s e a o. io < UPRAVA: ŠTAMPARIJA »JADRAN“ Račun Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. = Dredništvo: UI. Izmegju Polača 356. | TELEFON UPRAVE: Broj 94, — LAZI SVAKOG ČETVRT? Ka VLASNIK I IZDAVAČ: Odbor RADA“ K. mr I ka ko - Dubrovnik, 5. > Vojvode | jugoslovenske. pobede »Na kongresu srediijoškolaca 4 Beo- gradu jednoglasno ; je stvoren zaključak da se Prihvati kao zajedničko pismo latinica mI .kao zajednički poka ekavština“ — E Drbme nov.ne). že vi držite da je veći doga- ' ka n. pr. izglasanje ,prvog ju- goslovenskog budžeta“ u parla- omentu? Ne, svi ,dogagjaji“ a našoj dnevnoj politici vrlo su. prolaznog uticaja i od neznatne važnosti za budućnost nafega na-. roda, društva i države. Našim sta- rijim ne: uspeva nikako da stva-. raju epohe u novoj jugosloven- . skoj historiji. Sve su «razbucali, | sve su. zaprljali. I »krtsku. dekla-- raciju“, i deklaracije. Hrvatskog rar ea Sabora, i — sve. Stari | plemen-. ski. mentalitet drži ih imobilizo- vane. Pogju po korak napred i vrate se dva koraka natrag. Vrte se oko svoje sopstvene Osovine i oko jednog pitanja koje je je uvek na dnevnom redu; narodno Jje- gralnog jugoslovenstva pod: osva- Ta dinstvo. Megjutim, ništa se ne. preduzima da se to jedinstva ,pro- | Be Naprotiv, sve što se rit — kao da je upereno protiv na- — r rodnog jedinstva. | Počamši od dr- | imer 1S pa do _po- | stavljanja poslednjeg činovnika u eshaeziji, u svemu je kriterij: pleme. i — religija. Zbog toga se i ne krećemo napred, ni u čemu. Taman. kao. da čekamo neće li stari da — pomru. Pod »starim“ razumevamo ovde one koji su po mozgu i po srcu stari. oi Omladina je bila »dogagja- cijativu otaca domovine da se. makne na prvi njihov mig u smeru koji joj | oni naznače, gotova na a oo anost Toda | »savetodavne instancije“. sve, ne tražeći za sebe ništa. Ali kad joj ne dadoše posla, ili bolje kad joj htedoše zarobiti pažnju dnevnim jadima partijskim i ja- lovom borbom za slavu pojedi- nih ličnosti; omladina se je;“kao negda pre rata, oslobodila svih utičaja otaca da se krene s mesta gde je stala 1914. i u smeru koji je oZnačio Vidovdanski kongres Jugoslovenske Ujedinjene Omla- .dine. Omladina 'je dakle | našla samu sebe! Ona sada opet zna što hoće. Zato je to dogagjaj “koji treba zabčležiti i pozdraviti oduševljeno i i P-aši Raskidejući sve Bekić ga- zeći. preko svih. predrasuda, pa makar se one zvale «plemenskom hn “tradicij mili ako ćete narodnim ish blago», Spas: jedino u narodnom m e stvu; i oma razvija barjak _ inte- oku cenu. 24 pare će naši mudri i trezvenig aci “zabrinuto klimati prešedim Č lavama i uzdisati bojažljivo ; a nać nesigurnom sudbipom s ai nja — baš kao i u i vo rez doblju omladinske smela | delat nosti od 1907<— 1914. ali ol: dina se više neće osvrtati na. k.d pr uži in k ići svojim putem, verujući više pokojnom Skerliću i palim svo- ki dan vezu duge priče o narod-| HI Listu“ jima“ zbunjena. Čekala je na ini- nom jedinstvu a kroz noć opet . općine. da raspredu svoje šareno tkanje. # Napred i — dalje, omladino! | Ispuni ovu grobnu atmosferu se- r. E 3 ša ta Ce Ona: će 2 S i e : ipak su izabrana samo 4 Hrvata i 2 Slo- venca. Presjednikom je izabran biv. gu j min. Marko Gjuričić. jim drugovima nego li onima koji su na žalost ioš živi da svi ] obi se obaviti u novembru. U ,Dalm. izašao je zakon o izborima za _ nn —-- a Augusta 1922. mamu o. sbeksladih, svog čistog idealizma koji ne pozna granica, i ti ćeš — pobe- * diti, u poslednoj, odlučnoj, i ne- inovnoj, bitci sa plemenskim dinara upotrebiće se na ove radove: Z “dredrasudama i separatističkim programima. *"Napred, vojvode jugoslovenske dovršenje“ pruga koje su predviđene u Pobeded a Političke bilješke Re i inima Fot era, tjednim gromkim pokličem “ Ke . Budžet primljen. U subotu poslije podne prešlo se na glasovanje budžeta U cjelini, te je ukupno glasovalo 210 Beograd - Sarajevo. Beograd - Pančevo, “poslanika, i to 162 za, a 48 protiv. i to je predsjednik uz odobravanje ljen Dodavanjem velikog broja amand- mana, od kojih su neki došli u po- sljednji. čas, neposredno pred izglasa- nje, izmijenjen je budžet znatno, tako Be se u momentu glasanja nije moglo “omladina vidi. tačno da je i 1o znati, koliko budžet zapravo iz- nice.. . Kašnje se vršilo izračunavanje, led E onstalovano da u našem prvom: TE di MEvitom budžetu iznosi Be 982 000.000 a rashod sa svima ib imdmanima 6.926.000.000 dinara itako da je ipak bio neki suficit 5 ) milijuna dinara. | odali Izjavu: da ne će učevstvovati | izboru, pošto se od OVOg najvišeg suda . stvorila jedno partizansko tijelo. I ako se u javnosti dosta prigovaralo, da su i ovdje Hrvati i Slovenci zapostavljeni, - Općinski izbori u Dalmaciji imali # Zajam i njegova namena. Zajam je primljen prošle subote uveče. U .načelu jez za zajam glasovalo 152, pro- najavio da je budžet definitivno primi- Bitolj- Ohrid, Kočevlje-Stari Tj Vrbov- u prihod dobrenje Ba izvršenih detaljnih stu- a. za bran je Državni Savjet na ode skoj sjedniki | od 1.0, m, Prije pre- ev id inevni red“ zemljoradnici u pruga, Prilip-Gradsko-Štip-Kočane, Ro- tiv 18. Po PS rijatnoj debati | Dam Oglasi: 1 cm, skice u širini mine > u znposnn i LASVAK Dinara redak “. kt 162 za, protiv 10. Kad je već glasanje | bilo vrlo blizu, ministar financija pro- ; . čitao je tri nova člana, iz kojih se vidi usai zajma. | Clar 4: 4+ Nominalnih. TO miliona | »1, Na izradu nominalne željezničke pruge Beograd-Višegrad- Kotor; 2. Na zakonu o investicionom zajmu u ko- liko se“ iste ne bi mogle izvršiti iz drugog de'a zajma od nominalnih 30 miliona dinara, stavljenih na raspolo- . ženje vladi na opšte potrebe; 3. Na izradu normalnih železničkih pruga : Niš-Prokuplje-Priština-Kotor, Skoplje- Tetovo, Gostivar - Kičevo - Brod - Prilip- | sko- “Sevnica. »Za ove pruge rezervisano je po 2 milioga dolara (svega 6 miliona dola- ra) i dovršiće se iz prvog narednog zajma koji se bude Suloppo: za željez- "5 »Predlog za detaljan pravac žel. pruga podneće vlađa Skupštini na o- dija, a naj panja na s od 10 meseci posle stu- ovog zakona. | Član 5. — Ovlašćuje se Ki ljevotis Vlada da: može: pristupiti izradi gene- - ralnih planova: za ove pruge: Pila: d vac-Kraljevo- “Raška- Mitrovica, Sarajevo- po Split, “Požarevac - Prahovo, Varaždin- Koprivnica, Kovip-Smederevo, Raška- | Uvac, Beograd-Tuzla-B.. Luka-Unska gd gatec-Krapina-Golubovac, Vranje-Gilja- k. ne-Uroševac-Prizred, Bar-Kotorskizalev.“ »b) uskog koloseka : me af grad. »Član 6. — Ovlašćuje sE) Vlada da - | E. 1 može pristupiti pregovorima za zaklju- EA i čenje jednog zajma, koji će podneti | ' Narodnoj Skupštini na odobrenje, za. dovršenje i izradu napred navedenih | pruga u koliko se ne_ mogu izgraditi ok iz ovog zajma“. | (X jeo za hi + # Ise u a . —-— Dogsliske u Sjed. Am. diše pet godina, mjesto jednč a da ne budu ijednu državu jest dodatak od 1,062 tijekom nastajuće fiskalne godine. . Dopunjeni zakon o kvoti. NEW YORK (Jugoslovenski Odsjek F. L. LS. ) Na 30. juna navršila se je fiskalna godina 1921-1922; sa 1. julija začela je nova fiskalna godina. Doseljeničke vlasti su 0 ponoći na 30. juna zaključile račune o ikvoti u koliko - se tiče prošle godine i. otvorile. nove knjige za novu godinu. Drugim rije- čima: vrata su ponovno otvorena. do- seljenicima | iz onih država, koje su prije konca godine ispunile njima do- značeni broj doseljenika. . Skupnom rezolucijom Kongresa, pot- pisanom po Predsjedniku Hardingu 11. maju 1922., produžio se je zakon o kvoti, koji ograničuje broj doseljenika | na tri postotka od broja osoba dotične larodnosti u ovoj zeml ji god. 1910., lo BO. juna 1924. Samo su dvije pro- njene. bile učinjene u zakonu. Prvom romjenom. inozemci, koji dolaze iz Kanade, Newfoundlanda, Kube, Mek- ika, oi centralne i. južne Ame- ike ili susjednih otoka, mora da, su amo | obitavali neprestano. najmanje BG s ak 4 k nA! podvrženi djelovanju zakona o kvoti. Druga promjena je zaista dodatak. Njome zakon providja, da je protuza- | konito za bilo, koju osobu ili parobro- | darsko društvo da dovede u Sjedinjene Države bilo kojeg inozemca prekq | broja označenog kvotom ; i za svakoga takvoga inozemca parobrodarsko druš- tvo mora platiti globu od $ 200, i nadalje povratiti jednaku svota, koju je inozemac uplatio za vožnju od po- četnog mjesta svog putovanja do luke . Sjedinjenih Država, a tu svotu Collek- tor. ima predati inozemcu. Stranac, dakle, ako je deportiran radi kvote, * imade pravo na povratak novca, kojeg je uplatio za vožnju. Takova predvidje- nja nije bilo u prošlogodičnjem zakonu. II. Kvote za novu fiskalnu godinu. Vlasti su takodjer objavile “brojke pojedinih kvota za nastalu fiskalnu godinu. Nekoje su brojke ispravljene, pa broj dopuštenih doseljenika za bu- duću fiskalnu godinu iznaša 357.808, To jest, ovogodišnja kvota je za 1,978 lica veća od prošlogodišnje, koja se U f a za Poljsku i istočnu Galiciju. Prošle godine ove su dvije.imale zajedničku kvotu, dočim ove godine imadu svaka svoju. Važno je, i za to naglasujemo, da kvota uzima u obzir samo zemlju rodjenja, a ne zemlju podaništva ili državljanstva, ili zemlju u kojoj je ino- > .zemac nastanjen. Na pr. Talijanac ro- odjen u Carigradu računa se u tursku kvotu premda je možda stalno obita- vao u Italiji. | | [Il Nema ulaza preko kvote | Prema zakonu o ograničenom dose- ljivanju, točno je označen broj dopuš- tenih doseljenika iz svake pojedine države — takozvana godišnja kvota. Kroz jedaa kalendarski mjesec ne smije biti pripušteno više od jedne petine godišnje kvote. Ova petina godišnje kvote naziva se mjesečna kvota, i ni jedan inozemac, koji spada pod ovaj zakon, neće biti pripušten u zemlju, ako je mjesečna kvota dotične narod- nosti iscrpljena. Pošto je maksimum . dopuštenih . doseljenika svake narod. nosti u jednom mjesecu 20% godiš- a pam ka Hi *, ie NARODNA REPIELIKA HRVATSKA < PE NK UCNA DIDENATEK A“ PRNANAVIIK je može da iscrpi tijekom prvih pet mjes: (mA je seci. Godišnja kvota za Jugoslaviju ize nisi 6,426 i dosljedno mjesečna k koje: > 10 88 1,285. dr: Paša NG o Inozemac, koji stigne u američku luku, nakon što je kvota za dotični mjesec bila iscrpljena, biti će depor- tiran. Da se udovolji tehničkim pro- pisima, on je zadržan pri svom do- lasku za preslušanje pred izvanredno ispitno povjerenstvo, kao. i svaki drugi “ inozemac, koji nije, s bilo kojeg uz- roka, odmah pripušten. Board of Spe- | i cial Inquiry sasluša njegov slučaj, i_ ako pronadje, da je dotičnik došao nakon što je kvota za njegovu rodnu - zemlju bila iscrpijena, odluči, da se. takav inozemac ima deportirati. Uspr- kos toga, on imađe priziva na Secre- tary of Labor. Ako je deportiran radi kvote, tada imade pravo na povratak svote, koju je uplatio za čloži počerme točke svoga putovanja kak označena na voznoj Pai (initial point of departure indicateđ: in his ticket) do | Poba luke svog dolaska u Sje injene Države; . | "is 1 tu svotu isplati. parobrodsko «Bgištvo “a dt : dA KE KA s pre ge A ,. o SMB: : ja do X e # Y LEAN in s PoE ( g , Pa A 5 je tek navršila, Najveća promjena za dije kvote, to se Pam up kvota | poma Ere sam u luci dolaska, gen Big 3% #3 ,i : ' * \ f ke š ;