= fonNiK I IZDAVAČ: Odbor ,RADA« PLAVA: ŠTAMPARIJA ,JADRAN« Miništvo: Ul. Izmegju Polača 356. Bg Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38.079. X KELEFON UPRAVE: Broj 94. — kg t MA o a Ed š : odina IV. pngres iavnih radnika u Zagrebu ema zaključku liidžanske kon- icije, obdrzaće se ,8. i 9 o. m. konferencija, a 10. o, m. sam sres javnih radnika u Zagrebu, koji će imati pristup samo pozvani Svrha je kongresu« — kako po- [kaže »da po izmjeni misli o položenju naroda u raznim kraje- aio uzrocima nezadovoljstva sa llašnjim stanjem, potraži način, ko će se, za učvršćenje državnog instva, zavesti u duhu bratske je- ikosti bolji red u zemlji i usposta- 4 poremećeni sporazum između da i Hrvata, koji je najtvrđi oslo- knaše zajedničke države«. freba se upoznati sa historijatom obakcije da se shvati značenje bg Kongresa, ET Ddmah nakon sloma, jugosloyen- od javni radnici, koji su se, i prije “hk, zalagali za oslobođenje i ujedi- bje, a koji su, za vrijeme rata, bili bsleni na jugoslovenskim frontama Mitar i izvan granica bivše Austro- “Mrske Monarhije, pokušali su da ore osnovice jedinstvenog držav- Kprograma u svrhu da mobilišu škoncentrišu sve = jugoslovenski fještene jedinice za predviđenu i minovnu borbu sa razornim ele- intom, koji se je poražen bio pri- ko u kritičkom momentu prelaza jednog stanja u drugo, u stadiju ktranjivanja ruševina habsburškog kstva i građenja temelja nove ju- KMovenske države. so Međutim, ne samo na strani naci- klnog neprijatelja nego i u redovi- | antiaustrijskim, počeli su se da Kanizuju protivnički frontovi, do- “še sa različitom idejom vodiljom (sa zajedničkom reakcijonarnom idencijom, naime da zaustave pro- k širenja nove ideologije jugoslo- hske i formiranja jedinstvene na- bnalne svijesti jugoslovenske. Radikalna stranka je nosiocem ve- srpske koncepcije. Savršeno ig- rujući stoljetni uticaj tuđe vlasti Inovooslobođenom teritoriju, radi- Uli su u prvom času pokušali da na- binu svoju političku koncepciju 1 bsto da protegnu svoju administra- inu organizaciju na sve zemlje ko- lje napustila austrijska vojska, ali le je ostao stari administrativni darat sa svim onim ostacima biro- htskog i buržoaskog naziranja na luštveni poredak i stare, još ne 1s- Irjenjene, antipatije proti »bal- Inizmu« koju je sistematski austrij- dh. metoda »divide et impera« ubri- bvala u žile habsburških podani- h Slijepi plemenski šovinizam, a Inešto i konfesionalna intoleranci- Ikoja nije nikada bez historijski hdicijonalne i atavističke mržnje, riječavala je radikale da upoznadu avo stanje stvari i da nađu tačan iterij za prosuđivanje istine. . Oni izivaju »austrijanštinom« | Sve , što k nosi patentni znak srbijanski, ili krem pravoslavni, i okrštavaju »2%" tijancem« svakoga koji tri puta tevno ne prisiže da je jedini spas u du boja crvene-modre-bijele. Dva krajnost izazivala je sve vecu akciju na hrvatskoj strani, gdje je it u puvi čas oslobođenja izgledalo je odzvonilo prigušenom ov- ku. Koristeći se općim poratnim zadovoljstvom i neredom, a nada- je grješkama koje su, kao naročito, ičinjali, neupućeni u nove prilike 1 “vješti ovom terenu, srbijanski či- Ivnici, žandari i vojnici, frankova- ki i klerikalni su agenti izašli iz re- rve u koju su se bili zavukli od taha pred narodnom osvetom u tatkotrajnoj eksploziji = »prevrat- \6« oduševljenja, Izazivajući uspo- tne na predratnu »zlatnu krunu« i koju se je cijela porodica | mogla Igato da najede, upozoravajući na BE Ud dici od SVAKOG ČETVRTKA Dubrovnik, S Septembra 1922. <... razliku između austrijskog pedant- nog reda u administraciji i ovog ha- osa sa carinjenjem, biljegovanjem ne- stajanjem službenih akata, imenova- njima protekcijom, napredovanjima korupcijom, i tako dalje, najgori au- strijski “ološ vršio je magički uticaj plemenskom i konfesionalnom dema- gogijom na izgladnjele, iznurene i nezadovoljne mase, odstranjujući od njih i potiskujući u pozadinu sve biv- še narodne vođe i svu idealističku omladinu koja je u svom divnom pre- garanju htjela da prikrije i opravda sve neispravnosti i pogriješke novog režima, iz bojazni da kritika ovoga ne bi pokolebala vjeru masa u sta- bilitet države. Đemokratska stranka, koja se je u početku nazvala jugoslovenskom, ustala je kao arbiter između ovih ple- menskih, i ne samo plemenskih, kraj- nosti, da ih izmiri ili bar da pokupi sa jednog i drugog fronta one koji su bili gotovi da krše sve prepreke koje su razdvajale plemena ne bi li jugo- slovenskom sintezom organizovala »državotvorne« elemente, Ali odmah nakon sarajevskog zbora, demokrati, jamačno pod direktivom Pribićevića, otvaraju borbu protiv »Jugosloven- ske Lige« — kao da je tu bio glavni Tell stan —i »jugoslovenski neprija generali« uzajamno se mrcvare dok im »Velikosrbi« s jedne a »Veliko- hrvati« s druge strane zavađaju voj- sku u »zeleni kader« rušitelja jugo- slovenske državne misli. Osjećajući da im se vojska raspršava, demokra- ti se združuju sa radikalima popri- majući borbi a napuštajući za volju radikala “jednu za drugom osnovne ta ke svo-- ća programa. Ostajući sami »gene- rali bez vojske«, oni žučljivo ogova- raju sve one javne radnike koji su im po programu bili najbliži ali koji su zazirali od sistema vodstva demo kratske partije i kompromisa u koje se je utapljala demokratska misao nakon divljeg režimskog braka radi- kalsko - demokratskog. = Posljedice ovog gloženja bile su fatalne. »Ter- tius gandens« bili su radnkali s jed- ne, a radićevci s druge strane, dok su narodne mase, srpske i hrvatske, snosile svu težinu ove borbe koja upropaštava sve tekovine narodne a ugrožava i samu državu. Današnji pokretači kongresa u Za- grebu, pokušali su već u Parizu da nađu »srednju liniju« kojom bi pošli sami da onda povuku = srodne elemente u zemlji, a po mogućnosti i cijele već postojeće partije, ne bi li se izbjegla katastrofalna kriza u zem- lji zbog neizbježnog sukoba izme- đu Srba i Hrvata. Ali taj pariški »Smodlakin predlog« nije naišao na dobar prijem u domovini, a ni njego- vi potpisnici nijesu mogli da razviju dalju akciju, jer su bili zadržani po- slom na mirovnoj konferenciji u Pa- rizu. Iovi, od protivnika nazvani »enerali bez vojske«, nijesu odista vršili skoro nikakav uticaj na razvi- tak naših političkih prilika, jer su narodne mase bile već angažovane u raznim strankama, a njihovi »simpa- tizeri« rasijani i neorganizovani po gradovima nijesu dakako mogli svo- jim platonskim izjavama i akadem- skom kritikom da poprave situaciju koja se je pogoršavala iz dana u dan. Ali konačno, izazvani općim nezado- voljstvom u zemlji, a potaknuti po- .javama disidentstva u demokrat- skoj stranci, nesuglasicama u »Hrv. Bloku« koje prijete rascijepom, Pro- tićevim »iznimnim položajem« u ra- dikalskoj stranci, i sve upornijim za- htjevanjem od strane neopredijelje- nih, još do sada neopredijeljeni javni radnici odlučiše se na ozbiljniju akciju. njihovu taktiku u političkoj - Ilidžanski sastanak nije imao onaj karakter koji će po svoj prilici, do- biti kongres u Zagrebu. Od traženja da se stvori »atmosvera pomirljivo- sli« u srpsko-hrvatskom pitanju, pre- lazi se postepeno u akciju koja će dovesti do stvaranja nove stranke ili bar grupiranja i koaliranja homoge- nih elemenata izvan stranaka sa po kojom od sadanjih »organizacija ko- je se slažu s ilidžanskom izjavom«. Da li će ta akcija postići veće us- pjehe? To je pitanje na koje će se moći da odgovori tačnije tek onda kod se vidi koja su se lica i kakve grupe odazvale pozivu sazivača. * Mag zemljoradnička od svih buržo skih stranaka dijeli određeno gledište na društverii poredak, i ma da je ideal zemljoradničkog pokreta zadružna država, pa je, prema tome, naše tižestvovanje u stvaranju novih politi partija incompatibilno, mi $ edamo sa simpatijama na sva- \ raskuži atmosferu korupcije i protekcijonizma u državnoj admini- straciji. Mi kao pojedinci, učestvo- vali smo i rado ćemo učestvovati, u koliko se ne kosi sa našom strana- čkom disciplinom, u svemu što vodi sređenju. nesnosnih prilika u zemlji, u odstranjivanju svih prepreka naro- dnom ujedinjavanju i u stvaranju je- dinstvene jugoslovenske moderne kulture. neo L # i wi > BR EA S ca Političke bilješke Predstavka Zemlj. Poslaničkog Kluba o gladi nm pasivnim krajevi- ma. Na 23. pr. mj. zemljoradnički pos- lanički klub predao je zamjeniku pred- sjedika vlade g. Kosti Timotijeviću pismenu predstavku kluba radi ishra- ne pasivnih krajeva. Ta predstavka glasi : Po izvještajima koji sa svih strana stižu žetva je podbacila u telikoj mje- ri, da se još od polovice zime može očekivati oskudica, kako u ljudskoj tako i u stočnoj hrani. Zemljoradnički poslanički klub je mišljenja, da treba poduzeti mjere oko osiguranja.ishrane naroda u zemlji do naredne žetve a isto tako i stočne hrane, kako zemljo- radnici nebi bili prisiljeni prodavati stoku u bescjenje i na taj način ostati bez nje za obradjivanje polja za na- rednu žetvu. Jedna potrebna mjera bila bi, da se spreči trgovanje i mo- gućnost špekulacija, da se sada hrana pokupuje od težaka uz jeftiniju cijenu, a onda da mu se prodaje po skupe pare i na zelenaški način. Radi toga zemljoradnički klub predlaže vladi sli- jedeće: 1. da se glavnim zadružnim savezima, okružnim i sreskim savezi- ma, a preko ovih i svim zemljoradni- čkim zadrugama, iz državne kase sta- vi na raspolaganje potrebiti kredit za knpovanje hrane; 2. da se ovaj posao povjeri pod zakonskom odgovornosti naprijed spomenutim ustanovama, a gdje tih organizacija nema, da se or- ganizuju odbori sa pravilima i dužno- stima sličnim zadružnim organizacija- ma, u koje treba da ugju najčišći lju- di; da se žetva sa sekvestriranih i dr- žavnih imanja upotrijebi isključivo za prehranu pasivnih krajeva preko gore spomenutih organizacija ; 4. da se osi- guraju sva moguća saobraćajna sreds- tva za prevoz hrane namjenjen za ishranu naroda. NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA vV sa Rea sl aa i ši ša obo i OP mg m AA .-.-.;—.-.-.-..»p = sk POJEDINI BROJ 1 DINAR PRETPLATA: 40. Din. NA GODINU INOSTRANSTVO: 100 D. NA GODINU Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4D. Priposlana i zahvale 4 Dinara redak STALNIM OGLASIVAČIMA POPUST mot (i nean gi: ran. Broi 145. a Novi blokaški memorandum. ,tir vatski Blok“ koji mjesto da razboritim traženjem sporazuma radi na unutraš- njem sregjenju države, nastavlja sa slanjem novih memoranduma, kojim se traži zadiranje inostranih vlasti u naše unutrašnje prilike. Ovih je dana javljeno o memorandumu na Ligu Na- roda, za kojeg je pouzdano da će za- vršiti kao i oni dosadanji, t. j. bez ikakva uspjeha za blokaška nastojanja, a samo novom štetom po ugled drža- ve, zbog koje trpe baš najviše široki slojevi pučanstva, jer padanje valute i dizanje skupoće svakako je u dobroj mjeri odraz ovog političkog mahnitanja i izdajničkog rada. Beogradski reži- mlije radosno pozdravljaju ovakovi Radićev rad, jer on samo produžuje njihovo održanje na vladi. Megjutim otrežnjenjem hrvatskog seljaštva i ši- renjem zemljoradničkog pokreta zavr- šit će i ovaj pir, kojeg bratski slave Stjepan Radić i Nikola Pašić. Slavlje naše mornarice. U subotu i nedjelju obavljene su u Splitu veli- ke svečanosti ,Jadranske Straže“ u slavu naše mornarice. Šest ratnih bro- dova sa admiralom i kontraadmiralom ušlo je u Splitsku luku uz pucanje topova, svirku muzika i zanosno kli- canje ogromnog broja naroda, koji se jednodušno sabrao da maniiestuje za pomorsku snagu i obranu naše države. Zrakom su kružili avioni, koji su istog dana preletjeli iz Boke preko Dubrov- nika, te su sipali propagandističke le- otke. Iza govora predsjednika ,J. Stra- že“ min. Biankinia, načelnika Splita Dr Tartaglie, te kontreadmirala Wicker- hausera uputila se građom duga po- vorka sa muzikama i barjacima. Oba dana priregjene su razne sveča- nosti, pomorska natjecanja i zabave, | pa je uz moralni bio znatan i materi- jalni uspjeh. U političkoj agitaciji obilazili su min. Pribićević i Krstelj po nekim dal- matinskim mjestima. Osim poznate proturežimske demostracije u Splitu, i po drugim mjestima mogli su ovi stupovi vladina bloka da se uvjere o raspoloženju dalmatinskih težaka, koji se zbija u redove zemljoradničke stra- nke, da se bori za svoja seljačka pra- va i sporazumno uregjenje naše drža- ve. Demokrati i kongres u Zagrebu. Sazivači kongresa pozvali su i neke prvake demokratske stranke da pristu- pe na kongres, pa se očekivao dola- zak Ljube Davidovića, Voje Veljkovića, Ivana Ribara, Pavla Angjelića i dr. Megjutim mis. Pribićević sa svojim pristalicama najodlučnije se proti tome opire, pa je zbog toga održana i sje- dnica posl. kluba, koja je bila veoma burna.i O radikalskom porazu u Ključu, donosi i sama rađikalska ,Srpska Ri- jeć“ dopis, u kojem teško jadikuje, kako se porušila ova nekadašnja radi- kalska kula. Na dan, kad je sazvan radikalski zbor održana je zemljorad- nička skupština, kojoj je prisustvovalo tisuće težaka, a nakon skupštine pro- onijeli su težaci svoje zemljoradničke vogje na rukama preko cijelog grada pjevajući i kličući zemljoradničkoj pobjedi. | eena KRA NJE g