\ m |
XMhZI SVAKOG ČETVRTKA

LAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN“
Luištvo: Ul. Izmegju Polača 356.
Ta Pošt. Cek. Ured. Zagreb 38.079.
KELEFON UPRAVE: Broj 94. —

NIK 1 IZDAVAČ: Odbor ,RADA«

| odina IV.

==.

o

Dubrovnik, 27. Jula 1922.
E.

dzadnji ,Ay6posuuk“ donosi jedan
čan uvodni članak pod senzacio-
Mim naslovom ,Zemljoradnička stran-
I raspadu“. Nema sumnje da je ra-
lie pogodio po sred srca veličanstve-
kspjeh zemljoradnika, naročito u
ji- Hercegovini, Vojvodini i Dalma-

pa sada nekako pokušavaju da

šure svoje strahotne poraze u Ro-

ki, Zenici, Prnjavoru, i tako dalje
je na hiljade težaka pod zasta-
a prešlo iz radikalskog tabora u
ljoradnički. Dovoljno je pročitati
ak šabačkog ,,Panukana““, koji se pre-
hrava u mjesnom radikalskom orga-
\k emfazom krupnih slova i pompom
og lažnoz naslova na četiri stupca,
se vidi kako se radikali muče i
ijaju pod" smrtonosnim udarcima
im zemljoradnici zadavaju i kako
kali očajavaju i mahnitaju gleda-
pred sobom svoju neminovnu

x omadne, prilikom jednog furtimaš-
izleta svog urednika u Blato na
čuli, ,,Iy6poBHuk“ je pokušao, u
oliko članaka i dopisa, da zavara
iške težake, ne bi li ih krišom i
bilaznim putem dovukao do izborne
| radikalske stranke — da kmetske
Mice bacaju u korist zemaljskih go-
Klara. I da ta prevara uspije što lakše“
\Sposuuk“ je udarao protiv blatske

node, a gladio težake niz dlaku —

kad je zapazio sada da težak blat-
kao i svi težaci po Jugoslaviji,
laju svog protivnika u svakom seo-
m pauku, pa zvao se on demokrat
radikal, i da svi vjerni težaci soli-
o stoje uz svoju zemljoradničku
nku, spremni da svoje glasove dađu
ho onima koje ,Težačke Sloge“
edinih srezova proglase kandidati-
i svoje zemljoradničke stranke, kad
Kdakle ,,Zly6posuuk“ uvidio da se te-
i ne mogu voditi za nos kao negda,
la se oborio na  zemljoradničku
linku ogorčeno i žučljivo!
Kto se babi htjelo, to se babi snjelo !

ihrovački znfituberkatozni disgancor

godišnjeg izveštaja ,Antituberku-
mog dispanzera u Dubrovniku“.
| (Glasnik. Min. Nar. Zdravlja)

Meseca decembra 1920. otvorila je
itodna Ženska Zagreba u Dubrov-
lu uz materijalnu pomoć Zdravstve-
Odseka u Splitu prvi dispanser
plućne bolesnike u Dalmaciji, koji
već kroz ovo kratko vreme svoga
Kadašnjega rada potpuno opravdao
ile položene u njegov rad, te može
služi za ponos uglednim gospodja-
a dubrovačkim, a za uzor drugim
nim društvima, koja svojim privat:
ih dejstvovanjem doprinašaju ne malu
moć državi. - | Dah
S obzirom na prilike mesta, prema
lima ima dispanser služiti za suzbi-
hje tuberkuloze u malome gradu, 1z
o praktičnih razloga je rešeno, da
radi ne samo socijalno-higijenskoj

"preduzme i ambulatorno lečenje. u
ju, da se s vremenom dogje do di-
ansera, koji će se baviti sa svima
rama u suzbijanju tuberkuloze, kako
tijalno-higijenskim, tako i dijagno-
“ko-terapeutskim.

LKLIK_ ITE IPEDE PONCE TE RTA nn PA

ži za tuberkulozne porodice, već da |

medo

j Pobožne želiice radikalske

(Pažnja zemljoradnicima u Blatu)

Radikalsko demokratski režim ima do-
duše neprijatelja na pretek u cijeloj
opoziciji, ali ni jedna stranka niti
ikakva opozicionalna grupa nije do
danas bila u stanju da uzdrma  polo-

žaj današnje vlade. Šta više, nespretna |

taktika plemenskih i religijskih  stra-
naka, rgjave i pogriješne kalkulacije u
strategiji komunista, i akademska iner-
Cija vanstranačkih intelektualaca, samo
je učvrstila pjedestal na kojem se si-
ledžijski ukočio današnji režim. Jedino
zemljoradnička stranka uspjela je da
formira svoju silno organizovanu vojsku,
da onda vještim operacijama pregje u
pobjedničku ofanzivu i uzme radikalima
i demokratima jednu poziciju za dru-
gom. Vodeći trijeznu i dobro smišlje-

nu opoziciju u parlamentu, a živu,

upornu, sistematsku agitaciju 1 orga-
nizaciju u masama, zemljoradnici su
postali gospodari situacije u zemlji,
tako da već danas demokr«tsko-radi-

kalska koalicija ne zna načina kojim |

da produži svoj neustavni režim: da
li da odlaže ili da pospješi izbore. Pro-

duže li i nadalje da vladaju dosadanjim

načinom, demokrati i radikali će samo
da tjeraju svoje pristaše u zemljorad-
ničke redove; a izagju li na izbore da

dadu odlučnu bitku, njihov je poraz.

neizbježiv i — vlast je izgubljena. Ova

dilema baca u cčaj radikaisku i demo-

kratsku štampu. I ona, u svom bjesnilu
i bunilu, udara na zemljoradnike, go-+
tova da i njih, jedini još djelotvorni

državotvorni elemenat i jedinu nadu |
ogorčenog, izvaranog naroda, proglasi |

neprijateljima države. Pomalo, gospo-

do! — Ono što vam je upjelo s ko- |
“ munistima neće vam uspjeti sa zemljo-

radnicima, ma koliko vi nazivali zem-
ljoradnike sumnjivim imenom ,komu-
nisti broj 2“, valjda u ludom vjerova-
nju da će neka nova ,Obznana broj 2“
razbiti ili zaustaviti golemi pokret
zemljoradnički koji je prodro u sva
sela naše otadžbine i osvojio svaku
kolibu mučeničkih naših težaka. Bata-

Uz duhu današnjega vremena, gde
amerikanskom brzinom, ali bez ameri-
kanskih sredstava niču nove ustanove,
da zadovolje potrebe bujnoga držav-
nog razvitka, počelo se je u Dubrov-
niku' raditi ,pre vremena“ — u jed-
nom mračnom suterenu, bez ikakvog
dispanserskog  uredjaja. Ali se nije
klonulo. Radilo se je i dalje u očeki-
vanju, da će se prilike poboljšati. 1
zbilja, već nakon nekoliko meseci, in-
tervencijom Ministarstva Zdravlja ustu-
pilo je Vojno Ministarstvo izvrsne 1o-
kale, u kojima je dispanser svoj ure-
djaj mogao smestiti i rad razvijati. Ali
sva sreća ne potraja dugo, jer se i
ova dobivena zgrada morade vojnom
miristarstvu vratiti, a dispanser dobi

nove prostorije, koje će se imati adap-

tirati i dopuniti sa potrebnim  uredja-
jem — a za to sve potrebuje znatnih

materijalnih žrtava, koje će imati da

nosi u prvom redu država,
Uza sve ove bede, koje je dispanser
preživljao, irequentacija bolesnika bila

je došla dobra. Gotovo samo spontano

prijavilo se je 247 bolesnih lica, od
kojih je posve neznatan deo došao po

uputi lekarskoj. a najveća većina (med

njima preko polovine deca) dolazaše

\ |
NARODNA REPUBLIKA bak
ozalaga nin tATEKA. DURI

ooo moja

lite, gospodo, te naivne želje i kanite
se nasilnih sredstava — jer prekasno

stigoste na bojište, gdje naša vojska “

stoji it redovima daleko - daleko
brojnija od vaše i visoko-visoko  od-
lučnija i spremnija nego li su šarene
vaše pristaše povezane kurupcijom i
snabdjevene sinekurama. Vaša vojska
je vrlo nepouzdana, a našu vodi ve-
lika ideja i visoka morala, ekonomska
sloboda i socijalna pravda. Tačno od-
mjerite snage i — položite oružje.

m

Odazivljem se rado ljubeznom po-
zivu Gosp. redaktora »Rada«, da na-
kk nekoliko riječi o današnjoj
Poljskoj, i to radije, jer ovaj grad nije
nepoznat poljskoj kulturi. Ta ovdje
življaše glasoviti pjesnik Gundulić,
koji usvom Osmanu bijaše opjevao
istr predmet, koji i kod nas Vaclav
Potocki (ž. u 17. v.) u djelu: »Hoćim-
ska vojna«, gdje opjeva bojeve Poljka

s Turcima 1621.
1Ž Babešvnika je i najbolji južno-
slovenski ME iatik Ivo Vojnović, či-
je drame »Dubrovačka trilogija« i
» Gospođa sa suncokretom«, otrag ne-
koliko godina, u krakovskom pozo-
rištu doživlješe ushićen prijem i brat-
sko shvaćanje. S druge strane pleme-
niti pisac, koji se je borio _ mačem i
perom za slavensko bratstvo, koje-
mu je udario vidan dokaz u nizu ro-
mana Teodor Tomas Jež (Zigmund
Milkowski) obradio je dubrov. po-
vijest u romanu u četiri sveska, s
natpisom: »Slavenski vojvoda. U
ovom romanu crta on moć slobodne
republike u 15 v. te ističe dodirne
tačke s poviješću Poljske za Vladisla-
va Jagela ne zaboravljajući  splet-
“ke habzburškog dvora,. koje bijahu

uperene protiv Poljaka i Jugoslovena,

Radi ovih sveza meni je ugodno da
nešto napišem o Poljskoj.

Naša država, koja živi tek otrag
četiri godine te se sastoji od tri dijela,
koji preko sto godina bijahu izloženi
raznim tuđim utjecajima, nalazi se
sveudilj na putu ka konsolidovanju.
Zato Poljska još nema dosad ono zna-
čenje, koje bi mogla imati kao drža-
va od preko trideset miliona stanov-
nika. Ipak ona g dana na dan biva
jača te postiže sve veću znamenitost,

u dispanser moleći pomoć u hrani i
odelu. Medju pregledanima većina ih
je bilo slabunjavih, anemičnih, slabo-
krvnih, 38 sa dijagnozom fibrozne tu-
berkuloze, a 20 sa otvorenom tuber-
kulozom. A

Podvrgavajući ispitivanju materijalno
stanje i bedni život ovih jadnika, a
naročito stanove, radijonice, škole po
uskim i mračnim ulicama, starinskih
delova grada Dubrovnika, nije bilo
teško pronaći uzročnu vezu izmegju
njihova bednog zdravstvenoga stanja
i materijalne nevolje.

Zbog pomanjkanja materijalnih sred-
stava i prilika da se uredi dobra ordi-
nacijona soba sa stolom za pregleda-
vanje i instrumentima, a nekmoli la-
boratorija sa mikroskopom i reagen-
cijama, prvi radovi su imali u glavnom

socijalno-hygijenski zadatak. Dispanser
je nabavio dovoljan broj kreveta, koje
je besplatno pozajmljivao sa postelji
nom, kao i pljuvačnicom za sobu, ko-
jima je snabdevao svaku kuću, gde je
slučaj tuberkuloze prijavljen. U 7 slu-
čajeva uspelo je teže, neizlječive bole-
snike sklonuti u bolnicu, a njihove
stanove desinfikovati.

;
: w

ODVNIK,

OK pank ma danju Djk

o E sisi ošita 2, JA

Pošto je medju posetiocima bila ve- |

POJEDINI BROJ 1 DINAR

PRETPLATA 7 40, Din. NA GODINU
INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

Broj 159.

“. a
.

što dokazuje približavanje i veze s

malom atantom, koja, dandanas, u
srednjoj Evropi igra nemalu ulogu.

* U spoljnoj politici iza bojeva, koje
imahu voditi Poljaci s Ukrajincima,

F .. . . 5
Nijemcima, Čehoslovacima i sa so-

vjetskom Rusijom i pošto su Poljskoj
udareng = granice = prisajedinjenjem
Sr, Litve s Vilnom i G, Šleske, naša
se država razvija u prijateljstvu s
Francuskom, s Jugoslavijom i sa su-

 sjednim narodima, da se obrani od

ekspansije bolševika, koja nam uvi-

jek prijeti, i od Nijemaca, Koji uvijek |
, misle na osvetu. U nutarnjoj politici

naše značenje oslabljuju, valjda, stra-
načke borbe, ali će nastajni izbori
za parlamenat, budući da imamo svoj
demokratski ustav, znatno pridonijeti
tome, da ćemo stupiti na slobodno
polje zdrava razvitka svojega narod-
noga života,

Ja ne sumnjam, da će se, kroz ne-
koliko godina, pošto sasvim zacijele
ratne rane te se zalru razlike triju
dijelova poljaštva, Poljska ubrajati
među veće države po svojoj zname-
nitostL U trgovini i obmstu vidi se ve-
lik napredak, Naš poljski Manchester
grad Lodz sa po miliona stanovnika,
proizvodi najviše rukogvorina, te ima
veliko značenje, i ako ne ono predra-
tno, Prusi i Austromadžari za opsa-

de poljskih krajeva .u syjetskom ratu “

smisliše davolsku misao i uništiše sve
sprave tvornica te! odvukoše u svoju
domovinu sve mašine, |

I pored sve jezive skupoće mašina

«nabavljaju naši tvorničari iz inostran-

sta potrebite sprave i tako već ima“u
našoj zemlji nemalo tvornica. Sajmo-
vi u Poznanju i Lavovu privlače mno-

.ge inostrane trgovce koji prave naru«

vw *

žbe u vrijednosti od preko sto milio-
na, Mislimo, da bi i za Jugoslavene
bilo dobro, kad bi zbog devalvacije
novca osnovali trgovačke veze s
Poljskm. Naša valuta ne stoji visoko,
čemu je uzrok, što još nema utvrđe-
nu vrijednost 1 što su se društveni od-
nosi kod nas kao i u cijelom svijetu
sasvim izmijenili, Središte kulturnog
života treba da bude u Varšavi,
glavnom gradu Poljske, koja ima mi-
lion stanovnika. Ovaj lijepi grad s
divnim Poljakinjama, koje zanose ci-
jeli svijet, nema toliku kulturnu pro-
šlost kao naš stari prijestoni grad
Krakov, koji ima najstariju poljsku
universu, osnovanu god. 1364. i polj-
sku akademiju nauka,

ćina skrofulozne dece, kao potomaka
tuberkuloznih roditelja, koji živu u mi-
zernim prilikama, rešeno je, da se
svima daje riblji zejtin (bakalarevo u-
lje) kroz celu godinu, izuzimajući je-
dino žarke ljetne mesece.; najslabiji i
najsiromašniji dobivali bi mleko sva-
koga dana, a pored toga izuzetno i
druge živežne namirnice ; težim sluča-
jevima davano je i maslo, a nekima i
druge pomoći. | |

U 6 slučajeva dispanser je vodio:
borbu sa stanbenim uredom da se stan
bolesnicima izmeni. U dva slučaja ovo
je i uspelo, a da se nije bolja asana-
cija stanova postići mogia, uzrok je u
opštoj oskudici stanova.

Dispanzer je vodio brigu i o stran-
cima, koji radi oporavljenja i lečenja
Dubrovnik posećuju. U hotelima su
izvešeni plakati, koji upozoravaju na
bolest pluća. I zbilja, već u ono prvo
vreme 14 stranaca se je prijavilo i
došlo pod brigu dispansera. |

Iz svega ovoga se vidi, da je Anti-
tuberkulozni dispanzer u Dubrovniku
(koji još nosi svoj naziv ,Starateljstvo
za plućne bolesti“) tekom cele godine
brigu vodio ne samo za plućne bole-

Šš ,

u

GA

š
pe 7
ki
ž "tg
đ
a * . F
ž
3
g '
&
t
i
M
\
\ :
|
LE
:
:
:
:
:
|
af
s!
i Z La
u. ke <
ši . atifaja |
Me s M S
“ši s , & PE :
md kak, di s
; “s,