, “..

skoro meritorne, rasprave o samojvajeri

i aboliciji. PRSA 3.
* x 4 |

de Na osnovu, dakle, jedne prerogative

austrijskog cara, koji je izgubio krunu,

. Zaista je neobično shvatanje g. mi
nistra n, r, kad on nama prigovara što .
nijesmo uzeli ,pod nož kritike pokra-
linsku splitsku vladu i državnu vlast u
opšte“, zbog toga što su njegovi“ šti-

ćenici bili ,nezakonito i lakomisleno -

..vw *£ A o"
osumnjičeni“, dok on, u svom istom

oni optužuju sudu su od 200 do"preko
2000 kruna!“ Cudno je što g. Protić

stavlja i ovdje svoj znak — čugjenja h
Mi ne znamo kako bi krupan iznos,
kao kriterij za zločin pronevjerenja, po
vačka milijunaška afera i razvija onu
naš budući krivični zakonik; ali, po 2 svoju hipotezu o ,srpsko-katoličkom
pitanju“, ne bi li, podajući aferi politički

mišljenju g. Protića, trebao da ugje u

zakonu. koji je imao da sudi slučajeve

Dubrovnik, ila:

NuKaJIy“, samo jedna sitna zvijezdica _#.,

4.

u

POJEDINI BROJ 1 DINAR

PRETPLATA : 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca4D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

o o no.

amo > oprema mam

Broj 128.

>>

lus-abolitionis je prerogativa suve-
e vlasti. Ona je, n. pr., na osnovu
BL. 13. zakona 21. dec. 1867 (LDZ.
44), data austrijskom caru, odakle je
$ prešla u austr. kazneni postupnik od

“dne 23. maja 1873. (LDZ. 119).

uslijedila je abolicija u jednoj stvari

članova Narodnog Vijeća — koji su,
u vremenu kad je delikat počinjen,
sebi arogirali suverenu vlast.

Naš ustav pozna samo amnestiju, —

članku, kaže: ,Vrednosti za koje se ito isključivo za političke i vojničke

. delikte. Ali sumnjamo da je i austrij-
ska judikatura, usuprot one sredovječne
ustanove, zabilježila i jedan slučaj abo-
licije u nepolitičkim deliktima.

La

Zbog toga, valjda, brošura Dubro-

u ,milijunaškoj aferi“, iznos. od 200 . karakter, opravdala, indirektno, pred
kruna bio je dovoljan da se krivično “javnosti, i samu aboliciju. Tako isto i

djelo, uz ostale ekstreme pronevjerenja,
označi kao zločin. | | gi
G. Protić pokušava da se suvereno na- |
šali sa ,daktorskom titulom“, ali zapravo
njegova ministarska titula gubi oreolu

auktoriteta u  jurističkim. sentencama

kao što je n. pr. oya: “,abolicija ne

ništi samo pravne posledice od kazne.
“kao pomilovanje; nago;-kao-i amnestije“ <i--blaga milost, mogle trajno živjeti

samo deloi“ (I tu opet jedan g. Proti-

“čev — znak čugjenja !)

Logičkom dedukcijom, iz ove g. Pro-
tićeve definicije, abolicija može, n. pr. |
u slučaju umorstva, da — oživi mrtva.
čovjeka. Ne, g. Protiću, nikakav pravni.
akt, ni po kakvoj pravnoj normi, ona

osnovu ni ma kakve pravne ustanove,

ne može nikako da poništi — samo

djelo. S prosta razloga, što je samo:
djelo, pa makar još pravomoćno ne-
utvrgjeno, nužna predpostavka za abo-

liciju. Ona se baš u tomi razlikuje od
pomilovanja, u koliko ovo predpostav-
lja već odregjenu kaznu za pravova-
ljano utvrgjeno krivično djelo. —— E

Bio bi logički nonsens kad bi abo-
licija ništila svoju sopstvenu predpo- |
stavku, jer bi to značilo negaciju same.
sebe. Abolicija ništi jedino pravne po-
sljedice krivičnog djela; kao što po-
milovanje ništi samo pravne posljedice |

pravovaljano (rechtskraftig) utvrgjene

krivice. Dakle: prva, oslobagja osume |

njičenika, odnosno okrivljenika, odgo“
vornosti pred- sudom, sudskog  pro-
gona uopće; a druga, oslobagja osu- |
gjenika dužnosti da izvrši kaznu zbog |
počinjenog i pravovaljano utvrgjenog |
krivičnog djela. Rk.

U konkretnom slučaju, abolicija je
uslijedila na osnovu S 2 austrij-
skog krivičnog postupnika.  Posljed- |
nji stavak toga člana glasi: ,Jav-
na optužba ugasnuti će, čim cesar na-

loži, da poradi kažnjiva kojega čina

kazneni postupak neima se provesti ili
da se poveden ima obustaviti“. Abo-
dakle: ili obustavlja već poveden
postupak ili ne dopušta da se uopće
provodi, ali, za svaki slučaj, tu je pred-.
postavka da ije kažnjivo djelo - već.
jedan gotov čin, pa makar taj kri-

licija,

minalni čin
utvrgjen. | |

Inače, sudski postupnik ima drugo
sredstvo odbrane za neosnovano osum-

NARODNA REP

i ne bio još pravovaljano >

g. Protić, razvijajući svoju teoriju o

značaju abolicije, nastoji da opravda

imenovanje g. B. Hoppe.

Razumije se samo po sebi, da je, i
brošuri i g. Protiću, uza sve napore nji-
hovih aparata za mišljenje, bilo nemo-
gućno konstruisati jednu logičku zgradu
u kojovbi dvije susjetke, stroga pravda

uporedo i u skladu.

= Zato je njihova pažnja i posvećena
pitanju: ko je odgovoran što je abo-
licija uslijedila — i protiv volje zainte-
resovanih !
= G. Protić, na svoju ličnu odgovor-
nost, usvaja kao ,notorni fakat“ da su

sedmorica (mi podvukli) za koje.

je abolicija od 28. februara prekinula
svaku vezu njihovu s optužbom“ —
,i usmeno i pismeno još u prošloj go-
dini tražili da budu izvedeni pred sud,
za što očigledno i nepobitno (mi
podvukli) svedoči i brošura dubrova-
čke milijunaške afere“...

U dokaz tome, gosp. Protić na-_

vodi jednu anonimnu brošuru, koje se
odriču i sami — njeni auktori.

Da, ima još nešto. G. Protić citira |

g. dr. Katalinića, pravosudskog šefa
pokrajinske uprave, i referenta po ovoj
stvari u ministarstvu pravde, g. dr.
Špira Lučića Pavlovića.

Ali nam g. Protić duguje objašnjenje,
da li su ti citati iz popratnog akta ili
su to originalni predlozi za aboliciju,
a onda, što je u ovoj. stvari još va-
ožnije, na čiji poticaj je odaslat predlog
za aboliciju i kakvo je stanovište u
tome uzeo g. ministar pravde, koji je
za aboliciju, u prvom redu, ako ne i
jedini, odgovoran. |

Jer, osim onoga što nam priča g.
Protić, mi znamo da je g. dr. Pugliesi
predveo jednu deputaciju g. ministru
pravde, koji je po ovoj stvari amo po-
slao i svog specijalnog odaslanika, dr.
Drljevića, |

Budući da je već jednom ušao u samu
stvar, g. Protić bi odista zadužio našu
neupućenu javnost kad bi sasvim raz-
otkrio misteriozni veo kojim je ova
skandalozna afera obavijena.

Ali viteški samo, gospodine Protiću !

Viteški je n. pr. kad jedan sam čov-
jek, bez ikakve lične koristi, i samo u
obranu prava, pravde i istine, izlazi na

UBLIKA H RVATSKA

NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

ap: mug opre ta

a

Ž

megdan jednoj skupini slobodnih ljudi |

koji su bogati, koji su pod moćnom
protekcijom stranke današnjeg državnog
režima, koji su sposobni da se brane,
pa se odista brane i napadaju — svim
sredstvima.

Maroderski bi, naprotiv, moglo da
bude, g. Protiću, kad jedan _ ministar
predsjednik n. r. šamara državne či-
novnike koji su vezani uredovnom taj-
nom i koji se, već zbog toga, ne smiju
i ne mogu da brane ni onda kad bi
imali krupnih i moćnih sredstava u
svoju obranu. :

Nego, sve ovo što.je g. Protić iz-
nio, i sve ono što je brošura Dubro-
vačka milijunaška afera objavila, i sve
ono što je ,/lyOpoBuuKk“ napisao, i
sve ono što smo mi po ovoj stvari
rekli, ne može da promijeni značaj
abolicije.

Delo samo nije poništeno. Aestima-
tio civilis ostaje. A_u tome je baš
pravi i jedini razlog našemu držanju
povodom imenovanja g. B. Hoppe-a
upravnikom mjesne pošte.

Juristička doktrina g. Protićeva, o
značaju abolicije, nije, nažalost, mogla
da utiče na nas toliko, da svoje sta-
novište u toj stvari promijenimo. Za
nas je postupak pokrajinske uprave za
Dalmaciju, nadasve zbog toga što
je pet mjeseci propustila da naredi
»predizvide“, da lakše pronagje . ob-
jekte (ne objekat, kako kaže gosp. dr.
Spiro Lučić Pavlović) kažnjivog djela,

bio i ostaje skandalozan ; za nas je po- |

stupak ministra pravde, zato što on po-
dastire Vladarskoj Milosti predloge za
aboliciju na potpis, bio i ostaje skan-
dalozan; za nas je postupak ministra
pošta i telegrafa, zato što je za uprav--
nika pošte u Dubrovniku“ postavio čo-
vjeka čija je kriminalno-pravna stvar svr-
šena abolicijom, bio i ostaje skandalozan;
ali je odista, i za nas i za svakoga,
postupak g. Protića prema nama, dok
ustajemo protiv ovakovih skandala, i
više nego skandalozan, jer je nepoj-
mljivo kako može jedan ministar pred-
sjednik _n. r. da sankcioniše ono ime-
novanje i da onda još osugjuje — nas.
Dr. Ljubo Leontić.

Malarija m Primorju

Malarija je mnogo puta stajala i da-
nas stoji tu i tamo na putu prodiranju
čovječje kulture. Ona je u mnogim
krajevima našeg planeta priječila i
priječi, da ljudska ruka marljivo tu
obragjuje i bere neprecjenjive plo-
dove. Kolika li je n. pr. zapreke megju
inim i malarija postavljala u svoje
doba graditeljima panamskog kanala
u Sjevernoj Americi! Tek kada se je

donekle uspjelo sa energičnom borbom
i za to potrebitim troškovima pridušiti

tu bolest, mogao se dovršiti taj gole-

“mi posao. Tako je i u čitavoj Africi
skoro, osim pustara, malarija glavni 1

najjači neprijatelj koloniziranja i civili-
zacije. | naša domovina, na žalost, ima
da se ljuto bori sa tom nemilom bo-
lešću. | |

Ima krajeva u Jugoslaviji, kao
što je n. pr. južna Srbija, | gdje
će trebati izdržati teškog i ozbiljnog
rada i golemih troškova u pobijanju.
malarije, ako se bude htjelo bar do-
nekle iscrpsti ogromne bogate darove,
koje ta zemlja u sebi nosi. Naša Dal-

macija takogjer, taj sunčani kraj, koji | :

7

ra a ša
pas
E ? po
M ie m Ea g
dake
=. PERE! mae ee

:

* ki
Bik Vitu
Pa dak
+ sakata a
ok ki : ji kal ug

Pi
*

*

W%