IZLAZI SVAKOG ČETVRTKA VLASNIK I IZDAVAČ: Odbor ,RADA“ UPRAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN“ Uredništvo: Ul. Izmegju Polača 356. Račun Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. — TELEFON UPRAVE: Broj 94. — pra o grere Godina IV. po ' Politika prkosa < državnom Pigjog kormilari odista su- ik rova i gruba ruka nasilja i iz 8 Ponekad je prkos plemenit i otmen, Atea 3 rk Ž > su E; ali redovno _je surov i grub. U na- U prvoj snažnijoj olujinaš će brod | . šem političkom Životu ispoljava se u udariti o grebene... Onda ćemo se | svom primitivnom obliku, neotesan i opametiti. Ostaje samo otvoreno pita- neuglagjen. Balkanski poluotok produ- nje: da li će to biti — prekasno. cira ga u neiscrpivoj množini. Prkos je osnovna značajka balkanskih naroda, Svijetle p oj ave u prošlosti i u sađašnjici njihovog Moralno djelovanje zemljoradničke organi- do ministarskog predsjednika, sve ro- buje ovom demonu inada i jala. I zato se naši društveni i državni problemi ne riješavaju ni logikom razuma ni ljudske psihe, koji su prisustovali skup- on done: uživaju popularitet" izvjesnosti — upirale preko govornika država, a država je narod“, onih masa kojima je parmičenje Za svoj mutni pogled u daleku budućnost. «samo težakova i božja“ fz inad najmilije životno zanimanje. Po OG Gli do časa zašjšlo pitt tim očim& MEK. s daliineće osla 4 svim selima i gradovima ima sijaset čudna iskra bijesa, mržnje, osvete — obećanjima; ček: Mpepa“ Me. Drinkovića i Ra- što li? — oči bi se zacaklile, raskola- “njene sve težake. dića u manjem 1. grubljem izdanju. čile, zabliještile kao da će proždrijeti probojnu falangt Takovi tipovi vode u svojoj sredini prisutne, — govornika i sve one, koji da se do potre glavnu riječ, davaju direktivu politici, su se nalazili iza govornika, a koji ni- | Pravdu i Istinu ; # slava neretvansi sivom magluštinor tija i poznati ,ine slogu i organizac mijazme “izjedaju tje! Covjek-težak ple koštunjava lica, opa likih crnih očiju, nekom maglom ne svoj mutni pogled u | slušao je, mučao je | je i dočekao.— 7 : Apostoli svete zemljoradni je je o želio i št vođe lokalne borbe i sivaraju svoje jesu bili tu. 4 klike. Takove predstavnike imamo iu 'Ali*to je bilo samo mačas, — (a taj Americi: Pupin, Gršković, Radeljak i čas mi nije izbjegao). | zi tako dalje. Uzalud prilazite tim ljudima Časovita svijetlost bi ugasnula,tamna i njihovim klikama sa — idejama i navlaka neizvjesnosti bi opet zastrla | iđealima. Oni ništa neće da čujuiništa_ oči i pomutila onaj pogled, što je | boa > ne vide. Zaslijepljeni svojom fanatič- tupo pun očaja i boli, preko govornika =. kom mržnjom do ludila i zagriženi bio uprt u budućnost. — Ka svojom čežnjom za osvetom dana I čovjek-težak je slušao, . . . .. om nitosti, Ogi vas mrze KAO SVOg NAJO- Mučao......i čekao. — Slušao pasnijeg neprijatelja — baš zale 49 je pametno i akademsko razlaganje | vi unosite u njihovu vojsku riječ lju- intelektualnih pristaša one ideje, koja bavi.i mira, jer ord aš iek a mu je od djetinstva ispunjala cijeli disciplinu njihovih opijenih sljećoenika pjegov mozag, koja je strujala kroz nasilja. —— << oduševljavala i poticala na ljubav pri Možda smo nepravedni prema koje- ma izrabljenim i zavaranim, koja ga mu od pomenutih lica (samo utoliko 4 je zanosila do zaboravi kad bi ono koliko ne spomenusmo i druge naše sam, zavraćenih rukava, u ljetnoj sun- političke vogje koji valjda slična svoj > čanoj žezi pri badilju i motici zaostao, stva licumjerski bolje prikrivaju) alije da prisluškuje čudni glas svoje unu- više nego sigurno da ne bi imali mi trinje, što mu je, — ispremješan stru- parlamentarnu krizu, ni »hrvatsko pi- janjem rijeke i suštanjem lozova lišća, tanje“, ni problem centralizma i fede- na blatu, koje je svojim žuljavim ru- ralizma, da mašu politiku ne vodi inad kami izjendečio, bonificirao i na rad | | priveo, — tiho, gotovo nečujno šaptao DA, taj isti prkos i inad odrazuje seu 0 socijalnoj pravdi i o patnjama te- svim demonstracijama i tučnjavama koje žaka-jendečara.— | ia ' su kod nas na dnevnom redu, 1 u a- Slušao je težačko izlaganje druga grarnom pitanju koje traži svoju ne-. sa Brača, njegove jade i nevolje ; slušao odgodivu soluciju, i u svim pitanjima je Zagorca-težaka kako u pučkom go- socialnim koja se odlažu ma dalji rok VOTUu, a S pučkim naglaskom izlaže ne- da se sve više zapletu ... volje svog naroda, koji 17 kamena ču- “ Banalna je istina : narod ima ona- desa stvara, — i čovjek-težak je mu- *“ kovu vladu kakvu zaslužuje. Mali NS ČAO 4. 0. + i čekao. | 3 dinadi izbacuju na površinu Svoj Muč učan, mion a u opet hva- prirodjeno; mučao je ne stoga što pri taju se u kolo da postave na državno bratskom razgovoru i tugovanju nije kormilo kh zve <sjake ruke“. I našom imaošio dareče;mučao je,jer nijesmogao- i prkos. Dubrovnik, 22, , iše sve jade i nevolje neretvans- sakata sina, bilo dodijeljeno već lanjske 4 težaka koji je — bez zemlje, a godine tri varička općinskog * blata in zemlje i zarade, — morao do (jedan varičak = 500m?) ji M i u vodi, žut i ispijen od groznice go. | jendeči i izbacuje općinsko i državno neretv: što, kog su oni privilegovani: načel- — šak (je mici i općinski prisjednici, iskorišćujuć ma “danu im vlast i zleupotrebljujuć povje- E (d u im Perak rp za sebe i svoj 2,006 Kruna za jendečare. ' | za svoje, nedozvoljavajuć da težak bez — /# /nij društva i države. Od seoskog glavara zacije u Neretvi Plemlje. dodje do emljet već su ga Svi dobri posmatrači i poznavaoci | * neupućena i neprosvjećena silili oSklapa s njima pogodbe uz najeje uvjete povrh zemljišta, koj “nikad njihovo.— I čovjek-težak je čekao. pon Pokrajiuskog Težačkog Saveza, | e nije bilo | oo ao mogli su opaziti kako u posljednim | mini a Njka F .. redovima iziiedin ostalih riftinaka p1 o0pri . Radić, Protić, Pribićević, Drinković redovito sjedi čovjek-težak plečat, | Čekao je, da se uvjeri da li će sć. : tipični, su predstavnici politike prkosa osrednjeg stasa, koštunjava lica, opa- sva ona lijepa obećanja i parole, koje koja se u našoj državi vođi od 0slo- jjenih obraza, velikih crnih očiju, koje -su njegovi vodeći krugovi i političari bogjenja do danas. I kao za čudo, baš su — prevučene nekom maglom ne- “pri prevratu bacili u narod: ,Narod | jetlom pojavom u druši neretvanskog težaka. — | Prijašnje upraviteljstv općine idući sa stanovišta je ni pedalj općinskog z oda ostane neobradjen, . redovitih zastupstava, čiji s iz lih privatnog interesa osla obradjeno i neboaficirano blati je težak bez zemlie tražio, da isto dade na obradjivanje (< načela: ,Tko će onda radi zemlju?“), dalo. je — držeći se Nj. Veličanstva Kralja a onda Regent o načinu razdiobć državnog i općinskog. zemljišta, velike komplekse općinskog blata siromašnim težacima oc Opuzena na obradjivanje. Tako je i udovici Ani Mije iz Trnova, koja je kao nai čarka svojom težačkom zaradom : raia da preliranjuje sebe i svoja | Mučao je stoga, što mu je mučanje Herman Wendel : di nicu, ME ee je pa ri : g ao u. luku, pristao, a sutra će da U Dubrovniku Pita put. U pravom srpsko-hrvat-, (Iz knjige »Von Belgrad bis Buccari) skom jeziku: Parobrod je stigao u Ragusa, ne, Dubrovnik, E že e ploviti dalje. Ali Dubrovčanin zgodno plemenita latinska posuda u «O + vrće talijanštinu i navrće je na svoj. kljuća najplemenitije slavensko Vino. EE! Ta Pratjaše j Pi ako I: D , iu ukočeno 1 što je način: ,Vapor je arivo u porat i ako- is o i kamenovi, arhitektura sto, sutra ' partit“. | i crkve. kuće ; prošlost odiše Italijom, Padne li pogled na Dra. Ljuba Le. ali što tu znači život u svakome ob- ontića pri našem stolu, i tada se isto liku uspona, ljudi, osećaji, njino pro: tako veruje u jedno latinsko-slovensko šlo i njina istorija, njina sadašnjost i mešanje krvi u tome čoveku. Kako ori njihova budućnost, sve je to čisto ju: tako tu sedi, imajući uravnoteženost S i o doduše, da stasa, glave fino izdjelane kao gong tamo preko, na zapadu, samo jednim - rimske kameje, vidi se da je glavna diskim: morskim. pojasom i kratkom crta. njegova savladana vatrenost, ad odeljen, stoji veliki «latinski njegova mlada supruga seća na Pa- Kini ke Na jestveniku upisani nerbachovu Rimljanku. Pa i ime —| mie Grbohrvat u unu- — treba samo odbaciti. ono € — : ti“, što ih klena : Kdei KE dni zoye ,rezanci“ 1 koji nijedan d Annunzio se nebi skanjivao, posuti sa izriba- da Signoru Leonti-u dade bratski c&-| i ovako i onako Bosko jedan veoma lov. Cesto.su ovde tako, u toku raze nim sirom, te su svakako > PAM ote izraziti ton u simfoniji jednoga ručka; vitka, imena građena kao u potok ih s ši zove se ,kamarijera“, šljunak, iz talijanskoga na slavenski | ido što SK) Zagrebu doziva ,ko-- obratno : iz Glovića postalo je: bilo nobar*, a u Beogradu ,kelner“. Kao Clovio, iz Gospodnetić : de Dominis, preterani primer za talijanske arabeske = iz Lučić: Lucio, iz Sorkočević: Sorgo, u slavenskome dialektu Dubrovnika, a opet iz Bona: Bunić, iz Gozza: rado ćemo da navedemo jednu Teče- = Gučetić, 1z Gondola : Gundulić, iz Cer- VaP4 pa. 4 * va Crević, iz Pozza: kovića : Giorgi. Aii doktor Leontić je u svakoj čici svojega srca najubeđeniji Ju slaven. Odavna je već veliki onaj p kret što je sa bastillskoga tornja tal som rastao i raspostranio se kao mo po celoj zemljinoj površini, zahvatić i Srbohrvate na jadranskoj obali i svoj zemlji dizao narod da se nađi na braniku svako svoje nacije. Go 1850 dođe Saks Fahrt kroz slavenski jug u Dubrovnik, oglednu se oko se- | obe, naćuli uši i opazi u svojim puto- pisima ,da sada i među Dubrovčanima jedna razlika između dvojice strastve- veoma prevlađuju slavenske simpatije, nih i opreznih u isti mah, što streme da se oni u glavnom, svikolici izda- istome cilju, a kašnje se je pojačala vaju za čiste Slavene, te da imaju naj- ito u tolikoj meri, da je postala prava srdačnijega udela u svim slavenskim plemenska kavga; avaj! dugi. nizovi okolnostima“. Tada se spremaše Pero Cingrija za veliku zadaću svojega života ; beše on tada vođa dalmatinskoga puka nacijo- nalnoj svesti, kako se činjaše, a bile pomog: su mu onda uprav dvadeset i dve go- dine. O toj svojoj mladosti govori on u nedovršenim Uspomenama ; govori o jakome uplivu talijanskoga duha u ooškoli i u kući, o zadubljivanju u ta- Pucić i iz luku i pristao uz obalu, sutra će od-.. da se ipak ovde i snagu u svim svojim kretnjama vitka | lijansku literaturu, uobičajenom. studi- m ranju u Padovi; — zatim probuden je in- Kod sarane velikog dubrovačkog | NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA > NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK POJEDINI BROJ IDINAR ——* PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU 3 INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU JaA Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D. | Priposlana i zahvale 4 Dinara redak > < STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST Kk Broj 154. ABE uk 8 "a o jendečenje i bonificiranje data iziskuje veliki tro- 2 jednog varička stoji JO Kruna), siromašna i , # nije mogla da nadje F Pai & wpgla da _učihi udovica sai m sštatom djecom, to su . i &movski i opuzenski težaci. — arvas zorom sakupilo se je na blatu, : & dodijeleno udovici šesnaest te- | peinsestero djece. Sa samo- —, Bi . požrtvovno rasukaše rukave, | obadilje i motike, zarezaše uštiše se u blatni i vodni za njernom požrtvovnošću u st g et, s/ sati naporna rada (nitko vi Heim ća pojmi teret i trud jende- a ) ga nije vidjeo pri djelu) iz- | sd 40 (šestočetrdeset) kubičnih : a blata i tako besplatno bonifici- Žž romašnoj udoviči dodijeljeno joj ; f Pid da BE daleko se razljegala vesela pjesma e“, južni vjetar od ,otoka“ na raznosio je odsječene, jake _po- mao poticali raznim pridjevcima rad : , Gjika udri ; Fanterija prihvati; mengo opotit ću ti gaće; ,Bago atko večerat ;“,Anteša nečeš no- ivat“;,Bua prihvati;“ ,Gjivo ajde imo“; ,Zabo ne dulji“; ,Šesto e, možeš potezat;“ ,Frko Luka tiku donesi bat;“ a slivanjska . | a večer odjekivala od veselih Pod enih povika jendečara, + koji s ćali svojim kućama zadovo- - . su izvršili svoju drugarsku a Blišu, predsjednićenaše ks re g izacije! Je li mmišičje na ko- ode i A om licu uzdrhtalo, jesu li ni obrazi cd ushita zacrve- ka e dignula navlaka neizvje- ri očiju kad si danas tamo < Sala težačkom ognjištu ,Poda je orlovi gnijezdo viju, a za nevremena pucaju, “du našeg sinjeg mora i nere- o oblata, začuo veselu pjesmu rugova jendečara i mestašne BE a usklike njihove djece, koji | AL JAR i šmradno - blato dok su E telji pod maslinom ozvojni (, me, ho eni usnuli podnevni“ dditi kuće i živjet će u | e vinograde i jest plod |“. 21 knjige Izajije pro- Pino Moravec il 2. K > jetite se - < BBK snske_ Matice | zdesetim godinama, rađ dr ke, borbe proti ,talija- | “ otima koji su talijanskoga te je često bivalo tako, da nalno osvešteni, često po- patricijskih _kolena, bolje anski, nego srpsko-hrvat- | ka partija, sastojaše se orojevića iz niskih slo-“+ iteovome jeziku mnogo — koj suprotnosti između dije se u početku ništa nalo ;- ida je ta suprotnost od- jedared iskočila i bila je isprva samo . zlih decenija, bili su razdrti bratskom tom kavgom i mržnjom brata na brata. Ali Pero Čingrija doživi i čas velikog preokreta i konačno ostvarenje; on je ao izneti na svetlo dana riječku rezoluciju 1905 god., od koje ravno 1 odsečeno povede put pravo zadarskoj rezoluciji, savladanju plemenskih o- prečnosti, srpsko-hrvatskoj koaliciji u zagrebačkom zemaljskom. saboru i ju- goslavenskom jedinstvu. * * \ : :