mI LAZI SVAKOG ČETVRTKA | | VLASNIK I IZDAVAČ: Odbor ,RADA“ (PRAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN“ Uredništvo: Ul. Izmegju Polača 356. gačun Pošt. Cek. Ured. Zagreb 38.079. > TELEFON UPRAVE: Broj 94. — MELJE JE GP SPA a zd oi u pp E joj , e “ . ME S ma. i ki IKI Po Godina IV. = Pog S GONE pr La. Ja VE RE E. PDA SEKE H : E BE 3 ku ate GR RR ER PLA PK 4 je SRE SER. di Bad K BET KARE A PE POJEDINI BROJ 1 DINAR. PRETPLATA : 40. Din. NA _ GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST —-——————————e...o.o.o........i Dubrovnik, 15. Juna 1922. _———- _ o Kojinsku Krv u Zagrebu | = Dogodilo se je; nažalost, ono što smo predvigjali: u zagrebač- kim bolnicama leži dvanajest teš- kih ranjenika i ogromni broj lako ranjenih u jednoj divljoj brato- ubilačkoj tučnjavi po -čistim uli- CA IBEMRRBREKI u zarana zadinu od halapljivih društvenih parasita. : | Jugoslovenski narode, ne na- sjedaj kajinskim pokličima izroda da svoju mučeničku zemlju ne pretvoriš u lokvu krvi. LkKA = Protjeraj one koji siju mržnju t propovijedaju rat, jer njihova riječ donosi neminovnu smrt. > Pozdravi one koji ti donose riječ ljubavi i mira, jer njihova riječ. žnači život. vu Broj 155. žalost, nijeste u redovima onih koji se bore za sveta težačka prava i socialnu pravdu. Mi se, gosparu Pero, ne raz- likujemo samo po tome što ste Vi bili sretni da ostanete na svojoj zemlji u | svojoj lijepoj bogatoj narodnoj nošnji, a što jem pr. moj otac morao da ostavi brojnoj braći opterećenu očin- sku zemlju i odseli na zaradu u grad, Gosparu Peru Klaiću (Zemljoradnički odgovor na “klerikalski napadaj) nego se mi naročito razlikujemo po tome što bi Vi htjeli da ostane ,po starome“ t. j. da se vjekovna nepravda cama našega bijeloga Zagreba. > Ne dao Bog, ali mi se bojimo | Lee re jeriame “or b u sd da će se dogoditi iono od čega već davno strahujemo: da će se naime glupava megjusobna izazivanja ne- odgovornih tipova izroditi u kr- vavi gragjanski rat i da će ovu našu lijepu zemlju poharati i u crno zaviti surove bande plemen- skih šovinista, koji misle da se politička i partijska osvjedočenja mogu silom nametnuti i batinama iskorijeniti. = Plemenski separatizam, podgri- javan od strane zločinačkih spe- kulanata i suludih stranačkih de- magoga, zahvata razdražene mase kao epidemička psihoza. Opće nezadovoljstvo izrabljiva- nih i potlačenih društvenih _slo- jeva, plemenski šoveni iskorišćuju u svoje lične i partijske svrhe, da pažnju bijednih i gladnih go- mila odvrate od osnovnog pitanja socijalne pravde, od glavnog ci- lja težnji radničkih masa da do- gju do ekonomske slobode. I odista, a na veliku žalost sa- danjeg i budućeg naraštaja, pred- ratni mentalitet, zastarjelih i okor- jelih tvrdoglavaca iz već zabo- ravljenih borbi plemenskih, i u ovim kritičkim danima stvaranja države i preporoda društva, u našoj zemlji još dava direktivu državnoj politici da zavede mase na stramputicu koja vodi u očitu propast i beznadni bezdan. —— Intolerantni vogje plemenskih stranaka, opijeni nezagasnom am- bicijom diktatorske tiranije i za- lugjeni neutaživom žudnjom osvete zbog starih neizliječenih rana u bratoubilačkom ratu u kojemu su baš oni prouzrokovali još teže gubitke, okupljaju danas dema- goškim smicalicama najgori druš-| tveni ološ — da ga povedu na klaonicu. : S = Probudi se, narode radni, osvi- jesti se omladino predratna, rat- “na i poratna, da oboriš sa na: rodne grbače krvopije koje nam sišu krv da živima ne dadu po- činka i hijene koje prekapaju gro- “bove da ni mrtvima ne dadu mira. U stranu simboli lugjačke ple- menske borbe, da zanijeme glas- nici bratoubilačkog pokolja. 1 Slovenački-hrvatski-srpski rad- nik jednako je gnjavljen i tlačen | “ Hrvatski-srpski-slovenački zemljo- radnik jednako je .kmet i rob! | Srpski-hrvatski-slovenački intelek- tualac jednako je gurnut u po- U Vašem pismu, Popdvići 295,5 0. g. objavljenom u br. 25. ,Varodne Svi- jesti“, Vi ste bili tako ljubezni da me, bez ikakva razloga, upletete u jednu stvar izmegju Vas, kao dopisnika ,,Va- rodne Svijesti“, i Zemljoradnika iz Župe, kao dopisnika ,Rada“. Mene to ne začugjava, jer, kako vidim, i Vi, kao i ostali dopisnici klerikalne ,,Varodne Svijesti“, aleraškog ,lyGpoBnuka“, i pokojnog radikalskog ,, Hapon-MVaroda“, ne poznate granice odgovornosti u javnom djelovanju, pa ragje napadate lično mene nego li da stvarno rasprav- ljate i obračunavate sa dopisuikom. Možda je to radi toga što Vi, kao gospodar, smatrate da Vam je ispod časti raspravljati sa — kmetom ?! Vi ste, gosparu Pero, pokušali biti i dunovit na moj račun. Ja ne znam da li Vam je naše poznanstvo, na koje se pozivate, dalo prava da tako postu- pite; ali svakako ste pokazali da me ne poznate dobro kad ste moju životnu borbu uporedili sa sudbinom Kosovke djevojke. Bogu hvala, uz mnogu gorku | čašu, bilo je dosta lijepih uspjeha i radosnih pobjeda! Ne mogu se tužiti na svoju sudbinu baš ja — kad sam, davno prije rata, stajao u onom ma- lom krugu ljudi koji su vjerovali u pobjedu zarobljene Jugoslavije, dok su, od slijepih vogja zavedene, ogro- mne gomile s udivljenjem i strahopo- ćitanjem prigibale šiju pred tobože ne- pobjedivom šilom tirjanske Austrije. Njihov je zelen-bor usahnuo, a ne naš, Kakva je da je, Jugoslavija je ostva- rena, a nadajmo se da će se uskoro dosta i u njoj izmijeniti da bude ona- kova kakovu mi želimo. Uostalom, meni je lično uloga i udes Kosovke dje- vojke daleko miliji nego li bi mi bio n. pr. onaj Vuka Brankovića, a, meni se bar tako čini, ja bih igrao Branko- vićevu ulogu kad bih, kao seljački sim, stajao protiv kmetova u sadanjoj od- lučnoj bitci u vjekovnoj njihovoj borbi za oslobogjenje. Vi ste izvoljeli u Vašem pismu na- pisati i ovu rečenicu: ,Ja držim, “da nije zemljoradnik onaj, koji nosi ru- kavice i cilindar, već onaj, koji ima žuljave ruke i koji obragjuje zemlju...“ Ostavimo na stranu zvanični cilindar i rukavice (koje su obligatna uniforma klerikalske gospode na čelu Vaše stran- ke!) jer u pitanju, o kojem hoćete da govorite, treba govoriti — bez rukavica, Ne vjerujem da Vi vjerujete u ono što | ste rekli; jer bih onda iz toga morao da zaključim, na Vašu štetu, ovo: ili Vi ne znate razlikovati što znači zemmljoradnik, kao težak koji obragjuje zemlju, a što znači zemljoradnik, kao pristaša onog pokreta koji smjera ure- gjenju države i društva na osnovici zemljoradničkog programa; “dli Vi znate tu terminološku razliku a ipak namjerno iskrivljujete i mije- šate pojmove da zavedete u bludnju neupućene. Dakle, u jednom i u dru u jednom \kratkom očitovati takove klerikalske osebine. Zemljoradnički štatut predvigja da i umni radnik može biti član zemljo- gom slučaju, Vi nam se ne bi prikazali baš aš u najljepšem svijetlu; jer je prvo .ignerancija najnižeg stupnja, a drugo .demagogija najtežeg kalibra. Uosta- «lomfi prva i druga su tipične značajke “ klerikalaca od davnih davnina; ali ja .ne mogu da mislim da bi jedan Klaić, ma “bio on — protiv slobodoumne tra- dicije slavne porodice velikog Miha — baši pristaša klerikalne stranke, napisu mogao radničke stranke, i to privremeno, t. j. dok se provede društvena organižacija po ideologiji zemljoradničkog pokre- “ao Da. su umni radnici pctrebiti organizaciji zemljoradničkoj, to znadu najbolje baš oni koji žive na selu i koji su imali prilike da vide kako te- žake-kmetove izrabljuju gospari, i kako je težak kroz vjekove bio namjerno zapušten od feudalne gospode i bur- žoaskog društva, upravo zbog toga da. on ne dogje do samosvijesti svoje vri- jednosti i svoje snage, jer gospari odobro znadu da će gosparska sila . smalaksati kad se 85 od stotine pu- očanstva probudi i zbaci sa sebe jaram koji im je nametnula manjina od 10 postotaka ekonomskih sisavaca. Pošteni nesebični i radini umni radnici bliži su težaku-kmetu nego li gosparima, bili oni gradski ili seoski, koji isi- savaju kroz vjekove radnika i kmeta. Da, gosparu Pero, ljudi se ne razlikuju po uskim i širokim gaćama nego po svom osjećanju i mišljenju. Gradski okajišar i kamatnik ni najmanje se ne razlikuje od seoskog pzuka, jer jedan i drugi sišu krv sirotinjsku. A isto tako, jednaka je sudbina radnika motikom, maljem ili perom, jer ih kapitalističko društvo, rentijera koji žive od tugjeg truda, pojednako izrabljuje i tlači. I Vi, gosparu Pero, kao i gradska gospoda, borbu kmetova za oslobo- gjenje nazivate,imbrojunstvom,kragjom otimačinom“, a vjekovno sisanje gos- para nazivate — pravdom. Vi to tako govorite valjda samo radi toga što su Vaši stari, od kojih je možda koji bio i zapostat, bili bolje sreće, pa im je uspjelo da se prijateljski nagode sa gospodarima zemaljskim i da Vama ostave u baštinstvo bogatije vlasništvo i — kmetove, dok druge kmetske po- rodice nijesu mogle da se oslobode, jer gospari nijesu htjeli da prime otkup ni onda kad je kmet nugjao u tu svrhu svoje krvavo stečene novce. Priznajte - to pošteno i otvoreno, a nemojte na- ma predbacivati rukavice, jer mi smo oni čiji su očevi morali u svijet, trbu- hom za kruhom, kad kmetska zemlja nije mogla više da hrani brojnu po- rodicu. Mi smo seljački sinovi i toga se ne stidimo, a ne stidimo se zato što nam je draže biti u društvu potlačenih radnika nego li tlačitelja gospara. I vi ste seljački sin, ali, na- NARODNA REPUELIKA HRVATSKA | <<< NAUČNA BIBLIOTEKA, DUDROVNIK i dalje nastavlja, a mi, koji smo upo- znali svu strahotu te nepravde, gla- dovanje i patnju u teškoj i nejedna- koj borbi za život izmegju rada i ka- pitala, mi se borimo zato da se ta društvena nepravda popravi i da svaki sin ove naše patničke zemlje dogje konačno do ekonomske slobode, bez koje o slobodi nema ni govora. I Vi nas, gosparu Pero, nazivate ko- . munistima, ma da znate, vrlo dobre, da mi stojimo na stanovištu privatnog vlasništva i da radimo na tome da svaki težak buđe jedini i isključivi vlasnik one zemlje koju on obragjuje. dok komunisti traže baš protivno, t. j. da ni jedan pojedinac ne smije biti vlasnikom produktivnih sredstava: Mi, pristaše zemljoradničke stranke, voju- jemo baš zato da niko, ni država, ni plemići, ni gospari, ni gradski kamat- nici, ni seoski pauci, ni špekulanti, ni štreberi, ni šverceri, ni šiberi, ne odu- zimaju plodove rada iz ruku radničkih da bogastvo narodno rasiplju oni koji ga ne stiču radom. Mi, zemljoradnici, manualni i intelektualni radnici u teža- čkom pokretu, ustajemo baš protiv ,,im- brujunstva, kragje i otimačine“, koju jena štetu seljaka i radnika vršila sistematski kroz vjekove ona šaka orga- nizovanih vlastodržaca koja se je odr- žala na vlasti, jedino radi toga, što je protiv neorganizovanog težaka upotre- bljavala brahijalnu silu plaćenika. Mi provodimo organizaciju težaka, jer znamo da će jedino težačkoj organi- zaciji uspjeti da težaku izvojuje onaj ugled i položaj u društvu koji mu po broju i vrijednosti pripada. Do danas je već 500.000 jugoslovenskih težaka organizovano u zemljoradničkoj stranci. Vi, tim težacima, gosparu Pero, kli- čete: Dovidova na izborima! E, pa — dovidova, gosparu Pero i ostala gospodo u uskim i širokim ga- ćama. Dr. Ljubo Leontić. Zbor hokeških dobrovoljaca Na Trojičin dan pogjoše delegati mjesne dobrovoljačke organizacije da prisustvuju zboru, koji je bio sazvan ti svrhu da se provede sreska organi- zacija. Na sastanku oblasnog saveza je bilo naime zaključeno da se osnuju u Splitu, Kninu, Benkovcu i Kotoru če- tiri sreske organizacije, i da se novac iz pokrajinske blagajne podijeli, prema broju dobrovoljaca pojedinog sreza, sreskim odborima da oni s njim ras- polažu prema svojoj uvigjavnosti. Du- brovački dobrovoljci zaključiše da se pridruže sreskoj organizaciji u Kotoru, s razloga što im je ona najbliža, i da porade zajednički i bratski na pobolj- šanju ekonomskih prilika svojih dru- | gova, a naročito onih iz Boke, koji su odista bili najteže zanemareni, ma da je srazmjerno Boka dala najveći broj dobrovoljaca i ma da su Bokelji naj- teže stradali u ratu, jer se je Bofba 55.