ji SVAKOG_ ČETVRTKA
IKI IZDAVAČ: Odbor RADA« |

SY A: ŠTAMPARIJA JA DRAN«

gištvo: UI. Izmegju Polača 356.
E ošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079.
"ELEFON UPRAVE: Broj 94, —

Zee
godina IV.

I O

g

Dubrovnik, 18. Maja 1922,

POJEDINI BROJ 1 DINAR

PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

Glad u
yogradske. novine javljaju:
žu 11 časova pre podne
ljoradnički Klub posetio je
enika Ministarskog Saveta Mi-
ra Za Izjednačenje Zakona g.
ka Tritkovića. G. Mihajlo
amović izložio mu je strašno
je gladi, koja je zavladala u
jednje vreme u Dalmaciji.

) nekim mestima stanovnici su
norani da se hrane travom. G.
amović je kao očevidac | izlo-
konkretne primere i naglasio
je u interesu: države, da se
nogne narodu u Dalmaciji.

ić

ju blagodarnost, što je na ovu
ar ukazana pažnja, i obećao
(e se svim silama zauzeti, da
istarski Savet donese. odluku,
x Dalmaciji pomogne u naj-

\inistar_ g. Trifković izjavio je |

(e vreme“. Mi smo onomadne |
rijei opširan dopis dr. Viline, |

nika u Stonu, koji ilustruje
ino stanje stanovništva  stonj-
okolice. | 1
Yi obilaženju te okolice i raz-

ora sa pojedinim  predstavni-

a ,Težačke sloge“, uvjerio se

lisac ovih redaka o užasu koji -

vava težake našega Primorja,
eročito sela u zalegju. Odmah
lio odaslat telegram pokrajin-
im ,Težačkom Savezu“ koji
kao uvijek spreman, odmah
kluzeo sve što je moguće da
Predusretne opasnosti od gladi

li ugrožava Dalmaciju. Naza--

h vlada nema dovoljno razu-
Ivanja a naša javnost nema ni

, X a S V.
kila za jednu brzu, neodvlačnu, |

Imatsku organizaciju akcije da
i logje ususret izgladnjelim kra-
va prije nego li bude pre:

Dalmaciji

Naše gragjanske stranke vode
megjusobne Prepirke o svim pi-
tanjima koja ne zasijecaju direktno
u mteresne sfere zanemarenog
zemljoradnika, a onda još zahti-
jevaju da težak ima interesa za
Pitanje koja mogu da interesuju
samo situ gradsku gospodu. Eko-

onomska pitanja koja drmaju da-
onašnjim društvom bacaju se u
zapećak, dok se vode bezkonačne
glupe prepirke o imenu, zastavi,
himni i tako dalje, taman kao
odarata nije ni bilo i kao da

_————— ————— a)

a o MEA | oli NO 3 > PN m. i i

a

ooo

o

< ___

Broj 129.

eo o

siromašni težaci i radnici mogu
da žive od lijepih riječi koje pred
njih razasiplju gradska gospoda
uoči izbora.

Uzdaj se u se i u svoje sile,
zemljoradnički narode diljem ci-
jele Jugoslavije! Odbaci od sebe
svakoga koji propovijeda smutnju
i mržnju plemensku i koji te za-
varava neispunjivim obećanjima.
Organizuj se, probudi se, udru-
žuj se u svoje ,Težačke Sloge“,
da sam već jednom uzmeš državno
kormilo u svoje ruke, da spasiš
sebe, državu i društvo.

Na okup, zemljoradnici !

vs
Naši u

Useljivanje i iseljivanje Jugoslavena
u Sjedinjenim Državama Američkim.

New-York (Jugoslovenski Odsjek F.
L. 1. S.) Zvanične statistike o uselji-
vanju Jugoslovena u Sjedinjene Države
i njihovo iseljivanje podavaju nekoliko
veoma zanimivih i poučnih podataka.

Niže navedene brojke uzete su iz
službenih izvještaja Generalnog Kome-

sara za Doseljeništvo i tiču se uselje-

nika i iseljenika u užem smislu riječi.
 Doseljeničke vlasti naime razlikuju  iz-
medju ,Immigrant alien“ i ,Non-immi-
grant alien“, t. j. inozemci, koji dolaze
s namjerom da se stalno nastane“ u
Sjedinjenim Državama, spadaju medju

< ,Immigrant alien“ ili stranci useljenici;

tako isto oni inozemci, koji su obita-
vali u Sjedinjenim Državama iz kojih
odlaze sa namjerom da se stalno na-
stane u inozemstvu, nazivaju se ,Emi-
grant Alien“ ili stranci iseljenici. , Non-
immigrant alien“ je onaj inozemac, koji
dolazi u Sjedinjene Države samo na
privremeni posjet; svi inozemci, nasta-
njeni u Sjedinjenim Državama, koji
odlaze u stari kraj samo na privremeni
posjet klasificirani su na odlasku kao
,non emigrant alien“, a kad se po-
vrate kao ,non-immigrant alien“.
= Slijedeći podaci se dakle odnose
samo na inozemce useljenike i iselje-
nike, a ne na one inozemce, koji od-

kv EO S

Americi
laze u stari kraj samo na kratkotrajan
posjet i onda se_ vraćaju natrag, niti

na one, koji dolaze samo u posjet.

Američki gragjani, naravno, nisu ovdje
uračunati,

Iz podataka Generalnoga _ Komesara
za Doseljeništvo razvidno je, da je od
začetka tekuće fiskalne godine (1, julija
1921). pa do konca ovogodišnjeg fe-
bruara došlo _ u Sjedinjene Države
6.005 osoba iz Jugoslavije, dočim ih
se je iselilo iz Sjedinjenih Država u
Jugoslaviju 8,226. Doslijedno iselilo ih
se je kroz vrijeme od osam mjeseci
2221, osoba više nego li se je doselilo.

Doseljeničke vlasti ne bilježe samo
doseljenike i iseljenike samo prema
državi iz koje ili u koju polaze, već
takodjer i koje su narodnosti. Glede
Jugoslovena se, na žalost, službeni iz-
vještaji još uvijek drže zastarjele i
neznanstvene metode; razdijeljeni su
u tri skupine: 1) Bugari, Srbi i Crno-
gorci, 2) Hrvati i Sloveni, i 3) Dal-
matinci, Bosanci i Hercegovci. Razdi-
oba u Srbe, Hrvate i Slovence bi bila
mnogo umjesnija; osim toga su prvoj
skupini dodani i Bugari. Ako smatra-
mo za Bugare sve one doseljenike,
koji dolaze iz Bugarske, odnosno sve
one iseljenike, koji polaze u Bugarsku,
pa ako taj broj odbijemo od ukupnoga
broja, dobiti ćemo broj doseljenika

trnek na Sreseru

i li većeg veselja za našu djecu,
s dernek na Sreseru? Mjesec se
| Prije Male Gospe počmu pripre-
|"! Jedva živi dočekaju, kako će
» dernek. Mati im obuče novo odi-
tee dade koju banicu, pa hajd
| oek, kao na pir, da se tamo nas-
| “a S potroše do zadnje banice,
fovac: a imaju i stotinu banica 1
hin Potrošila bi ih djeca. Ta to
|
1 ik neku o Maloj Gospi ne možeš
di O Šetati, pa ni založiti od vreve

Ike dia še : i
Man: dječurlije, od klecanja zvona, |
Manja e Po) rasu

Mužara i vike trgovaca. Sve :

d5S x
hi. Viće Sve trguje, sve je veselo.
ha; * Pozdravljaju prijatelji i znanci
Pad, 9 se pitaju zdravlje. Tamo
lie a POgađa i nagađa mušterija sa
fin.

| ' NI u ' ; .ve
“(Piju in 2oYrte se oko djevojčica, ku:

" dugim!ove, goste ih. Ženske opet

A VA = a:
|U prašinu, Bu suknjama uzvitljaju
Pkdie; pk ik
| ležega. Brate, eožeš disati, JOS
/ “ba, vreva,

SOS runo

1 jeo E No Ke
: Nakupuju svirala, pišćaka, jabuka, |

%V dan, dan dječjeg veselja! sreće.

roalo dalje mladići rastežu

vika, vrućina, da te Bog sačuva. Tako

do izgleda naš dernek na Sreseru.

Negda je dernek imao veću važnost
jer nije bilo dućana po selima. Ali i
> danas traje tri dana o Maloj Gospi. Do-
laze tu zlatari iz Dubrovnika, Splita i
Korčule. Trgovci mazaka i tovarica iz
stonskog Primorja, tu ti je Ivo gj
iz Čepikuća, tu ti je glasoviti 2 a,
inače zvan Lak Blatilo, pa redom
| i; Primorci. lu su i s
sam krovinom i žukom. dd
go pipunima i kokošima. Ne m. b=
zaboraviti ni Salka efendija sa om
“turskom. Tu su Mostarci sa gvoz
= iom i posuđem. >
ker i sa Račišćani sa bana
obručima. Trpanjci sa rukotvorinama.
g brojio sve trgovce, Svu

iko bi nabroj
i koja se na doručku joooj ar
svakog blaga Božieg u izo ist 2
a ko si ponio dosta banovaca, P i 2 :
ih nećeš u trgovinu, istrošićes 1 2:
kaan gostioni, ima i toga po ie :
* više nego je potreba. E, pa a a
2] Navali silni strani svijet, jr
i luka puna neretvanskih laca;

tie oat kale Mora čovjek, da se

NARODNA REPUB

Neretvanci S

Tu Makarke sa kola-

nješto i okusi, i da se svježem pivom
rashladi. |

Dernek, sajam, pazar, vašar, viče
Antun Milić, <. znade Lika i Krba-
va i neretvanska sva država, kako bi
rek& Kačić. Ali njega znaju i dalje,
znade ga Bosna ponosna i sva kršna
Hercegovina. Vele ti je tamo otjerao
vina. On ti je trgovac od oka, rođeni
pusti trgovac. Koliko je blute i mara-
vana izveo udovicama i sirotama, pla-
ćajući im pokvareno vino, vodeći ga
u Hercegovinu. E, to je bilo prije
dosta godina. Vele ti ga je udovica
blagoslovilo, vele ti se suza radosnica
za njim prolilo, pak _mu je i Bog po-
magao. Eno ti ga na, gdje viče, galami,
maše rukama, šeširom, suncobranom,
kišobranom, visok čovjek, velik, krsti
se svaki čas, lije suze, umire od muke,
izdaje ,sentencije“, govori na po riječi,

po grčku, po tursku, ne možeš ga

uhvatiti ni s konca, ni s konopca; sad
hoće, sad ne će; sad uzme, sad baci;
ode, pa se vrati; sad ondje, sad ondje,
sad s ovim, sad s onim; kupuje, zaku-
puje, prikupuje, otkupuje, gađa, po-
gađa, prodaje, zamjenjuje. Stoji ga

LIKA HRVATSKA

E ks a “. a...“ miškčašaar

o

odnosno iseljenika Srba, Hrvata i Slo-
venaca po narodnosti. Naravno, to nije
posvema točno, pošto imade, vjerg-
jatno bugarskih doseljenika i izvan
Bugarske, ali bugarsko doseljeništvo
je tako maleno, da bi eventualna ra-
zlika bila veoma neznatna. I

Od 7. julija 1921. do konca febru-
ara 1922 doselilo se je u Sjedinjene
Države 1) Bugara, Srba i Crnogoraca
1,320 (megju tima 294 iz Bugarske);
a iselilo se 4,901 (medju tima 598 iz
Bugarske); 2) Hrvata i Slovenaca do-
šlo je 3.675, a iselilo se 3.632; 3)
Dalmatinaca, Bosanaca i Hercegovaca
doselilo se 251, a iselilo 393. Ukupno
svih Jugoslovena Srba, Hrvata i Slo-
venaca, ali ne Bugara. doselilo se kroz
označeno vrijeme 4.952, a iselilo 8.328,
dakle, 3.376 osoba se je više iselilo
nego doselilo.

Veoma je zanimivo, ako usporedimo
podatke po državi sa onima po naro-
dnosti. Iz njih se vidi, da je kroz to
vrijeme došlo 6.005 osoba iz Jugosla-
vije, ali samo 4.952 Srba; Hrvata i
Slovenaca. To mora da znači, ako su
ovi službeni podatci točni, da iz Jugo-
slavije dolazi zn&tan broj osoba, koji
nisu Jugosloveni po narodnosti, kojih

broj mora da je još veći nego li ra-

zlika medju dvim prije označenim broj-
kama, ako uzmeme u obzir doseljivanje
Jugoslovena, koji se ne nalaze u jJu-
goslaviji. Glede iseljivanja u Jugosla-
viju je upravo obratno: u Jugoslaviju
je otišlo 8.226 iseljenika, a po naro-
dnosti otputovalo je iz Sjedinjenih
Država 8.328 Jugoslovena.

Od europskih država, kod kojih je,
kao kod Jugoslavije, bilo  iseljivanje
veće nego useljivanje, jesu: Bugarska,
Grčka, Italija, Poljska i Portugalska ;
doseljivanje je bilo zhatno veće nego
iseljivanje za države Austriju, Ugarsku,
Českoslovačku, Francusku, Njemačku,
Rumunjsku, Rusiju, Švedsku, Norvešku,
Švicarsku, Tursku i Englesku. Ukupni
broj sviju doseljenika, koji stigoše u
Sjedinjene Države kroz označenih osam
mjeseci, iznašao je 226.841, a iselilo
se iz Sjedinjenih Država 152.649 oso-
ba. Medju doseljenicima ženski svijet
je bio u znatnoj većini (119.694) do-

vika, dreka; bjež bolan, nema nego
da pukneš. E, taman ti je Antun Milić
prava slika derneka. Ne trebaš drugo
ni vidjeti, ni čuti.

Po derneku ima svakog svijeta. Vi-
diš lijepih narodnih nošnja. Meni je naj
draža ponikovska, još kad mlada Po-
nikovka naheri slamnati šešir sa šaro-
likim perjanicama. A, Bože, kad kolo

igraju, zvijezde s neba skidaju! Čili |

momci i čile djevojke dignu oblak do
nebesa, i stupaj, pleši, okreći se, vrti
se po nekoliko sati. Ej, zdrave li mla-
dosti! Živi bili! Obično se kolo  iz-
vađa po starinsku uz mješnice ili liricu.
Divno je ponikovsko kolo, u njemu je
dio naše narodne poezije. Ponikov-
sko se kolo igra pod vedrim nebom ;
a Sreserci zametnu ples u dvorani sa
harmonikom. Dok je bio pok. Toma
Lazić živ — Bog mu se smilova — on
je udarao u liricu. Naš ga je Medović
naslikao s liricom. Na večer ti je ples
u Janjini.

Na derneku ipak te podraži miris
pečenja. More je blizu, pa otvara. još
više apetit. Tu ti se. peku jarci na
ražnju, pilad, vari se govedina, toči

bana

a
< 4
.