AZI SVAKOG ČETVRTKA

:

ASNIK I IZDAVAC: Odbor ,RADA“
RAVA: ŠTAMPARIJA JADRAN“
»dništvo : UI. Izmegju Polača 356.
jun Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079.
TELEFON UPRAVE: Broj 94. —

Godina IV.

sa

"gi cete.

Dubrovnik, 24. Maja 1922.

POJEDINI BROJ 1 DINAR

PRETPLATA : 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

m

Broj 150.

Akcija za pomoć Dalmaciji

edstavka cjelokupnog zemljorad-
og poslaničkog kluba na Gospo-
sa Ministra Predsjednika za pomoć
gladnoj Dalmaciji.

Na 12 ov. mj. pošao je korporativno
mljoradnički poslanički klub ministru
»dsjedniku gosp. Pašiću, prikazao mu
osnovu pokupljenih podataka očajno
nje dalmatinskih seljaka i iznio naj-
triju kritiku o maćuhinskom postupku
Dalmacijom, te najodlučnije zatra-
», da se dalmatinskom siromašnom
rodu najhitnije pritekne u pomoć.
Prestavka glasi:

Gospodine ministre predsjedniče!
Poznato je, da je u Dalmaciji za
ijeme svjetskog rata filoksera uništila
ijveći dio vinograda, koji su glavni
vor privredne snage dalmatinskog
»mljoradnika, i da je lane u srednjoj
almaciji grad obio sve rasline, pa i

no malo vinograda, što je  tiloksera-

oštedila, i ono, što je obnovljeno
merikanskom lozoin, a poplave sasvim
ništile ono malo žitorodnih polja, što
; Dalmaciji ima.

Poznato je, da je s druge strane u
nim krajevima Dalmacije, gdje su vi-
ogradi obnovljeni i obilno rodili, a
rad ih nije obio, i ove godine nastala.
iza u prodaji vina, kojoj su uzrokom.
isoke prevozne tarife, trgovinski ugo-

dalmatinske proizvadjače, konkuren-
ija stranih vina, na stranim tržištima
nehaj one gospode ministara, koji
su pozvani, da nadju načina i sredstva»
E hi se ta kriza što pre uklonila i
i buduće za uvijek onemogućila. U
podrumima leži nerasprodano oko pola
milijona hektolitara, što po prosječnoj
današnjoj cijeni predstavlja vrijednost
od 175 milijona dinara!

Sasvim je prirodno, da je sve to ne-
minovno moralo imati za posledicu
veliku bijedu i glad, a to, u jednom
dijelu Dalmacije radi nemogućnosti da
narod zbog neimaštine (prouzrokovane
uništenjem vinograda, voćnjaka i žito-
rodnih polja) kupi hranu i druge ŽI-
voine namirnice i sve ostalo, što mu

ori sa drugim državama, nepovoljni |

je potrebito. da ove godine obradi
svoje vinograđe i polja, a u drugom
dijelu radi nemogućnosti da svoj pro-
izvod unovči i sve to nabavi.

Da će do velike bijede i gladi ne-
minovno doći, kao i to, kako se je
tome moglo na vrijeme izbjeći, narod-
ni je poslanik Ante Franić još lani
upozorio gospodu ministre za socijalnu
politiku i poljoprivrede i voda i baš
upitima 28. maja, 25. i 30. juna i 22.
decembra 1921. g. i hitnim upitom 4.
o: m. na gospodu ministre irgovine i
industrije, poljoprivrede i voda, finan-

cija i saobraćaja, upitima 14. marta,

21. aprila, 15. i 18, maja, 6. juna 1921.
godine i 20. februara 0. g. Ujedno je
tražio hitnu pomoć siromašnom naro-
du, pa to bilo i zaradom na poprav-
ljanju ili gradnji puteva, lukobrana,
čatrnja i drugih javnih radnja, koje bi

se imale izvesti djelomično ili sasvim

o državnom trošku.

Na žalost, to bijaše sve uzalud. Je-
dino je gospodin ministar saobraćaja

na njegov upit od 14. marta 1921.

odobrio popust od 25% od redovne
željezničke tarite za prevoz vina, dočim
su se ostala gospoda ministri «ograni-
čili samo na pusta obećanja, kao i
njima podredjeni organi u Dalmaciji,
koji su sve štete, od. elementarnih me-
pogoda po propisu još lani ustanovili.
Pače gospodin je ministar za socijalnu <
politiku narodnom poslaniku Praniću
saopćio još 15. juna lanjske godine (a.
on opet narodit na zborovima), da je
naredio, da se postrađalim od elemen-
tarnih nepogoda izda potrebna koli-
čina kukuruza tako, da se najsiromaš-
nijem stanovništvu izda besplaino, a
imućnijima po ceni od ,jednog dinara
kilogram, bez obzira na cenu koštanja

..—

PRI TETAK KAP VM PR i. E

ime obrtnog kapitala povjerena suma
od seđam milijona dinara.

Državna je pomoć, kako se vidi,
spala samo na to, da preko spome-
nuđih općina kupuje žito ili kukuruz,
a eventualno i kakvu drugu hranu, i
da to, kao svaki drugi trgovac, pro-
daje narodu, koji ima novaca da kupi.
Kako je pak jedan dio naroda u ne-
mogućnosti da svoje vino unovči, a
drugi sasvim upropašćen i u nemo-
gućnosti, da u svome kraju nadje za-
rade ili da radi zarade iseli, i kako se
to žito ili kukuruz prodaje uz istu, a
negdje i uz višu cijenu, nego li ga pro-
daju trgovci, nevoljni je narod prisiljen
da skapava od gladi ili da prodaje ili
zalaže svoje siromaštvo uz vrlo teške
uslove raznim lihvarima (zelenašima),
kao što se to u istinu i dogadja.

Ni«akvo zato čudo, što u Dalmaciji
vlada glad i fšto siromašni narođ u
nekim krajevima već odavno ne jede,
hljeba, nego se hrani divljim zeljem,
a negdje i običnom travom, i što je
sve veći pomor, osobito djece, staraca
i slabije čeljadi, uslijed slabe i nikakve
hrane, o tom su se neki članovi zem-
ljoradnjčkog poslaničkog kluba sami
na mjestu uvjerili.

"Nikakvo čudo, što nar. poslaniku
Franiću i zemljoradničkom  poslanič-
kom klubu neprestano stižu pisma i
telegrami, u. kojima nevoljni narod
Dalmacije, pita, hoće li mu već jed-
nom biti data i kada ona pomoć, koja

mu je ud spomenuti način bila obe-

ćana i koju je sigurno očekivao i još
i sad očekuje, jer ne može ni pomisliti,
da bi ga nadležni državni organi u
* Dalmaciji mogli varati, a još manje i
njega i njegova poslanika gospodin
ministar za socijalnu politiku.

* Nikakvo zato čudo, što u narodu,
kojemu je vrlo dobro poznato veliko

kukuruza“. Ali i to osta samo pusto . pogatstvo naše države na žitu i kuku-

obećanje! S
Napokon je gospodin ministar za

socijalnu politiku narodnom poslaniku.

Franiću priopćio 18. januara 0. 8., dg

ruzu, vlada vrlo veliko nezadovoljstvo
i ogorčenje, povećano još više činje-
nicom, da se njega pušta, da od bijede
i gladi strada i umire u času, kad se

je ishrana pasivnih krajeva Dalmacije silan novac rasiplje u svrhe, od kojih

povjerena opštinama u Šibeniku, Splitu,

nafod nikakve koristi nema, i kad se

Dubrovniku i Kotoru i da im je na njegovom bratu Rusu hvalevrijedno sa

isti

svih strana u pomoć hiti, da ga se
spasi od strašne aveti glada. .

Stanovnici našeg ubavnog Primorja,
malene i lijepe naše Dalmacije, a oso-
bito njeni rodoljubni, vrijedni i rađišni
zemljoradnici, nijesu zaslužili takav
nehaj sa strane vlade svoje oslobodje-
ne i ujedinjene otadžbine.

Dalmacija treba hitne i obilne po--

moći, a dužnost je države, da joj je
odmah pruži, kao i svakom drugom
kraju naše otadžbine, koju zadesi tako
golema nesreća. Dalmacija će to tro-
struko da vrati, kad obnovi svoje vi-
nograde i kad se oporavi od nevolje,
u koju je pala bez ikakve svoje krivnje.
Zemljoradnički poslanički klub sma-
tra svojom dužnošću, da na prednje
skrene pažnju gospodina ministra pred-
sjednika i da ga zamoli, neka odmah
izvoli poduzeti sve što je potrebno da
se siromašnom narodu Dalmacije dade
potrebno žito ili kukuruz i eventualno
koja druga hrana uz najnižu cijenu, a
najsiromašnijima besplatno, da se tako
Dalmacija spasi o gladi i od skrajnje
bijede u kojoj se nalazi.
Zemljoradnički Poslanički Klub.

Upit nar. posl. Iva B. Lovričevića o
gladi u Dalmaciji.

Iz stenografskog zapisnika Narodne

Skupštine, vadimo ovu scenu (sjednica
od 18 maja 1922).

Predsjednik Dr. I. Ribar: Ima riječ

gosp. poslanik Lovrićević na poslovnik.

Poslanik Ivo B. Lovrićević: _Gospo-
dine predsjedniče i gospodo poslanici,
uzeo sam riječ da govorim o povrjedi
poslovnika. Stvar je kratka, ali vrlo
žalosna, pa Vas molim da me pomnjivo
saslušate. Još na 6 aprila, dakle pred
44 dana, uputio sam na gospodina
ministra predsjednika ovo pitanje:
,Strašna glad pritisla je neke krajeve
Dalmacije. Uzroci su različiti; nerodica,
filoksera, elemetarne štete, nemoguć-
nost prodaje glavnog dalmat. produkta
— vina, i t. d. Ali svakako jedan od
glavnih razloga je i taj, što se vlada
nije pobrinula da nabavi na vrijeme,
odma po žetvi, jeftine hrane, kako smo
je mi poslanici iz Dalmacije tada upo-

ire

==

ća Mihanović na putu za Dubrovnik

U prošlom broju javili smo već o
dolasku braće Miha i Nikoje Mihano-
vić, rodom iz Dola u dubrovačkom
Primorju. O plemenitom djelovanju
mecenata g. Miha Mihanovića, počas-

td

nog predsjednika Centra Jugosioven-
ske Narodne Obrane na Južnom Paci-
liku, mi smo u nekoliko navrata do-
nijeli u našem listu, povodom njegovih
bogatih darovština u korist naših in-
ostitucija. Dični starina Don Miguel,
kako ga zovu naše Amerikanci, bio je
Za vrijeme rata pravi uzor požrtvovno-
sti i rodoljublja. On je odista prodičio
ime Mihanovića u Južnoj Americi i u
Svojoj staroj domovini. i

= Sada opet vijesti iz Južne Amerike,
radosno govore i o najvećem brodov-
lasniku jugoslovenskome u Južnoj A-
omerici; bratu. Mihovu g. Nikoli Miha-
noviću, koji je za vrijeme rata stajao
Do strani od naše borbe za oslobogje-

S

naš rad ui Južnoj Americi nije bio u:
 Zaludan i kako bi posvuda onakav rad
imao uspjeha, za vrijeme rata i poslije

onje i ujedinjenje. Te su vijesti radosne |
u toliko u koliko se iz njih vidi kako |

rata, kada bi svaka naša akcija bila

slobodna od uskog plemenskog sepa -

ratizma i zadojena širokim osjećajem |
ijubavi za sva plemena našeg  jedim- |
stvenog naroda jugoslovenskog.

G. Nikola Mihanović je bio najveći
naš a i argentinski brodovlasnik. Nje-
gov imetak, u gotovu novcu, procije-

njivao se u g. 1919. na 80 milijona |

argentinskih peča. Preko 30C lagja bile:
su vlasništvo društva ,N. Mihanovich“,
,Jugoslovenska Država“ glasnik J.
N. Odbrane u Valparaisu (Chile) od
1. aprile javlja:
,Doznajemo, da je naš uvaženi do-
morodac, g. Nikola Mihanović izvadio

od ovdašnjeg našeg Konzulata putnu |

ispravu za Jugoslaviju, jer skorih dana
namjerava pohoditi svoj rodni kraj.

G. Nikola Mihanović došao je u
Buenos Aires u djetinjstvu i sa neu:
mornim, inteligentnim i ustrajnim fa-.
dom stekao je ogroman imetak i ve-
liki ugled medju našim i stranim svi
jetom; gdje mu se općenito priznaje,
da je argentinska trgovačku mornaricu
podigao do zamjerne visine i svijetlo-
ga glasa“.

NARODNA

Za vrijeme rata držao se je po
strani i nije učestvovao u borbi protiv

Austrije, premda se je odrekao konsu-
lata, specijalne obaveze spriječile su

mu da otvoreno istupi, ali je bio za-
dovoljan što su njegova braća gg.

Miho i Bartul stajala na čelu našeg
oslobodilačkog pokreta u Argentini, a
i sin mu Petar <a interesom i simpa-
tijom pratio je jugoslavenski narođni
pokret. '
Da se je gosp. Nikola Mihanović
osjećao uvijek kao Jugosloven, svje-
dokom je i ova epizoda iz njegovog

života: Kad je jednom bio u domo-

vini, premda je obnašao čast austro-
ugarskog generainog konšula u Bue-
nos Airesu, pošao je navlaš na Cetinje
“da posjeti knjaza Nikolu, pjesnika ,Bal-
kanske Carice“ kog se je u ono doba,
za režima posljednjih Obrenoviću, sma-
tralo nosiocem jugoslovenske misli.

Sa padom Austrije smatrao je, da *

je riješen svake obaveze te je iskreno
u svakoj prigodi iskazivao svoju lju-

bav prema. ujedinjenoj domovini. U-.

slijed objave našega Konsulata u Val-
paraisu, da se podanici Kraljevine SHS.
upišu u konsulat, g. Nikola Mihanović

REPUBLIKA HRVATSKA

V
NANUCNA BIDIIATEKA porta anna

odmah se je prijavio kao jugosioven-
ski državljanin, a kad je primio oba-
vijest da je udovoljeno njegovoj mol-
bi, pisao je g. dru. Andri Svilokosu
slijedeće pismo :

,Buenos Aires, 12. julija 1921. Dragi
sugradjanine i gosparu! Primio sam
Vaše zvanično piso od 24. prošlog
junija, kao i putnu ispravu, iskaznicu
i posvjedočenje da ste me upisali u
Konsulatu kao pripadnika naše kralje-
vine Srba, Hrvata i Slovenaca, s ko-
jom je srećno ujedinjen naš stari Du-
brovnik i moje rodno mjesto, u novoj
slobodi poslije dugog robovanja tudji-
nu. Velika Vam hvala za to, i želeći
Vama i svima Vašima svaku sreću i
napredak, jesam Vama ođani N. Mi-
hanovich“. |

Želimo gosparu Nikoli i njegovom
dičnom bratu gosparu Mihu koji tako-
djer skoro ide da pohodi otačbinu, sretno
i ugodno putovanje širom prostrane i
lijepe Jugoslavije. Mogu obojica biti
sigurni da će biti svagdje primljeni sa
iskazima poštovanja, osobito u svome
Dubrovniku koji se ponosi sa braćom
Mihanović i stavlja ih u broj svojih
velikih i zaslužnih sinova.

arem RR E A NR LA O va jE 9"

s: e ———— >
7
por EN. ZO emo E

mana a ran pra

A i + ' ši % ro
« >, so KA i VR X m
m 00. . FU gra NE H A i a“ :
š i h cy gp
: jin a * S Pe S
: pd av 3 gi

Lj _ +

a
J DA BAČ“ ZZ PRANI pana m
odno aa. mangi ai jav dj
a, pra + Še ,

La .
a. o Joca

nn e
rog o. oke

u išo“,
i rani vre
ji TI igo

* ki. 4
Po _—_——
tlizsu, om čije“ KE Poni

o ra nm onak

mmen o: vao
ae

> REL S
mar i E i ke aii

mam
* *

=
pam