E ž :
i a x Š Pa ;
m sk , poe

| OSA: Odbor ,RADA«

im Pošt. Ček. .d. Ze
SLEFON e VE: Br:

i AVA: ŠTAMPARIJA »JAD RAN“
d iištvo : UI. izmegju Polača 356.

ZI SVAKOG. ČETVRTKA Sp

odi na IV

retuanski reghcionnrci

)ovodom veličanstvenog zemljo-
jičkog zborai kukavnog postupka
Bokratsko- -radikalsko - klerikalske
licije u Opuzenu). *

pi š
rilikom - zbora. neretvanskih zemljo-

unaše državne zgrade. U kriigovi-
[gospode posjednika, u štamp de-
ratskoj. i radikalskoj, uobičajilo se |
nazivati demagogijom, a sva

i a ili predavača o zemljoradni-

in pok cretu (okrštavati demagogom, |

jodavajući mu, razumije se, Perikle-

2 slavne osebine nego  prišivajući

najgora svojstva Z\dglasnog Klo-
a1 Cleona. Tako: se pod silu hoće
nametne zemljoradničkoj stranci:
Bopol demagogije. Zaboravlja se da-
| na duboke socijalne uzroke. .po-

h4 4

\ težačkih gomila. isnikako«+ s se ne?

tlizuju | užasnu proval Aementar.
a. Ova zas |
vanih * «statomođnih konservatora |

lalnog poretka kike druši td u spriječava |

liskoj režimskoj. koaliciji da zagle-

aju već sve naše plodonosjegyni““
eriju se da dosegnu f najveća brda
seljačke otadžbine."“ Smiješno " je,
upo le,  podavati se proizvoljnim
ljama, 4 ovaj Gkeanski pokret, koji

a peijelim. kopnom zemaljskim, a
će. zametnuo tamo negdje u du-
ama vjekova, objašnjavati logikom
trijske policijske birokratije, koja je
Wim političkim i svim socijalnim po-
ima nazrijevala uticaje crne ruke
Olicine fanatika i mističnih šlagera
bbrojnih demagoga. Da, ne samo
trijska birokratija koju se hoće da
i u zaborav (i ako ona živi još u
oj zemlji u Kn ane izdanju)

bije teška i nezahvalna uloga onih .
kse“ izlažu da nadljudskim rom ča
8

snaga: . probugjenih vjekovnih IO: i
di pljenost. lično: zainte- “i razgovarao Sa tikućanima o nasiljima
zemaljskih gospodara, kamatnika, ka

nego mi imamo ov ovoij ia X:

| am
mogli dosta da pričaju o naivnosti po-

litike petrogradske kamarile, kad su.
i onako

lijeni da prouče historiju — Matije a nika stoji mima i nepomična, discipli-

već naši državnici i političari i

“ Gupca, i kad bi odista bilo ičmitost:*

Mi smo u gruboj praksi na sktrpšti-.

nama, po selima i po težački  grado-
vima, upozna i sav rinoteronski glu-
 pavluk 1 ku tvrdoglavost zema-
ljskih m, kampanilskih uzur-
patora vlasti, koji sa šakom. pristaša
će da zaustave bujicu koja prodire

motike.
Ko nije.zagledao u romanjička gni-

- jezda starih neretvanskih gusara, koji

su sa par ribarskih jedrenjača držali
dt šahu ratne flote venecijanske pluto-
kratske. republike, ko nije pasmatrao
kako neretvanski .naumyorni zemljora-
dnik jendeči malatično \lato, do pasa
u vodi žegi tropskoga sunca, ko
ije zašao it+ neretvanske seoske kuće,
jed ao brojnu grozničavu djecu kako
ažu roditelje wkrutoj životnoj borbi

ji-

šata i. seoskih pauka, ko“ sve. to nije

jeznije elemente u demokratsko- -IA- shvatio i osjetiš, taj.ne može. da g0-.;
vori o agrarnoj reformi ni da sudi o

jao <
bu prave_i izvore “poplava ko; koje. pri oskićjoo nuždi da. se promijeni ovaf ne

bolji konačno ekonomskoj pravdi.

sna nastojanja zemaljskih. gospodara
da i dalje drže u bludnji zemljoradničke

gomile, u luđoj nadi da će očuvati i

nadalje moralno, materijalno i fizičko
neograničeno gospodstvo nad kmeto-
vima, da im parasitski sišu srž života,
ali je još jadnije i tužnije što državna
vlast, u ovoj našoj slobodnoj i gotovo
isključivo zemljoradničkoj domovini,
pomaže udružene reakcijonarce iz svih
gospodskih stranaka, demokratske, ra-
dikalske, klerikalne i begovske, u nji-
hovoj ,nekulturnoj težnji da drže u

broj
 carističkih predstavnika. koji bi“,

zemlje pod svakim udarcem kmetske < Protivnička tabora,

age 1 vrijednosti,

vali

POJEDINI BROJ 1 DINAR

PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

Broj 157.

>

nesavremenom ropstvu tri najnaprednije,
najzdravije i
našega naroda.

Ko je imao prilike da vidi, na zbo-
ru u Opuzenu, kako masa zemljorad-

novana i organizovana, dok je triđe-

Lika u Opuzenu desile su se stvari. dno da na njih postavljamo pretežak _ setak združenih demokrata, radikala i
> zabrinjuju, jer su to grdni preda Zab tjev studiranja historije staroga Rima, kierikala , uzaludno pokušavalo, pod
ci neminovnih i možda vrlo skorih irancuskih revolucija, i tako dalje.
esa koji bi mogli uzdrmati osno- .

protekcijom vlasti, svojim uvredama
1 prostotom, da ih izazovu, da im ometu

“ skupštinu, a naročito ko je sa lagje

gledao purpuri hotentotskih i zulukal-
Ski akrobatskih igara koje su proizva-
gjali oni koji tvrde da je naš težak još
divlji, nekulturan i nesposoban da sam
sobem vlada, ko je vidio ova dva
jedan, golem po
broju, silan po samosvijesti svoje sna-
monumentalan po
svom stoičkom miru i nepokolebljivoj
odluci, a drugi, neznatan po broju,
ljut'i bijesan videći očito da mu vlast
izmiče iz ruku, smiješan i kukavan u
težnji na nasilje pod zaštitom žandar-
skih bajuneta, ko je sve to vidio u
Opuzenu i po drugim kulama zemljo-
radničkih neprijatelja, taj je morao doći
do zaključka da su zemljoradnici već
gotovi da nastupaju u odlučnu bitku
da završe svoju vjekovnu borbu za
ekonomsku slobodu i socijalfiu pravdš.

Koalicija reakcionaraca, surovo  iza-
zivanje zemaljskih gospodara, samo
pospješuje. njihovu katastrofu, jer tje-

raju mase naroda u krajnost a vogje
Franja ZSE ja domagogiju. dai njih zamlja <.

radnička: vojska ne zgazi u svom pobje-

 dničkom pohod
> Naivno su površna i idiotski žalo= ličkom pohodu.

Političke bilješke

Članovi Državnog Savjeta imali bi
se, prama želji režimskih stranaka,
imenovati po partijskom ključu. I Hrvati
ostaju prikraćeni, pa je tome, kako
novine pišu, i sam Kralj zamjerio.
On je navodno rekao, da među kan-
didatima vidi mnogo dobrih partizana
malo dobrih činovnika.

Ministrom unutr. djela bit će ime-

novan Dragutin Pecić. Radikali nijesu «

zadovoljni sa ovom kandidaturom.

rev TED. s

__—_—

Iturno književno bilješke

rancesco Niiti: Evropa bez mira.
ovoj knjizi, koja je već prevedena
ro na sve evropske jezike i razpa-
a u stotine hiljada primjeraka te
a će tekom mjeseca jula o. g. izaći
hrvatsko-srpskom jeziku, autor u
[ poglavlja razlaže rezultate mirov-
ugovora, govori o njihovim izvo-
a i &vrhama, o pobjednicima i po-

djenima, o odšieti, te o obnovi
ope i politici mira.

am autor napisao je u hrvaisko-
kom izdanju posebni predgovor.
va vanredno aktuelna knjiga imati.
15 štampanih araka velikog formata,

) je lijepo opremljena, imade s pri-
A sliku autorovu, te je po svom

Ižaju i opremi jedinstvena pojava
našem knjižarskom tržištu.

njizi opredjeljena je niska prodajna
na i to Din. 20.—, po komadu.
tom, ako je novac unaprijed poslan.
| 22.—, a pouzećem Din. 28.—.
jelo će izaći u kcm. nakladi ,Zab.
pe: u Zagrebu, dom
).

ljemačko-Jugoslovensko društvo
erlinu. U prostorijama hotel ,Es-

pm
Ma.

nik Philipp Scheidemann,
. Heile, Hermann Wendel,

planade“ u Berlinu osnovano je ,Nje-.
mačko-Jugoslovensko društvo u Berli-
nu, za unapredjivanje kulturnoga i
gospodarskog zbliženja“. I ako je isto
poslije podne bio sprovod ministra
vanjskih posala Raihenau, odazvale su
se pozivu mnoge ličnosti, pa megju
ostalim : podpredsjednik ,Reichsiaga“
g. Dietrich, narodni poslanik profesor
dr. Otto Hoezsch, vrhovni građonačel-
Wilhelm
ministar dr.
Koster, saski poslanik dr. Georg Grad-
nauer, poslanik kraljevine Srba, Hrvata
i Slovenaca g. Vintrović sa svim višim
činovnicima poslanstva, veliki broj pro-
fesora universiteta visoke tehničke ško-
le, kao i drugih iz raznih fakulteta,
zatim više članova iz bankarskih i in-
dustrijskih krugova. Sa strane štampe
prisustvovali su: Gosp. Georg Bern-
hard, glavui urednik ,Vossische Zei-
tung“, g. Teodor Wolt, glavni urednik

»Berliner Tagblat“, g. M. C. Jahn, zaš

stupnik američke štampe u Berlinu.

G. konzul M. Wiener čijom je ini-
Cijativom i zaslugom društvo osnova-
no, držao je kao predgovor predava-
nje o gospodarskom stanju Jugoslavije.

U svom govoru istaknuo je, kako je
neophodno nužno gospodarsko i kul-
turmo zbliženje sa Jugoslavijom, te da

.je to u isto vrijeme u interesu obiju na-

roda tim više, što Jugoslavija imađe
uslijed mara svojih žitelja pred sobom
veliku budućnost. U Jugoslaviji dobro
je došao svaki onaj, koji je spreman
da energično radi oko podignuća zem-
lje. G. Hermann Wendel-od irankfurt-
skoza-jugoslovenskog društva, s kojim
će ovo novo osnovano društvo zajed-
no da radi, naglasio je u kulturnom
pregledu o Jugoslaviji, da obzirom na
čitavu prošlost postoji izmedju Nje-
mačke i Jugoslavije mogućnost za za-
jednički rad.

Petar Nanzen, Marija. Knjiga lju-
bavi. (Izdanje S. B. Cvijanovića — Beo-
grad, 1922. Cena 8. din.) Knjiga poe-
zije i ljubavi, ispevana u snažnom i
jedrom ritmu Solomonove ,Pesme nad
Pesmama“.

Vrelo, strasno osećanje spram žene,
prirodno i neizopačeno lažnom  senti-
mentalnošću, dano je ovde sa puno

 umetničkog dara i psihološke tačnosti.

Istorija ljubavi iznesena u lirskim  pe-
smama u prozi, čiji ritam bije odme-

NARODNA PEPUBLIKA HRVATSK

NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNII

najzaslužnije četvrtine

.R

U bugdetnoj debati održao je Dr.
Trambić govor kojim je oštro. kritiko-
vao režim. Srbijanska štampa primila
je nepovoljno ovaj govor radi stavka
O sporazumu sa Bugarskom, te o sr-
bijanskoj koncepciji nar. jedinstva.
Više se nar. posl. također osvrnulo
na ovaj govor.

Stejić je napokon ipak pomilovan,
i ako su se mnogi članovi vlade tome
odlučno protivili.

O američkom zajmu glasalo se u
financijalnom odboru, pa je prihvaćen
sa 12 proti 6 glasova. Megjutim u par-
lamentarnim krugovima gleda se veo-
ma skeptički na sklapanje ovog zajnmia.

=

#

-

Akcija dr. Smodlake. U nedjelju a

je dr. Smodlaka održao zbor u Splitu,
na kojom je govorio o akciji pred
sastanak u Zagrebu, prama zaključku
sastanka u Ilidži. U svom govoru 0o-
štro je kritikovao sadašriji režim,  isti-
čući da ga treba oštro dijeliti+od dr-
žave. Jednako je pogibeljna i separati-
stička politika hrvatskog Bloka, jer
jedino u: Jugoslaviji Hrvati mogu da
vide svoju nacijenalnu budućnost. Iz-
među ceniralističkog režima i separa-,
tističkih struja spas je države na sred >
njem putu. smao
Megju vogjama Hrvatskog Bioka.
Stjepan Radić ovako piše. o jednom
od najuglednijih vogja , Hrvat.“:
geti
nik'dr. Rittig ,u
ho: jeno te isto sa. zast

ni i "socija i preponizni monarhista,
a po svojoj taktici # on slovoljno _is-
puhnuta lopta i uvijek" nasiriij
ranča. Zato je neukusno kad takav:
neiskreni i do krajnosti častohlepni“
mekušac govori o borbi i to — još o
borbi svega hrvatskoga naroda, pod
kojim on misli ili isključivo ili u pr-

vom redu samo sebe i svoje gospod- ,

sko dotično  popovsko društvo. Baš
ovo Rittigovo otvoreno pismo pisani
je dokaz, da i on — doktor bogoslo-
vlja — nema ni pojma o tome, da je
velika razlika izmedju vjere, koja je
od Boga darovana krepost, i izmedju
pojedinih svećenika, koji u mjesto da
budu sol zemlji i svijetlo narodu, Ta-
dje su petolizci NAJ i bič Siro-
tinje“.

>

—————

| : kEka š
reno i zadovoljno, užurbano i nervo-

zno, iščekivajući i -isprekidano, već
prema tome kakav je stadij ljubavi

koji se opisuje. Ovde je iznesen jedan.

nov odnos između muškarca i žene,
jedan nov pogled na polnu ljubav.
Žena se ujedno voli svim nagonom
prirodnim. To je ljubav jednog natu-
raliste, koji u ženi gleda pre svega
žensko, pomešana sa ljubavlju ideali-
ste sentimentalca koji uzdiže ženu na
pjedestal božanstva.

Jedna zdrava, prirodna ali ipak ra-
finirana, složena i duboka ljubav.

Veljko. Petrović Tri Pripovetke.
(Izdanje S. B. Cvijanovića, Beograd,
1922. god. Cena 12. din.) G. Veljko
Petrović je jedan od retkih književnika
predratne generacije, koji je i posle
ovog svetskog loma sačuvao stvaralač-
ku moć i izneo svež i neoštećen tale-
nat. Izgleda da se nije mnogo koristio
iskustvom ratnih godina kao i ostali
njegovi predratni drugovi, — nije se
mnogo izmenio, ali je ostao uravnote-
žen i. sposoban da nastavi pravcem

ana na=-“

ajedni- 58
»Krupna je naime laž — daje žup“
javnom političkome

Je nekokait: Ri š

kojim je započeo. Negove pripovetke |

spadaju među najbolja dela naše pri- |
povedačke Ren: a. su tople,

&. 5
.. u SA
ko
LR
u
.
e.
i sis:
a ' ta . 4
p=
dA a*
.-
a
“a pre
# bia
.
Bu
Pati 4 #..
ose ;
s 8. x ž
m urosg rena toda
be a = 3
#. “1, 4E
La
ba
đ
ki
o
Kos
dd Ž
si k
z :
.
4
'
'
&
=
o
BR. Ž
# “a
4
Pa "
ME.
md
sk