ji SVAKOG_ ČETVRTKA IKI IZDAVAČ: Odbor RADA« | SY A: ŠTAMPARIJA JA DRAN« gištvo: UI. Izmegju Polača 356. E ošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. "ELEFON UPRAVE: Broj 94, — Zee godina IV. I O g Dubrovnik, 18. Maja 1922, POJEDINI BROJ 1 DINAR PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST Glad u yogradske. novine javljaju: žu 11 časova pre podne ljoradnički Klub posetio je enika Ministarskog Saveta Mi- ra Za Izjednačenje Zakona g. ka Tritkovića. G. Mihajlo amović izložio mu je strašno je gladi, koja je zavladala u jednje vreme u Dalmaciji. ) nekim mestima stanovnici su norani da se hrane travom. G. amović je kao očevidac | izlo- konkretne primere i naglasio je u interesu: države, da se nogne narodu u Dalmaciji. ić ju blagodarnost, što je na ovu ar ukazana pažnja, i obećao (e se svim silama zauzeti, da istarski Savet donese. odluku, x Dalmaciji pomogne u naj- \inistar_ g. Trifković izjavio je | (e vreme“. Mi smo onomadne | rijei opširan dopis dr. Viline, | nika u Stonu, koji ilustruje ino stanje stanovništva stonj- okolice. | 1 Yi obilaženju te okolice i raz- ora sa pojedinim predstavni- a ,Težačke sloge“, uvjerio se lisac ovih redaka o užasu koji - vava težake našega Primorja, eročito sela u zalegju. Odmah lio odaslat telegram pokrajin- im ,Težačkom Savezu“ koji kao uvijek spreman, odmah kluzeo sve što je moguće da Predusretne opasnosti od gladi li ugrožava Dalmaciju. Naza-- h vlada nema dovoljno razu- Ivanja a naša javnost nema ni , X a S V. kila za jednu brzu, neodvlačnu, | Imatsku organizaciju akcije da i logje ususret izgladnjelim kra- va prije nego li bude pre: Dalmaciji Naše gragjanske stranke vode megjusobne Prepirke o svim pi- tanjima koja ne zasijecaju direktno u mteresne sfere zanemarenog zemljoradnika, a onda još zahti- jevaju da težak ima interesa za Pitanje koja mogu da interesuju samo situ gradsku gospodu. Eko- onomska pitanja koja drmaju da- onašnjim društvom bacaju se u zapećak, dok se vode bezkonačne glupe prepirke o imenu, zastavi, himni i tako dalje, taman kao odarata nije ni bilo i kao da _————— ————— a) a o MEA | oli NO 3 > PN m. i i a ooo o < ___ Broj 129. eo o siromašni težaci i radnici mogu da žive od lijepih riječi koje pred njih razasiplju gradska gospoda uoči izbora. Uzdaj se u se i u svoje sile, zemljoradnički narode diljem ci- jele Jugoslavije! Odbaci od sebe svakoga koji propovijeda smutnju i mržnju plemensku i koji te za- varava neispunjivim obećanjima. Organizuj se, probudi se, udru- žuj se u svoje ,Težačke Sloge“, da sam već jednom uzmeš državno kormilo u svoje ruke, da spasiš sebe, državu i društvo. Na okup, zemljoradnici ! vs Naši u Useljivanje i iseljivanje Jugoslavena u Sjedinjenim Državama Američkim. New-York (Jugoslovenski Odsjek F. L. 1. S.) Zvanične statistike o uselji- vanju Jugoslovena u Sjedinjene Države i njihovo iseljivanje podavaju nekoliko veoma zanimivih i poučnih podataka. Niže navedene brojke uzete su iz službenih izvještaja Generalnog Kome- sara za Doseljeništvo i tiču se uselje- nika i iseljenika u užem smislu riječi. Doseljeničke vlasti naime razlikuju iz- medju ,Immigrant alien“ i ,Non-immi- grant alien“, t. j. inozemci, koji dolaze s namjerom da se stalno nastane“ u Sjedinjenim Državama, spadaju medju < ,Immigrant alien“ ili stranci useljenici; tako isto oni inozemci, koji su obita- vali u Sjedinjenim Državama iz kojih odlaze sa namjerom da se stalno na- stane u inozemstvu, nazivaju se ,Emi- grant Alien“ ili stranci iseljenici. , Non- immigrant alien“ je onaj inozemac, koji dolazi u Sjedinjene Države samo na privremeni posjet; svi inozemci, nasta- njeni u Sjedinjenim Državama, koji odlaze u stari kraj samo na privremeni posjet klasificirani su na odlasku kao ,non emigrant alien“, a kad se po- vrate kao ,non-immigrant alien“. = Slijedeći podaci se dakle odnose samo na inozemce useljenike i iselje- nike, a ne na one inozemce, koji od- kv EO S Americi laze u stari kraj samo na kratkotrajan posjet i onda se_ vraćaju natrag, niti na one, koji dolaze samo u posjet. Američki gragjani, naravno, nisu ovdje uračunati, Iz podataka Generalnoga _ Komesara za Doseljeništvo razvidno je, da je od začetka tekuće fiskalne godine (1, julija 1921). pa do konca ovogodišnjeg fe- bruara došlo _ u Sjedinjene Države 6.005 osoba iz Jugoslavije, dočim ih se je iselilo iz Sjedinjenih Država u Jugoslaviju 8,226. Doslijedno iselilo ih se je kroz vrijeme od osam mjeseci 2221, osoba više nego li se je doselilo. Doseljeničke vlasti ne bilježe samo doseljenike i iseljenike samo prema državi iz koje ili u koju polaze, već takodjer i koje su narodnosti. Glede Jugoslovena se, na žalost, službeni iz- vještaji još uvijek drže zastarjele i neznanstvene metode; razdijeljeni su u tri skupine: 1) Bugari, Srbi i Crno- gorci, 2) Hrvati i Sloveni, i 3) Dal- matinci, Bosanci i Hercegovci. Razdi- oba u Srbe, Hrvate i Slovence bi bila mnogo umjesnija; osim toga su prvoj skupini dodani i Bugari. Ako smatra- mo za Bugare sve one doseljenike, koji dolaze iz Bugarske, odnosno sve one iseljenike, koji polaze u Bugarsku, pa ako taj broj odbijemo od ukupnoga broja, dobiti ćemo broj doseljenika trnek na Sreseru i li većeg veselja za našu djecu, s dernek na Sreseru? Mjesec se | Prije Male Gospe počmu pripre- |"! Jedva živi dočekaju, kako će » dernek. Mati im obuče novo odi- tee dade koju banicu, pa hajd | oek, kao na pir, da se tamo nas- | “a S potroše do zadnje banice, fovac: a imaju i stotinu banica 1 hin Potrošila bi ih djeca. Ta to | 1 ik neku o Maloj Gospi ne možeš di O Šetati, pa ni založiti od vreve Ike dia še : i Man: dječurlije, od klecanja zvona, | Manja e Po) rasu Mužara i vike trgovaca. Sve : d5S x hi. Viće Sve trguje, sve je veselo. ha; * Pozdravljaju prijatelji i znanci Pad, 9 se pitaju zdravlje. Tamo lie a POgađa i nagađa mušterija sa fin. | ' NI u ' ; .ve “(Piju in 2oYrte se oko djevojčica, ku: " dugim!ove, goste ih. Ženske opet A VA = a: |U prašinu, Bu suknjama uzvitljaju Pkdie; pk ik | ležega. Brate, eožeš disati, JOS / “ba, vreva, SOS runo 1 jeo E No Ke : Nakupuju svirala, pišćaka, jabuka, | %V dan, dan dječjeg veselja! sreće. roalo dalje mladići rastežu vika, vrućina, da te Bog sačuva. Tako do izgleda naš dernek na Sreseru. Negda je dernek imao veću važnost jer nije bilo dućana po selima. Ali i > danas traje tri dana o Maloj Gospi. Do- laze tu zlatari iz Dubrovnika, Splita i Korčule. Trgovci mazaka i tovarica iz stonskog Primorja, tu ti je Ivo gj iz Čepikuća, tu ti je glasoviti 2 a, inače zvan Lak Blatilo, pa redom | i; Primorci. lu su i s sam krovinom i žukom. dd go pipunima i kokošima. Ne m. b= zaboraviti ni Salka efendija sa om “turskom. Tu su Mostarci sa gvoz = iom i posuđem. > ker i sa Račišćani sa bana obručima. Trpanjci sa rukotvorinama. g brojio sve trgovce, Svu iko bi nabroj i koja se na doručku joooj ar svakog blaga Božieg u izo ist 2 a ko si ponio dosta banovaca, P i 2 : ih nećeš u trgovinu, istrošićes 1 2: kaan gostioni, ima i toga po ie : * više nego je potreba. E, pa a a 2] Navali silni strani svijet, jr i luka puna neretvanskih laca; tie oat kale Mora čovjek, da se NARODNA REPUB Neretvanci S Tu Makarke sa kola- nješto i okusi, i da se svježem pivom rashladi. | Dernek, sajam, pazar, vašar, viče Antun Milić, <. znade Lika i Krba- va i neretvanska sva država, kako bi rek& Kačić. Ali njega znaju i dalje, znade ga Bosna ponosna i sva kršna Hercegovina. Vele ti je tamo otjerao vina. On ti je trgovac od oka, rođeni pusti trgovac. Koliko je blute i mara- vana izveo udovicama i sirotama, pla- ćajući im pokvareno vino, vodeći ga u Hercegovinu. E, to je bilo prije dosta godina. Vele ti ga je udovica blagoslovilo, vele ti se suza radosnica za njim prolilo, pak _mu je i Bog po- magao. Eno ti ga na, gdje viče, galami, maše rukama, šeširom, suncobranom, kišobranom, visok čovjek, velik, krsti se svaki čas, lije suze, umire od muke, izdaje ,sentencije“, govori na po riječi, po grčku, po tursku, ne možeš ga uhvatiti ni s konca, ni s konopca; sad hoće, sad ne će; sad uzme, sad baci; ode, pa se vrati; sad ondje, sad ondje, sad s ovim, sad s onim; kupuje, zaku- puje, prikupuje, otkupuje, gađa, po- gađa, prodaje, zamjenjuje. Stoji ga LIKA HRVATSKA E ks a “. a...“ miškčašaar o odnosno iseljenika Srba, Hrvata i Slo- venaca po narodnosti. Naravno, to nije posvema točno, pošto imade, vjerg- jatno bugarskih doseljenika i izvan Bugarske, ali bugarsko doseljeništvo je tako maleno, da bi eventualna ra- zlika bila veoma neznatna. I Od 7. julija 1921. do konca febru- ara 1922 doselilo se je u Sjedinjene Države 1) Bugara, Srba i Crnogoraca 1,320 (megju tima 294 iz Bugarske); a iselilo se 4,901 (medju tima 598 iz Bugarske); 2) Hrvata i Slovenaca do- šlo je 3.675, a iselilo se 3.632; 3) Dalmatinaca, Bosanaca i Hercegovaca doselilo se 251, a iselilo 393. Ukupno svih Jugoslovena Srba, Hrvata i Slo- venaca, ali ne Bugara. doselilo se kroz označeno vrijeme 4.952, a iselilo 8.328, dakle, 3.376 osoba se je više iselilo nego doselilo. Veoma je zanimivo, ako usporedimo podatke po državi sa onima po naro- dnosti. Iz njih se vidi, da je kroz to vrijeme došlo 6.005 osoba iz Jugosla- vije, ali samo 4.952 Srba; Hrvata i Slovenaca. To mora da znači, ako su ovi službeni podatci točni, da iz Jugo- slavije dolazi zn&tan broj osoba, koji nisu Jugosloveni po narodnosti, kojih broj mora da je još veći nego li ra- zlika medju dvim prije označenim broj- kama, ako uzmeme u obzir doseljivanje Jugoslovena, koji se ne nalaze u jJu- goslaviji. Glede iseljivanja u Jugosla- viju je upravo obratno: u Jugoslaviju je otišlo 8.226 iseljenika, a po naro- dnosti otputovalo je iz Sjedinjenih Država 8.328 Jugoslovena. Od europskih država, kod kojih je, kao kod Jugoslavije, bilo iseljivanje veće nego useljivanje, jesu: Bugarska, Grčka, Italija, Poljska i Portugalska ; doseljivanje je bilo zhatno veće nego iseljivanje za države Austriju, Ugarsku, Českoslovačku, Francusku, Njemačku, Rumunjsku, Rusiju, Švedsku, Norvešku, Švicarsku, Tursku i Englesku. Ukupni broj sviju doseljenika, koji stigoše u Sjedinjene Države kroz označenih osam mjeseci, iznašao je 226.841, a iselilo se iz Sjedinjenih Država 152.649 oso- ba. Medju doseljenicima ženski svijet je bio u znatnoj većini (119.694) do- vika, dreka; bjež bolan, nema nego da pukneš. E, taman ti je Antun Milić prava slika derneka. Ne trebaš drugo ni vidjeti, ni čuti. Po derneku ima svakog svijeta. Vi- diš lijepih narodnih nošnja. Meni je naj draža ponikovska, još kad mlada Po- nikovka naheri slamnati šešir sa šaro- likim perjanicama. A, Bože, kad kolo igraju, zvijezde s neba skidaju! Čili | momci i čile djevojke dignu oblak do nebesa, i stupaj, pleši, okreći se, vrti se po nekoliko sati. Ej, zdrave li mla- dosti! Živi bili! Obično se kolo iz- vađa po starinsku uz mješnice ili liricu. Divno je ponikovsko kolo, u njemu je dio naše narodne poezije. Ponikov- sko se kolo igra pod vedrim nebom ; a Sreserci zametnu ples u dvorani sa harmonikom. Dok je bio pok. Toma Lazić živ — Bog mu se smilova — on je udarao u liricu. Naš ga je Medović naslikao s liricom. Na večer ti je ples u Janjini. Na derneku ipak te podraži miris pečenja. More je blizu, pa otvara. još više apetit. Tu ti se. peku jarci na ražnju, pilad, vari se govedina, toči bana a < 4 .