138 Be JAZI SVAKOG. ČETVRTKA ASNIK I IZDAVAČ: Odbor ,RADA“ RAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN“ edništvo : UI. Izmegju Polača 356. n Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. TELEFON UPRAVE: Broj 94. — m Godina IV. o POJEDINI BROJ 1 DINAR PRETPLATA : 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca4 D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST Dubrovnik, 1. Juna 1922. M m Aa — Dobrovoliački zbor Na Trojičin dan okupljaju se našoj slavnoj Boci viteški do- rovoljci kotorskog i dubrova- kog sreza da provedu, prema pustvima centrale, što čvršću rganizaciju, u svrhu da sami što spješnije zaštite svoje lične in- ese, za koje se je dobrovoljac o sada najmanje brinuo, i da vojšte složnim drugarskim sila- na pobjedu pravde, koja je pre- na dobrovoljcima do sada“ naj- nanje poštovana — u ovoj zemlji a koju se je prolijevala dobro- oljačka krv, i to baš od strane mih koji dobrovoljcima vrlo mnogo duguju za slavu kojom e. više ili manje nezasluženo diče. oKad je ono u početku rata mš patnički narod bio primoran la zagazi u krv, kad su, u svo- bj ljubavi za dobro i lijepo a u svojoj mržnji na nepravdu i tira- niju, seljaci i seljački sinovi od- bacili orugje mira da se late oru- ja borbe, i kad su, u divnom zanosu uoči smrti, razvili sveti barjak jednakosti, bratstva i slo- bode, onda se podigoše po svem kvijetu razasuti najljepši i najbolji šinovi ove mučeničke zemlje da pohrle u pomoć svojim ocima i sinovima, svojoj braći i drugo- vima, da spasavaju majke i kćeri, sestre i žene, da brane divno i milo ognjište svoje staro. Ovi predestinirani heroji svoga naro- da, koji su ime junaka zadobili i prije nego li su stigli na raz- bojište — jer je već sama tra gička odluka, da svoj sopstveni život žrtvuju na korist društvene cjeline, najveći herojski čiti ovi probrani i istaknuti borci u Idesetkovanim i prepolovljenim re- dovima naše seljačke vojske koja ne pozna prodaje ni predaje i koja do smrti ne zna ni za od- mor ni za mir, ovi mnogobrojni i skromni junaci i mučenici, koji su ginuli nijemo i trpjeli bez ja- uka, pošli su u krvavu borbu ne zbog žegje za ljudskom krvi nego (zbog nezagasne čežnje za slobo- dom svojom i svog plemenitog seljačkog roda. Imajući vječno pred očima svijetli cilj. slobode pojedinca i slobode narodne, “naši dobrovoljci, iz svih krajeva lijepe naše otadžbine, išli su na ratište sa živom nadom da će u | borbi sa tugjinskim tiranom sla: vno izvojevati, ne samo političku i slobodu svog. potlačenog naroda, nego da će i protiv domaćih na- osilnika, izvojštit: ekonomsku slo- bodu i socialnu pravdu ugnjeta- | vanim redovima društvenim. k Upoznavši se, 1 u mirnom vadi E menu podmuklih i neprekidnih vB) E. f JAMA borba, sa svim mukama i jadima radnog naroda, u vječnom stra- danju i u vječnom odricanju vje- čni patnici iz težačkih redova naših oskudnih sela i iz emigrant- skih radničkih skupina naših za- nemarenih kolonija preko oceana, naši su dobrovoljci bili ne samo vojnici svoje nove oslobogjene i ujedinjene države nego i pobor- nici svog preporogjenog naroda koji traži da i naše obnovljeno društvo bude osnovano na novim osnovicama ekonomske jednako- sti i društvene pravednosti. Zbog svega toga, dobrovoljci su bili ne samo narodni junaci nego i socialni heroji. Kad se već stišala tutnjava to- pova i zamro posljedni krič kr- vavih juriša, kad je cio naš se- ljački narod odahnuo od borbe, kad su se mrka ratnička lica raz- ovedrila u sunčanom osmjehu po- bjede, kad je već svačija . misao LU bila upravljena svom rodnom selu i svačije srce zakucalo čežnjom za svojim porodičnim gnijezdom, kad je sve pohrlilo u naručaj majci i sestri, u zagrljaj ženi i djeci, kad je oštre poglede mr- žnje ublažila radosnica suza lju- bavi, kad se jeidobrovoljac ko- načno vraćao svome razorenom domu u nadi da ga na novo iz- gradi i da na njem započne novi život... dušu mu je obuzela čama gorkog razočaranja već prije ne- go li se je mogao da snagje u naglom preokretu prilika i već prije nego li se je mogao da obraduje slobodi i životu. Zanemaren od svakoga, bez priznanja od ma koje strane, shr- van i skršen, dobrovoljac se po- vukao u svoj mik i zaronio u svoju muku, primajući bez pro- jući sve, kao raspeti Hristos, pri- jateljima i neprijateljima — jer' ne znadu što čine. Darujucći sve što je imao za jedan uzvišeni đ cilj, dobrovoljac više nije vjero-| vao usmisao vječne borbe dobra sa zlim i gledao je sa nepomičnom apatijom kako se pred njegovim umornim očima gruvaju u prsa i proglasuju spasiteljima domovine oni koji su se po rupama kuka- vički skrivali od neprijatelja kao miševi i koji su čak i u “službi neprijatelja gmizali kao crvi... Sa gorkim osmjehom dubokog pre- zira gledao je ovaj soko, vičan na sunčane visine, tugaljivog čo- vjeka koji je tek izmigoljio iz blata. | ni, zgaženi, smradni crv uvlačio se je u srčiku našeg narodnog A megjutim, ovaj kukavni, blat- | stabla, u onaj ponosni dub za- lijevan herojskom krvlju, koji je odolio svim vihorima i olujama — da mu sada podlački podgrizu žile špekulanti, štreberi, šverceri, šiberi, i sve ostala gamad ratnih parazita. I odista — u krajnoj su opa- snosti sva dobra i sve vrijednote stečene radom i borbom, nad- ljudskim žrtvama i nadčovječjim djelima najboljih i najljepših si- nova narodnih. I u tom času, eto, naši se do- brovoljci okupljaju u redove, bez vašarske galame i bez skupštin- ske dreke. Oprobani stari: borci, oni ćutke dolaze, da svaki zauz- me svoje odregjeno mjesto, složni kao jedan, drugarski i bratski da nastupe i — dadu svoju po- sljednu bitku. Uvijek pobjedonosni i nikad pobjegjeni, dobrovoljci će izvojštiti i ovu, svoju najljepšu, svoju naj- bolju, svoju najveću, i konačnu pobjedu. | Pomoz Bog, junaci ! 1 —— napred | Dr, Ljubo Leontić. Agrarna reiorma Iz osnove zakena za Dalmaciju Po gornjoj osnovi članu 3. kao kmet- ski smatraju se, bez obzira na njihov naziv u narodu oni odnosi, za koje se dokaže: 1. da postoje na zemljištu feudnog porijekla i 2. da je težak, porodica pored davanja dijela prihoda bila obvezana još i na lične službe ili na takova podavanja koja nose obile- žje personalne zavisnosti zemljoradnika od vlasnika zemlje, kao bezplatnog rada vlasniku, odnosno daće u novcu, obaveznost davanja poklona u izvjes- nim danima i Slično, ako te daće i pokloni nemaju karakter odštete za u- živanje vrtova, pašnjaka, livada itd. Neće se smatrati kao feudno porijeklo sama činjenica, da se je pod predjaš- njim vlađavinama sva zemlja smatrala kao državna svojina, a njeni držaoci samo kao uživaoci državnog dobra. Dokaz o tome, da je odnos feudnog porijekla i da je postojala obveza na .. podavanja, daće i poklone treba da testa nepravdu sudbine, prašta“ pruži zemljoradnik; dočim je vlasnik dužan, da dokaže, da su daće samo ekvivalent jednog uživanja. U kmetstvu slični odnos spada ono, što je 30 godina bez odredjenog roka težak obradjivao. Takodjer u kmetstvu slični odnos spada ono, što je dva puta obnovio i posađio lozu. Za zem- lju i dohodak nedat u ovim odnosima plaća država. Član 18 kaže. Ona zemljišta, na kojima ne postoje kmetski i kmetstvu slični odnosi, a koje težaci od 20 go- dina obradjuju prelaze odkupom u njegovo vlasništvo, to plaća težak. Član 20. Nasljedni zakupi i viječiti liveli, koji nastaju tako, da se nekomu dade na trajno iskorišćivanje, stanovito zemljište, uz paušalna podavanja u naravi ili novcu, bilo da ta podavanja stoje u razmjeri sa čistim godišnjim prihodom ili ne, ukidaju se i zabra- njuje se osnivanje novih. Clan 39 kaže: Odkupna cijena na zemlje pod liveiom ili naslijednim za- kupom u smislu člana 20 odredi će se ma način, što će se godišnji ugovoreni prihod vlasnika kapitalizovati sa 5 "/o računajući vrijednost podavanja u na- ravi po cijenama u ono vrijeme kada | | = Raba do Spiča, kod svakoga pošteno- | se vrši procjena. “NARODNA REPIJELIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA "F£ Bi, Zaim s nd Broj 131. Iz osnove zakona nije jasno da li se član 39. odnosi na kmetske i kmet- stvu slične odnose ili ne. Ako jest, onda je zakonodavac dospio u zablu- du, jer bi oni kmeti težaci, što su da- vali dio ploda ostali slobodni, a- oni pak što imaju zemlje napoklon, livel ostali bi i dalje kmeti s razloga, što ni iz daleka ne bi bili u stanju kapi- talizovati petpostotni prihod vlasniku i što bi to bila uzakonjena jedna ne- pravda najgore vrsti. = Pelješćanin. Protest dalmatinskih težaka Sa sastanka Izvršnog Odbora Oblas- nog Vijeća Saveza Zemljoradnika za Dalmaciju, dne 25 ov. mj. — prelre- sajuć osnovu ,zakona o uredjenju a- grarnih odnosa u Dalmaciji“ poslat jena sveopći zahtjev ovaj: apel na kralja ,Njegovom Veličanstvu Kralju Becgrad. Kada je Vaše Veličanstvo u ime Svoga Velikog roditelja prvi put progovorilo našem ujedinjenom naro- du, proglasilo je, nadahnuto visokim načelima socialne pravde, načelo, da zemlja pripada onom, ko ju obradiuje. U duhu tog načela izidjoše prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme, protumačeno nebrojeno puta izjavama Vašega Veličanstva i odgovornih mi- nistara na način, koji je osokolio dal- matinske težake, da bez razlike uskrate dohodak vlasnicima zemalja. Sada, kada se pristupa definitivnom riješenju a- grarnih odnosa u Dalmaciji, uzima se za podlogu zakonska osnova, koja po- red dobrih strana koje sadržava ima i takvih, koje su kadre, da ekonomski unište težake, koji spomenutim izja- vama povjerovaše. Dalmatinski težaci, kojima u odano- sti prema kralju i domovini nema premca, obraćaju se Vašem Veličan- stvu s poniznom molbom, da se od njih uklone teške posljedice njihova | povjerenja u izjave Vašeg Veličanstva i ministara i da se agrarni odnosi u- rede zakonom, koji će više odgovarati načelima auktoritativno proglašenim, a svakako riješiti težake nemoguće duž- | nosti, da se sami odkupljuju i da is- plaćuju zaostale dohotke vlasnicima zemalja“. Odjeci milijunaške niere Splitski ,Život“, od 24. maja (br. 715.) donosi uvodni članak ,Morbozno partizanstvo“, u kojem kaže: Gosp. Protić se opet navraća na pi- tanje dubrovačke miliunaške afere, ali ne da raspravlja o samom pitanju, koje je abolicijom skinuto sa javnoga pre- tresanja, niti da pretresa socijalne i vremenske prilike koje su omogućile da se ta afera rodi već jedino da lupa po bivšoj dalmatinskoj vladi koia je prestala da vlada već pred dve godine dana. Čovek se u čudu pita: ama koji uzrok, koji cilj može đa tera gosp. P. da se kod tolikih gorućih i aktuelnih pitanja, ko miš u rotkvu zagriza u tu dubrovačku aferu. Eto ni sami glavni junaci te afere, posle one nečasne a- nonimne brošure i posle par članaka . u dubrovačkim novinama gotovo - ne pišu. Je li u istinu partizanstvo, ono morbozno, po kojemu čovek kad viđi političkog protivnika izgubi svaku mo- gućnost objektivnosti, um mu se pom- rači mržnjom itd. tako zavladalo neg- dašnjim vođom radikalne partije, da u neodoljivoj potrebi da svaki dan priča o nekom demokratskom zločinu, zadire u tu stvar samo za to što je ondašnji predsednik dalmatinske vlade, bio g. Dr. Krstelj, demokrat ? G. dr. K. nema ovde, a u Dalmaciji je o dubrovačkoj aferi dosta pisano bilo, a naročito je dobro poznato u Koliko i zašto je u tu aferu zadrla dalmatinska vlada, pa nismo smatrali za nužno da se na pisanje ,Radikala“ osvrćemo. A i neki osećaj nezadovo- ljene pravde, koju je svršetak miliu- naške afere ostavio u Dalmaciji od |