138
Be

JAZI SVAKOG. ČETVRTKA

ASNIK I IZDAVAČ: Odbor ,RADA“
RAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN“
edništvo : UI. Izmegju Polača 356.

n Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079.
TELEFON UPRAVE: Broj 94. —

m
Godina IV.

o

POJEDINI BROJ 1 DINAR

PRETPLATA : 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca4 D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

Dubrovnik, 1. Juna 1922.

M m

Aa —

Dobrovoliački zbor

Na Trojičin dan okupljaju se
našoj slavnoj Boci viteški do-
rovoljci kotorskog i dubrova-
kog sreza da provedu, prema
pustvima centrale, što čvršću
rganizaciju, u svrhu da sami što
spješnije zaštite svoje lične in-
ese, za koje se je dobrovoljac
o sada najmanje brinuo, i da
vojšte složnim drugarskim  sila-
na pobjedu pravde, koja je pre-
na dobrovoljcima do sada“ naj-
nanje poštovana — u ovoj zemlji
a koju se je prolijevala dobro-
oljačka krv, i to baš od strane
mih koji dobrovoljcima vrlo
mnogo duguju za slavu kojom
e. više ili manje nezasluženo diče.
oKad je ono u početku rata
mš patnički narod bio primoran
la zagazi u krv, kad su, u svo-
bj ljubavi za dobro i lijepo a u
svojoj mržnji na nepravdu i tira-
niju, seljaci i seljački sinovi od-

bacili orugje mira da se late oru-

ja borbe, i kad su, u divnom
zanosu uoči smrti, razvili sveti
barjak jednakosti, bratstva i slo-
bode, onda se podigoše po svem
kvijetu razasuti najljepši i najbolji
šinovi ove mučeničke zemlje da
pohrle u pomoć svojim ocima i
sinovima, svojoj braći i drugo-
vima, da spasavaju majke i kćeri,
sestre i žene, da brane divno i
milo ognjište svoje staro. Ovi
predestinirani heroji svoga naro-
da, koji su ime junaka zadobili
i prije nego li su stigli na raz-
bojište — jer je već sama tra
gička odluka, da svoj sopstveni
život žrtvuju na korist društvene
cjeline, najveći herojski čiti
ovi probrani i istaknuti borci u
Idesetkovanim i prepolovljenim re-
dovima naše seljačke vojske koja
ne pozna prodaje ni predaje i
koja do smrti ne zna ni za od-
mor ni za mir, ovi mnogobrojni
i skromni junaci i mučenici, koji
su ginuli nijemo i trpjeli bez ja-
uka, pošli su u krvavu borbu ne
zbog žegje za ljudskom krvi nego
(zbog nezagasne čežnje za slobo-
dom svojom i svog plemenitog
seljačkog roda. Imajući vječno
pred očima svijetli cilj. slobode
pojedinca i slobode narodne,
“naši dobrovoljci, iz svih krajeva
lijepe naše otadžbine, išli su na
ratište sa živom nadom da će u
| borbi sa tugjinskim tiranom sla:
vno izvojevati, ne samo političku
i slobodu svog. potlačenog naroda,
nego da će i protiv domaćih na-
osilnika, izvojštit: ekonomsku slo-
bodu i socialnu pravdu ugnjeta-
| vanim redovima društvenim.
k Upoznavši se, 1 u mirnom vadi
E menu podmuklih i neprekidnih

vB)
E. f
JAMA

borba, sa svim mukama i jadima
radnog naroda, u vječnom  stra-
danju i u vječnom odricanju vje-
čni patnici iz težačkih redova
naših oskudnih sela i iz emigrant-
skih radničkih skupina naših za-
nemarenih kolonija preko oceana,
naši su dobrovoljci bili ne samo
vojnici svoje nove oslobogjene i
ujedinjene države nego i pobor-
nici svog preporogjenog naroda
koji traži da i naše obnovljeno
društvo bude osnovano na novim
osnovicama ekonomske jednako-
sti i društvene pravednosti. Zbog

svega toga, dobrovoljci su bili

ne samo narodni junaci nego i
socialni heroji.

Kad se već stišala tutnjava to-
pova i zamro posljedni krič  kr-
vavih juriša, kad je cio naš se-
ljački narod odahnuo od borbe,
kad su se mrka ratnička lica raz-

ovedrila u sunčanom osmjehu po-

bjede, kad je već svačija . misao
LU

bila upravljena svom rodnom selu

i svačije srce zakucalo čežnjom
za svojim porodičnim gnijezdom,

kad je sve pohrlilo u naručaj

majci i sestri, u zagrljaj ženi i
djeci, kad je oštre poglede mr-
žnje ublažila radosnica suza lju-
bavi, kad se jeidobrovoljac ko-
načno vraćao svome razorenom
domu u nadi da ga na novo iz-
gradi i da na njem započne novi
život... dušu mu je obuzela čama
gorkog razočaranja već prije ne-
go li se je mogao da snagje u
naglom preokretu prilika i već
prije nego li se je mogao da
obraduje slobodi i životu.
Zanemaren od svakoga, bez

priznanja od ma koje strane, shr-

van i skršen, dobrovoljac se po-

vukao u svoj mik i zaronio u

svoju muku, primajući bez pro-

jući sve, kao raspeti Hristos, pri-

jateljima i neprijateljima —  jer'

ne znadu što čine. Darujucći sve

što je imao za jedan uzvišeni

đ

cilj, dobrovoljac više nije vjero-|

vao usmisao vječne borbe dobra sa
zlim i gledao je sa nepomičnom
apatijom kako se pred njegovim
umornim očima gruvaju u prsa i
proglasuju spasiteljima domovine
oni koji su se po rupama kuka-
vički skrivali od neprijatelja kao
miševi i koji su čak i u “službi

neprijatelja gmizali kao crvi... Sa

gorkim osmjehom dubokog pre-
zira gledao je ovaj soko, vičan
na sunčane visine, tugaljivog čo-
vjeka koji je tek izmigoljio iz
blata. |

ni, zgaženi, smradni crv uvlačio

se je u srčiku našeg narodnog

A megjutim, ovaj kukavni, blat- |

stabla, u onaj ponosni dub za-
lijevan herojskom krvlju, koji je
odolio svim vihorima i olujama —
da mu sada podlački podgrizu
žile špekulanti, štreberi, šverceri,
šiberi, i sve ostala gamad ratnih
parazita.

I odista — u krajnoj su opa-
snosti sva dobra i sve vrijednote
stečene radom i borbom, nad-
ljudskim žrtvama i nadčovječjim
djelima najboljih i najljepših si-
nova narodnih.

I u tom času, eto, naši se do-
brovoljci okupljaju u redove, bez
vašarske galame i bez skupštin-
ske dreke. Oprobani stari: borci,
oni ćutke dolaze, da svaki zauz-
me svoje odregjeno mjesto, složni
kao jedan, drugarski i bratski
da nastupe i — dadu svoju po-
sljednu bitku.

Uvijek pobjedonosni i nikad
pobjegjeni, dobrovoljci će izvojštiti
i ovu, svoju najljepšu, svoju naj-
bolju, svoju najveću, i konačnu
pobjedu. |

Pomoz Bog, junaci ! 1 —— napred |

Dr, Ljubo Leontić.

Agrarna reiorma
Iz osnove zakena za Dalmaciju

Po gornjoj osnovi članu 3. kao kmet-
ski smatraju se, bez obzira na njihov
naziv u narodu oni odnosi, za koje
se dokaže: 1. da postoje na zemljištu
feudnog porijekla i 2. da je težak,
porodica pored davanja dijela prihoda
bila obvezana još i na lične službe ili
na takova podavanja koja nose obile-
žje personalne zavisnosti zemljoradnika
od vlasnika zemlje, kao bezplatnog
rada vlasniku, odnosno daće u novcu,
obaveznost davanja poklona u izvjes-
nim danima i Slično, ako te daće i
pokloni nemaju karakter odštete za u-
živanje vrtova, pašnjaka, livada itd.
Neće se smatrati kao feudno porijeklo
sama činjenica, da se je pod predjaš-
njim vlađavinama sva zemlja smatrala
kao državna svojina, a njeni držaoci
samo kao uživaoci državnog dobra.

Dokaz o tome, da je odnos feudnog
porijekla i da je postojala obveza na

.. podavanja, daće i poklone treba da
testa nepravdu sudbine, prašta“

pruži zemljoradnik; dočim je vlasnik
dužan, da dokaže, da su daće samo
ekvivalent jednog uživanja.

U kmetstvu slični odnos spada ono,
što je 30 godina bez odredjenog roka
težak obradjivao. Takodjer u kmetstvu
slični odnos spada ono, što je dva
puta obnovio i posađio lozu. Za zem-
lju i dohodak nedat u ovim odnosima
plaća država.

Član 18 kaže. Ona zemljišta, na
kojima ne postoje kmetski i kmetstvu
slični odnosi, a koje težaci od 20 go-
dina obradjuju prelaze odkupom u
njegovo vlasništvo, to plaća težak.
Član 20. Nasljedni zakupi i viječiti
liveli, koji nastaju tako, da se nekomu
dade na trajno iskorišćivanje, stanovito
zemljište, uz paušalna podavanja u
naravi ili novcu, bilo da ta podavanja
stoje u razmjeri sa čistim godišnjim
prihodom ili ne, ukidaju se i zabra-
njuje se osnivanje novih.

Clan 39 kaže: Odkupna cijena na
zemlje pod liveiom ili naslijednim za-
kupom u smislu člana 20 odredi će se
ma način, što će se godišnji ugovoreni
prihod vlasnika kapitalizovati sa 5 "/o
računajući vrijednost podavanja u na-

ravi po cijenama u ono vrijeme kada |
| = Raba do Spiča, kod svakoga pošteno- |

se vrši procjena.

“NARODNA REPIJELIKA HRVATSKA

NAUČNA BIBLIOTEKA

"F£ Bi,
Zaim

s nd

Broj 131.

Iz osnove zakona nije jasno da li
se član 39. odnosi na kmetske i kmet-
stvu slične odnose ili ne. Ako jest,
onda je zakonodavac dospio u zablu-
du, jer bi oni kmeti težaci, što su da-
vali dio ploda ostali slobodni, a- oni
pak što imaju zemlje napoklon, livel
ostali bi i dalje kmeti s razloga, što
ni iz daleka ne bi bili u stanju kapi-
talizovati petpostotni prihod vlasniku
i što bi to bila uzakonjena jedna ne-
pravda najgore vrsti. = Pelješćanin.

Protest dalmatinskih težaka

Sa sastanka Izvršnog Odbora Oblas-
nog Vijeća Saveza Zemljoradnika za
Dalmaciju, dne 25 ov. mj. — prelre-
sajuć osnovu ,zakona o uredjenju a-
grarnih odnosa u Dalmaciji“ poslat
jena sveopći zahtjev ovaj: apel na
kralja ,Njegovom Veličanstvu Kralju
Becgrad. Kada je Vaše Veličanstvo u
ime Svoga Velikog roditelja prvi put
progovorilo našem ujedinjenom naro-
du, proglasilo je, nadahnuto visokim
načelima socialne pravde, načelo, da
zemlja pripada onom, ko ju obradiuje.
U duhu tog načela izidjoše prethodne
odredbe za pripremu agrarne reforme,
protumačeno nebrojeno puta izjavama
Vašega Veličanstva i odgovornih mi-
nistara na način, koji je osokolio dal-
matinske težake, da bez razlike uskrate
dohodak vlasnicima zemalja. Sada, kada
se pristupa definitivnom riješenju a-
grarnih odnosa u Dalmaciji, uzima se
za podlogu zakonska osnova, koja po-

red dobrih strana koje sadržava ima i

takvih, koje su kadre, da ekonomski
unište težake, koji spomenutim  izja-
vama povjerovaše.

Dalmatinski težaci, kojima u odano-
sti prema kralju i domovini nema
premca, obraćaju se Vašem  Veličan-
stvu s poniznom molbom, da se od
njih uklone teške posljedice njihova |
povjerenja u izjave Vašeg Veličanstva
i ministara i da se agrarni odnosi u-
rede zakonom, koji će više odgovarati
načelima auktoritativno proglašenim, a
svakako riješiti težake nemoguće duž- |
nosti, da se sami odkupljuju i da is-
plaćuju zaostale dohotke vlasnicima
zemalja“.

Odjeci milijunaške niere

Splitski ,Život“, od 24. maja (br.
715.) donosi uvodni članak ,Morbozno
partizanstvo“, u kojem kaže:

Gosp. Protić se opet navraća na pi-
tanje dubrovačke miliunaške afere, ali
ne da raspravlja o samom pitanju, koje
je abolicijom skinuto sa javnoga pre-
tresanja, niti da pretresa socijalne i
vremenske prilike koje su omogućile
da se ta afera rodi već jedino da lupa
po bivšoj dalmatinskoj vladi koia je
prestala da vlada već pred dve godine
dana.

Čovek se u čudu pita: ama koji
uzrok, koji cilj može đa tera gosp. P.
da se kod tolikih gorućih i aktuelnih
pitanja, ko miš u rotkvu zagriza u tu
dubrovačku aferu. Eto ni sami glavni
junaci te afere, posle one nečasne a-
nonimne brošure i posle par članaka

. u dubrovačkim novinama gotovo - ne

pišu. Je li u istinu partizanstvo, ono
morbozno, po kojemu čovek kad viđi
političkog protivnika izgubi svaku mo-
gućnost objektivnosti, um mu se pom-
rači mržnjom itd. tako zavladalo neg-
dašnjim vođom radikalne partije, da u
neodoljivoj potrebi da svaki dan priča
o nekom demokratskom zločinu, zadire
u tu stvar samo za to što je ondašnji
predsednik dalmatinske vlade, bio g.
Dr. Krstelj, demokrat ?

G. dr. K. nema ovde, a u Dalmaciji
je o dubrovačkoj aferi dosta pisano
bilo, a naročito je dobro poznato u
Koliko i zašto je u tu aferu zadrla
dalmatinska vlada, pa nismo smatrali
za nužno da se na pisanje ,Radikala“
osvrćemo. A i neki osećaj nezadovo-
ljene pravde, koju je svršetak miliu-
naške afere ostavio u Dalmaciji od |