E ž : i a x Š Pa ; m sk , poe | OSA: Odbor ,RADA« im Pošt. Ček. .d. Ze SLEFON e VE: Br: i AVA: ŠTAMPARIJA »JAD RAN“ d iištvo : UI. izmegju Polača 356. ZI SVAKOG. ČETVRTKA Sp odi na IV retuanski reghcionnrci )ovodom veličanstvenog zemljo- jičkog zborai kukavnog postupka Bokratsko- -radikalsko - klerikalske licije u Opuzenu). * pi š rilikom - zbora. neretvanskih zemljo- unaše državne zgrade. U kriigovi- [gospode posjednika, u štamp de- ratskoj. i radikalskoj, uobičajilo se | nazivati demagogijom, a sva i a ili predavača o zemljoradni- in pok cretu (okrštavati demagogom, | jodavajući mu, razumije se, Perikle- 2 slavne osebine nego prišivajući najgora svojstva Z\dglasnog Klo- a1 Cleona. Tako: se pod silu hoće nametne zemljoradničkoj stranci: Bopol demagogije. Zaboravlja se da- | na duboke socijalne uzroke. .po- h4 4 \ težačkih gomila. isnikako«+ s se ne? tlizuju | užasnu proval Aementar. a. Ova zas | vanih * «statomođnih konservatora | lalnog poretka kike druši td u spriječava | liskoj režimskoj. koaliciji da zagle- aju već sve naše plodonosjegyni““ eriju se da dosegnu f najveća brda seljačke otadžbine."“ Smiješno " je, upo le, podavati se proizvoljnim ljama, 4 ovaj Gkeanski pokret, koji a peijelim. kopnom zemaljskim, a će. zametnuo tamo negdje u du- ama vjekova, objašnjavati logikom trijske policijske birokratije, koja je Wim političkim i svim socijalnim po- ima nazrijevala uticaje crne ruke Olicine fanatika i mističnih šlagera bbrojnih demagoga. Da, ne samo trijska birokratija koju se hoće da i u zaborav (i ako ona živi još u oj zemlji u Kn ane izdanju) bije teška i nezahvalna uloga onih . kse“ izlažu da nadljudskim rom ča 8 snaga: . probugjenih vjekovnih IO: i di pljenost. lično: zainte- “i razgovarao Sa tikućanima o nasiljima zemaljskih gospodara, kamatnika, ka nego mi imamo ov ovoij ia X: | am mogli dosta da pričaju o naivnosti po- litike petrogradske kamarile, kad su. i onako lijeni da prouče historiju — Matije a nika stoji mima i nepomična, discipli- već naši državnici i političari i “ Gupca, i kad bi odista bilo ičmitost:* Mi smo u gruboj praksi na sktrpšti-. nama, po selima i po težački grado- vima, upozna i sav rinoteronski glu- pavluk 1 ku tvrdoglavost zema- ljskih m, kampanilskih uzur- patora vlasti, koji sa šakom. pristaša će da zaustave bujicu koja prodire motike. Ko nije.zagledao u romanjička gni- - jezda starih neretvanskih gusara, koji su sa par ribarskih jedrenjača držali dt šahu ratne flote venecijanske pluto- kratske. republike, ko nije pasmatrao kako neretvanski .naumyorni zemljora- dnik jendeči malatično \lato, do pasa u vodi žegi tropskoga sunca, ko ije zašao it+ neretvanske seoske kuće, jed ao brojnu grozničavu djecu kako ažu roditelje wkrutoj životnoj borbi ji- šata i. seoskih pauka, ko“ sve. to nije jeznije elemente u demokratsko- -IA- shvatio i osjetiš, taj.ne može. da g0-.; vori o agrarnoj reformi ni da sudi o jao < bu prave_i izvore “poplava ko; koje. pri oskićjoo nuždi da. se promijeni ovaf ne bolji konačno ekonomskoj pravdi. sna nastojanja zemaljskih. gospodara da i dalje drže u bludnji zemljoradničke gomile, u luđoj nadi da će očuvati i nadalje moralno, materijalno i fizičko neograničeno gospodstvo nad kmeto- vima, da im parasitski sišu srž života, ali je još jadnije i tužnije što državna vlast, u ovoj našoj slobodnoj i gotovo isključivo zemljoradničkoj domovini, pomaže udružene reakcijonarce iz svih gospodskih stranaka, demokratske, ra- dikalske, klerikalne i begovske, u nji- hovoj ,nekulturnoj težnji da drže u broj carističkih predstavnika. koji bi“, zemlje pod svakim udarcem kmetske < Protivnička tabora, age 1 vrijednosti, vali POJEDINI BROJ 1 DINAR PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST Broj 157. > nesavremenom ropstvu tri najnaprednije, najzdravije i našega naroda. Ko je imao prilike da vidi, na zbo- ru u Opuzenu, kako masa zemljorad- novana i organizovana, dok je triđe- Lika u Opuzenu desile su se stvari. dno da na njih postavljamo pretežak _ setak združenih demokrata, radikala i > zabrinjuju, jer su to grdni preda Zab tjev studiranja historije staroga Rima, kierikala , uzaludno pokušavalo, pod ci neminovnih i možda vrlo skorih irancuskih revolucija, i tako dalje. esa koji bi mogli uzdrmati osno- . protekcijom vlasti, svojim uvredama 1 prostotom, da ih izazovu, da im ometu “ skupštinu, a naročito ko je sa lagje gledao purpuri hotentotskih i zulukal- Ski akrobatskih igara koje su proizva- gjali oni koji tvrde da je naš težak još divlji, nekulturan i nesposoban da sam sobem vlada, ko je vidio ova dva jedan, golem po broju, silan po samosvijesti svoje sna- monumentalan po svom stoičkom miru i nepokolebljivoj odluci, a drugi, neznatan po broju, ljut'i bijesan videći očito da mu vlast izmiče iz ruku, smiješan i kukavan u težnji na nasilje pod zaštitom žandar- skih bajuneta, ko je sve to vidio u Opuzenu i po drugim kulama zemljo- radničkih neprijatelja, taj je morao doći do zaključka da su zemljoradnici već gotovi da nastupaju u odlučnu bitku da završe svoju vjekovnu borbu za ekonomsku slobodu i socijalfiu pravdš. Koalicija reakcionaraca, surovo iza- zivanje zemaljskih gospodara, samo pospješuje. njihovu katastrofu, jer tje- raju mase naroda u krajnost a vogje Franja ZSE ja domagogiju. dai njih zamlja <. radnička: vojska ne zgazi u svom pobje- dničkom pohod > Naivno su površna i idiotski žalo= ličkom pohodu. Političke bilješke Članovi Državnog Savjeta imali bi se, prama želji režimskih stranaka, imenovati po partijskom ključu. I Hrvati ostaju prikraćeni, pa je tome, kako novine pišu, i sam Kralj zamjerio. On je navodno rekao, da među kan- didatima vidi mnogo dobrih partizana malo dobrih činovnika. Ministrom unutr. djela bit će ime- novan Dragutin Pecić. Radikali nijesu « zadovoljni sa ovom kandidaturom. rev TED. s __—_— Iturno književno bilješke rancesco Niiti: Evropa bez mira. ovoj knjizi, koja je već prevedena ro na sve evropske jezike i razpa- a u stotine hiljada primjeraka te a će tekom mjeseca jula o. g. izaći hrvatsko-srpskom jeziku, autor u [ poglavlja razlaže rezultate mirov- ugovora, govori o njihovim izvo- a i &vrhama, o pobjednicima i po- djenima, o odšieti, te o obnovi ope i politici mira. am autor napisao je u hrvaisko- kom izdanju posebni predgovor. va vanredno aktuelna knjiga imati. 15 štampanih araka velikog formata, ) je lijepo opremljena, imade s pri- A sliku autorovu, te je po svom Ižaju i opremi jedinstvena pojava našem knjižarskom tržištu. njizi opredjeljena je niska prodajna na i to Din. 20.—, po komadu. tom, ako je novac unaprijed poslan. | 22.—, a pouzećem Din. 28.—. jelo će izaći u kcm. nakladi ,Zab. pe: u Zagrebu, dom ). ljemačko-Jugoslovensko društvo erlinu. U prostorijama hotel ,Es- pm Ma. nik Philipp Scheidemann, . Heile, Hermann Wendel, planade“ u Berlinu osnovano je ,Nje-. mačko-Jugoslovensko društvo u Berli- nu, za unapredjivanje kulturnoga i gospodarskog zbliženja“. I ako je isto poslije podne bio sprovod ministra vanjskih posala Raihenau, odazvale su se pozivu mnoge ličnosti, pa megju ostalim : podpredsjednik ,Reichsiaga“ g. Dietrich, narodni poslanik profesor dr. Otto Hoezsch, vrhovni građonačel- Wilhelm ministar dr. Koster, saski poslanik dr. Georg Grad- nauer, poslanik kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca g. Vintrović sa svim višim činovnicima poslanstva, veliki broj pro- fesora universiteta visoke tehničke ško- le, kao i drugih iz raznih fakulteta, zatim više članova iz bankarskih i in- dustrijskih krugova. Sa strane štampe prisustvovali su: Gosp. Georg Bern- hard, glavui urednik ,Vossische Zei- tung“, g. Teodor Wolt, glavni urednik »Berliner Tagblat“, g. M. C. Jahn, zaš stupnik američke štampe u Berlinu. G. konzul M. Wiener čijom je ini- Cijativom i zaslugom društvo osnova- no, držao je kao predgovor predava- nje o gospodarskom stanju Jugoslavije. U svom govoru istaknuo je, kako je neophodno nužno gospodarsko i kul- turmo zbliženje sa Jugoslavijom, te da .je to u isto vrijeme u interesu obiju na- roda tim više, što Jugoslavija imađe uslijed mara svojih žitelja pred sobom veliku budućnost. U Jugoslaviji dobro je došao svaki onaj, koji je spreman da energično radi oko podignuća zem- lje. G. Hermann Wendel-od irankfurt- skoza-jugoslovenskog društva, s kojim će ovo novo osnovano društvo zajed- no da radi, naglasio je u kulturnom pregledu o Jugoslaviji, da obzirom na čitavu prošlost postoji izmedju Nje- mačke i Jugoslavije mogućnost za za- jednički rad. Petar Nanzen, Marija. Knjiga lju- bavi. (Izdanje S. B. Cvijanovića — Beo- grad, 1922. Cena 8. din.) Knjiga poe- zije i ljubavi, ispevana u snažnom i jedrom ritmu Solomonove ,Pesme nad Pesmama“. Vrelo, strasno osećanje spram žene, prirodno i neizopačeno lažnom senti- mentalnošću, dano je ovde sa puno umetničkog dara i psihološke tačnosti. Istorija ljubavi iznesena u lirskim pe- smama u prozi, čiji ritam bije odme- NARODNA PEPUBLIKA HRVATSK NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNII najzaslužnije četvrtine .R U bugdetnoj debati održao je Dr. Trambić govor kojim je oštro. kritiko- vao režim. Srbijanska štampa primila je nepovoljno ovaj govor radi stavka O sporazumu sa Bugarskom, te o sr- bijanskoj koncepciji nar. jedinstva. Više se nar. posl. također osvrnulo na ovaj govor. Stejić je napokon ipak pomilovan, i ako su se mnogi članovi vlade tome odlučno protivili. O američkom zajmu glasalo se u financijalnom odboru, pa je prihvaćen sa 12 proti 6 glasova. Megjutim u par- lamentarnim krugovima gleda se veo- ma skeptički na sklapanje ovog zajnmia. = # - Akcija dr. Smodlake. U nedjelju a je dr. Smodlaka održao zbor u Splitu, na kojom je govorio o akciji pred sastanak u Zagrebu, prama zaključku sastanka u Ilidži. U svom govoru 0o- štro je kritikovao sadašriji režim, isti- čući da ga treba oštro dijeliti+od dr- žave. Jednako je pogibeljna i separati- stička politika hrvatskog Bloka, jer jedino u: Jugoslaviji Hrvati mogu da vide svoju nacijenalnu budućnost. Iz- među ceniralističkog režima i separa-, tističkih struja spas je države na sred > njem putu. smao Megju vogjama Hrvatskog Bioka. Stjepan Radić ovako piše. o jednom od najuglednijih vogja , Hrvat.“: geti nik'dr. Rittig ,u ho: jeno te isto sa. zast ni i "socija i preponizni monarhista, a po svojoj taktici # on slovoljno _is- puhnuta lopta i uvijek" nasiriij ranča. Zato je neukusno kad takav: neiskreni i do krajnosti častohlepni“ mekušac govori o borbi i to — još o borbi svega hrvatskoga naroda, pod kojim on misli ili isključivo ili u pr- vom redu samo sebe i svoje gospod- , sko dotično popovsko društvo. Baš ovo Rittigovo otvoreno pismo pisani je dokaz, da i on — doktor bogoslo- vlja — nema ni pojma o tome, da je velika razlika izmedju vjere, koja je od Boga darovana krepost, i izmedju pojedinih svećenika, koji u mjesto da budu sol zemlji i svijetlo narodu, Ta- dje su petolizci NAJ i bič Siro- tinje“. > ————— | : kEka š reno i zadovoljno, užurbano i nervo- zno, iščekivajući i -isprekidano, već prema tome kakav je stadij ljubavi koji se opisuje. Ovde je iznesen jedan. nov odnos između muškarca i žene, jedan nov pogled na polnu ljubav. Žena se ujedno voli svim nagonom prirodnim. To je ljubav jednog natu- raliste, koji u ženi gleda pre svega žensko, pomešana sa ljubavlju ideali- ste sentimentalca koji uzdiže ženu na pjedestal božanstva. Jedna zdrava, prirodna ali ipak ra- finirana, složena i duboka ljubav. Veljko. Petrović Tri Pripovetke. (Izdanje S. B. Cvijanovića, Beograd, 1922. god. Cena 12. din.) G. Veljko Petrović je jedan od retkih književnika predratne generacije, koji je i posle ovog svetskog loma sačuvao stvaralač- ku moć i izneo svež i neoštećen tale- nat. Izgleda da se nije mnogo koristio iskustvom ratnih godina kao i ostali njegovi predratni drugovi, — nije se mnogo izmenio, ali je ostao uravnote- žen i. sposoban da nastavi pravcem ana na=-“ ajedni- 58 »Krupna je naime laž — daje žup“ javnom političkome Je nekokait: Ri š kojim je započeo. Negove pripovetke | spadaju među najbolja dela naše pri- | povedačke Ren: a. su tople, &. 5 .. u SA ko LR u . e. i sis: a ' ta . 4 p= dA a* .- a “a pre # bia . Bu Pati 4 #.. ose ; s 8. x ž m urosg rena toda be a = 3 #. “1, 4E La ba đ ki o Kos dd Ž si k z : . 4 ' ' & = o BR. Ž # “a 4 Pa " ME. md sk