= fonNiK I IZDAVAČ: Odbor ,RADA«
PLAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN«
Miništvo: Ul. Izmegju Polača 356.
Bg Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079.
X KELEFON UPRAVE: Broj 94. —

kg
t
MA

o
a

Ed
š
:

odina IV.

pngres iavnih radnika u Zagrebu

ema zaključku liidžanske kon-
icije, obdrzaće se ,8. i 9 o. m.
konferencija, a 10. o, m. sam
sres javnih radnika u Zagrebu,
koji će imati pristup samo pozvani
Svrha je kongresu« — kako po-
[kaže »da po izmjeni misli o
 položenju naroda u raznim kraje-
aio uzrocima nezadovoljstva sa
llašnjim stanjem, potraži način,
ko će se, za učvršćenje državnog
 instva, zavesti u duhu bratske je-
ikosti bolji red u zemlji i usposta-
4 poremećeni sporazum između
da i Hrvata, koji je najtvrđi oslo-
knaše zajedničke države«.

freba se upoznati sa historijatom
obakcije da se shvati značenje

bg Kongresa, ET

Ddmah nakon sloma, jugosloyen-
od javni radnici, koji su se, i prije
“hk, zalagali za oslobođenje i ujedi-
bje, a koji su, za vrijeme rata, bili
bsleni na jugoslovenskim frontama
Mitar i izvan granica bivše Austro-
“Mrske Monarhije, pokušali su da
ore osnovice jedinstvenog držav-
 Kprograma u svrhu da mobilišu
škoncentrišu sve = jugoslovenski
 fještene jedinice za predviđenu i
minovnu borbu sa razornim  ele-
intom, koji se je poražen bio pri-
ko u kritičkom momentu prelaza
jednog stanja u drugo, u stadiju
ktranjivanja ruševina habsburškog
kstva i građenja temelja nove ju-
KMovenske države. so
Međutim, ne samo na strani naci-
klnog neprijatelja nego i u redovi-
| antiaustrijskim, počeli su se da
 Kanizuju protivnički  frontovi, do-
“še sa različitom idejom vodiljom
(sa zajedničkom  reakcijonarnom
idencijom, naime da zaustave pro-
k širenja nove ideologije jugoslo-
hske i formiranja jedinstvene na-
bnalne svijesti jugoslovenske.
Radikalna stranka je nosiocem ve-
srpske koncepcije. Savršeno ig-
rujući stoljetni uticaj tuđe vlasti
Inovooslobođenom teritoriju, radi-
Uli su u prvom času pokušali da na-
binu svoju političku koncepciju 1
bsto da protegnu svoju administra-
inu organizaciju na sve zemlje ko-
lje napustila austrijska vojska, ali
le je ostao stari administrativni
darat sa svim onim ostacima biro-
htskog i buržoaskog naziranja na
luštveni poredak i stare, još ne 1s-
Irjenjene, antipatije proti »bal-
Inizmu« koju je sistematski austrij-
dh. metoda »divide et impera« ubri-
bvala u žile habsburških  podani-
h Slijepi plemenski šovinizam, a
Inešto i konfesionalna intoleranci-
Ikoja nije nikada bez historijski
hdicijonalne i atavističke mržnje,
riječavala je radikale da upoznadu
avo stanje stvari i da nađu tačan
iterij za prosuđivanje istine. . Oni
izivaju »austrijanštinom« | Sve , što
k nosi patentni znak srbijanski, ili
krem pravoslavni, i okrštavaju »2%"
tijancem« svakoga koji tri puta
tevno ne prisiže da je jedini spas u
du boja crvene-modre-bijele.
Dva krajnost izazivala je sve vecu
akciju na hrvatskoj strani, gdje je
it u puvi čas oslobođenja izgledalo
je odzvonilo prigušenom ov-
ku. Koristeći se općim poratnim
zadovoljstvom i neredom, a nada-
je grješkama koje su, kao naročito,
ičinjali, neupućeni u nove prilike 1
“vješti ovom terenu, srbijanski či-
Ivnici, žandari i vojnici, frankova-
ki i klerikalni su agenti izašli iz re-
rve u koju su se bili zavukli od
taha pred narodnom osvetom u
tatkotrajnoj eksploziji = »prevrat-
\6« oduševljenja, Izazivajući uspo-
tne na predratnu »zlatnu krunu«
i koju se je cijela porodica | mogla
Igato da najede, upozoravajući na

BE
Ud
dici
od

SVAKOG ČETVRTKA

Dubrovnik, S Septembra 1922.

<...

razliku između austrijskog  pedant-
nog reda u administraciji i ovog ha-
osa sa carinjenjem, biljegovanjem ne-
stajanjem službenih akata, imenova-
njima protekcijom, napredovanjima
korupcijom, i tako dalje, najgori au-
strijski “ološ vršio je magički uticaj
plemenskom i konfesionalnom dema-
gogijom na izgladnjele, iznurene i
nezadovoljne mase, odstranjujući od
njih i potiskujući u pozadinu sve biv-
še narodne vođe i svu idealističku
omladinu koja je u svom divnom pre-
garanju htjela da prikrije i opravda
sve neispravnosti i pogriješke novog
režima, iz bojazni da kritika ovoga
ne bi pokolebala vjeru masa u sta-
bilitet države.

Đemokratska stranka, koja se je
u početku nazvala  jugoslovenskom,
ustala je kao arbiter između ovih ple-
menskih, i ne samo plemenskih, kraj-
nosti, da ih izmiri ili bar da pokupi
sa jednog i drugog fronta one koji su
bili gotovi da krše sve prepreke koje
su razdvajale plemena ne bi li jugo-
slovenskom sintezom organizovala
»državotvorne« elemente, Ali odmah
nakon sarajevskog zbora, demokrati,
jamačno pod direktivom Pribićevića,
otvaraju borbu protiv »Jugosloven-
ske Lige« — kao da je tu bio glavni

Tell stan —i »jugoslovenski

neprija
generali« uzajamno se mrcvare dok
im »Velikosrbi« s jedne a »Veliko-

hrvati« s druge strane zavađaju voj-
sku u »zeleni kader« rušitelja jugo-
slovenske državne misli. Osjećajući
da im se vojska raspršava, demokra-
ti se združuju sa radikalima  popri-
majući

borbi a napuštajući za volju radikala

“jednu za drugom osnovne ta ke svo--

ća programa. Ostajući sami »gene-
rali bez vojske«, oni žučljivo ogova-
raju sve one javne radnike koji su
im po programu bili najbliži ali koji
su zazirali od sistema vodstva demo
kratske partije i kompromisa u koje
se je utapljala demokratska misao
nakon divljeg režimskog braka radi-
kalsko - demokratskog. = Posljedice

ovog gloženja bile su fatalne. »Ter-

tius gandens« bili su radnkali s jed-
ne, a radićevci s druge strane, dok
su narodne mase, srpske i hrvatske,
snosile svu težinu ove borbe koja
upropaštava sve tekovine narodne
a ugrožava i samu državu.

Današnji pokretači kongresa u Za-
grebu, pokušali su već u Parizu da
nađu »srednju liniju« kojom bi pošli
sami da onda povuku = srodne
elemente u zemlji, a po mogućnosti
i cijele već postojeće partije, ne bi li
se izbjegla katastrofalna kriza u zem-
lji zbog neizbježnog sukoba  izme-
đu Srba i Hrvata. Ali taj pariški
»Smodlakin predlog« nije naišao na
dobar prijem u domovini, a ni njego-
vi potpisnici nijesu mogli da razviju
dalju akciju, jer su bili zadržani po-
slom na mirovnoj konferenciji u Pa-
rizu. Iovi, od protivnika nazvani
»enerali bez vojske«, nijesu odista
vršili skoro nikakav uticaj na razvi-
tak naših političkih prilika, jer su
narodne mase bile već angažovane u
raznim strankama, a njihovi »simpa-
tizeri« rasijani i neorganizovani po
gradovima nijesu dakako mogli svo-
jim platonskim izjavama i akadem-
skom kritikom da poprave situaciju
koja se je pogoršavala iz dana u dan.
Ali konačno, izazvani općim nezado-
voljstvom u zemlji, a potaknuti  po-

.javama disidentstva u  demokrat-

skoj stranci, nesuglasicama u »Hrv.
Bloku« koje prijete rascijepom, Pro-
tićevim »iznimnim položajem« u ra-
dikalskoj stranci, i sve upornijim za-
htjevanjem od strane neopredijelje-

nih, još do sada neopredijeljeni javni
radnici odlučiše se na ozbiljniju
akciju.

njihovu taktiku u političkoj -

Ilidžanski sastanak nije imao onaj
karakter koji će po svoj prilici, do-
biti kongres u Zagrebu. Od traženja
da se stvori »atmosvera pomirljivo-
sli« u srpsko-hrvatskom pitanju, pre-
lazi se postepeno u akciju koja će
dovesti do stvaranja nove stranke ili
bar grupiranja i koaliranja homoge-
nih elemenata izvan stranaka sa po
kojom od sadanjih »organizacija ko-
je se slažu s ilidžanskom izjavom«.

Da li će ta akcija postići veće us-
pjehe? To je pitanje na koje će se
moći da odgovori tačnije tek onda
kod se vidi koja su se lica i kakve

grupe odazvale pozivu sazivača. *

Mag  zemljoradnička od svih
buržo skih stranaka dijeli određeno
gledište na društverii poredak, i ma
da je ideal zemljoradničkog pokreta
zadružna država, pa je, prema tome,
naše tižestvovanje u stvaranju novih

politi partija incompatibilno, mi
$

edamo sa simpatijama na sva-

\ raskuži atmosferu korupcije i
protekcijonizma u državnoj admini-
straciji. Mi kao pojedinci, učestvo-
vali smo i rado ćemo učestvovati, u
koliko se ne kosi sa našom  strana-
čkom disciplinom, u svemu što vodi
sređenju. nesnosnih prilika u zemlji,
u odstranjivanju svih prepreka naro-
dnom ujedinjavanju i u stvaranju je-
dinstvene jugoslovenske moderne
kulture. neo L

#

i wi
> BR EA
S ca

Političke bilješke

Predstavka  Zemlj.  Poslaničkog

Kluba o gladi nm pasivnim krajevi-

ma. Na 23. pr. mj. zemljoradnički pos-

lanički klub predao je zamjeniku pred-

sjedika vlade g. Kosti  Timotijeviću
pismenu predstavku kluba radi  ishra-
ne pasivnih krajeva. Ta  predstavka
glasi :

Po izvještajima koji sa svih strana
stižu žetva je podbacila u telikoj mje-

ri, da se još od polovice zime može
očekivati oskudica, kako u ljudskoj

tako i u stočnoj hrani. Zemljoradnički

 poslanički klub je mišljenja, da treba

poduzeti mjere oko osiguranja.ishrane
naroda u zemlji do naredne žetve a
isto tako i stočne hrane, kako zemljo-
radnici nebi bili prisiljeni prodavati
stoku u bescjenje i na taj način ostati
bez nje za obradjivanje polja za na-
rednu žetvu. Jedna potrebna mjera
bila bi, da se spreči trgovanje i mo-
gućnost špekulacija, da se sada hrana
pokupuje od težaka uz jeftiniju cijenu,
a onda da mu se prodaje po skupe
pare i na zelenaški način. Radi toga
zemljoradnički klub predlaže vladi sli-
jedeće: 1. da se glavnim zadružnim
savezima, okružnim i sreskim  savezi-
ma, a preko ovih i svim zemljoradni-
čkim zadrugama, iz državne kase sta-
vi na raspolaganje potrebiti kredit za
knpovanje hrane; 2. da se ovaj posao
povjeri pod zakonskom odgovornosti
naprijed spomenutim ustanovama, a
gdje tih organizacija nema, da se or-
ganizuju odbori sa pravilima i dužno-
stima sličnim zadružnim organizacija-
ma, u koje treba da ugju najčišći lju-
di; da se žetva sa sekvestriranih i dr-

žavnih imanja upotrijebi isključivo za

prehranu pasivnih krajeva preko gore
spomenutih organizacija ; 4. da se osi-
guraju sva moguća saobraćajna sreds-
tva za prevoz hrane namjenjen za
ishranu naroda.

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

vV
sa Rea sl aa i ši ša obo i OP

mg m AA

.-.-.;—.-.-.-..»p =

sk

POJEDINI BROJ 1 DINAR
PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU

INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU
Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D.
Priposlana i zahvale 4 Dinara redak
STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST

mot (i nean gi: ran.

Broi 145.

a

Novi blokaški memorandum. ,tir
vatski Blok“ koji mjesto da razboritim
traženjem sporazuma radi na unutraš-
njem sregjenju države, nastavlja sa
slanjem novih memoranduma, kojim
se traži zadiranje inostranih vlasti u
naše unutrašnje prilike. Ovih je dana
javljeno o memorandumu na Ligu Na-
roda, za kojeg je pouzdano da će za-
vršiti kao i oni dosadanji, t. j. bez
ikakva uspjeha za blokaška nastojanja,
a samo novom štetom po ugled drža-
ve, zbog koje trpe baš najviše široki
slojevi pučanstva, jer padanje valute i
dizanje skupoće svakako je u dobroj
mjeri odraz ovog političkog mahnitanja
i izdajničkog rada. Beogradski reži-
mlije radosno pozdravljaju  ovakovi
Radićev rad, jer on samo produžuje
njihovo održanje na vladi. Megjutim
otrežnjenjem hrvatskog seljaštva i ši-
renjem zemljoradničkog pokreta zavr-
šit će i ovaj pir, kojeg bratski slave
Stjepan Radić i Nikola Pašić.

Slavlje naše mornarice. U subotu
i nedjelju obavljene su u Splitu veli-
ke svečanosti ,Jadranske Straže“ u
slavu naše mornarice. Šest ratnih bro-
dova sa admiralom i kontraadmiralom
ušlo je u Splitsku luku uz pucanje
topova, svirku muzika i zanosno kli-
canje ogromnog broja naroda, koji se
jednodušno sabrao da maniiestuje za
pomorsku snagu i obranu naše države.
Zrakom su kružili avioni, koji su istog
dana preletjeli iz Boke preko Dubrov-
nika, te su sipali propagandističke le-

otke. Iza govora predsjednika ,J. Stra-

že“ min. Biankinia, načelnika Splita Dr
Tartaglie, te kontreadmirala  Wicker-
hausera uputila se građom duga po-
vorka sa muzikama i barjacima. Oba
dana  priregjene su razne  sveča-

nosti, pomorska natjecanja i zabave, |

pa je uz moralni bio znatan i materi-
jalni uspjeh.

U političkoj agitaciji obilazili su
min. Pribićević i Krstelj po nekim dal-
matinskim mjestima. Osim poznate
proturežimske demostracije u Splitu, i
po drugim mjestima mogli su ovi
stupovi vladina bloka da se uvjere o
raspoloženju dalmatinskih težaka, koji
se zbija u redove zemljoradničke stra-
nke, da se bori za svoja seljačka pra-
va i sporazumno uregjenje naše drža-
ve.

Demokrati i kongres u Zagrebu.
Sazivači kongresa pozvali su i neke
prvake demokratske stranke da pristu-
pe na kongres, pa se očekivao dola-
zak Ljube Davidovića, Voje Veljkovića,
Ivana Ribara, Pavla Angjelića i dr.
Megjutim mis. Pribićević sa svojim
pristalicama najodlučnije se proti tome
opire, pa je zbog toga održana i sje-
dnica posl. kluba, koja je bila veoma
burna.i

O radikalskom porazu u Ključu,
donosi i sama rađikalska ,Srpska Ri-
jeć“ dopis, u kojem teško jadikuje,
kako se porušila ova nekadašnja radi-
kalska kula. Na dan, kad je sazvan
radikalski zbor održana je zemljorad-
nička skupština, kojoj je prisustvovalo
tisuće težaka, a nakon skupštine pro-

onijeli su težaci svoje zemljoradničke

vogje na rukama preko cijelog grada
pjevajući i kličući  zemljoradničkoj
pobjedi. |

eena
KRA NJE
g