* pe | pR AVA: ŠTAMPARIJA ,JADRA N« jredništvo: Ul. Izmegju Polača 356. ačun Pošt. Ček. Ured. Zagreb 38,079. > TELEFON UPRAVE: Broj 94. — Godina IV. vaNađv— ZLAZI SVAKOG. ČETVRTKA VLASNIK | IZDAVAČ: Odbor RADA« “s Dubrovnik, 29. Septembra 1922, Pm «Pan ra a 4# ' Li . is g W iki “si m. 2.7. a . Dubrovnik Mihu Mihanoviću. "< U želji da obagje svoj rodni kraj igao je u nedjelju iz Južne Amerike naš grad g. Miho Mihanović sa svo- om porodicom. Dubrovačko gragjan- stvo dočekalo ga je i“pozdravilo do- stojnim načinom. gg ma. da povede tešku životnu borbu u stranom svijetu i da se svojim ra- dom uzdigne do prvih redova tamoš- njeg društva na čast sebi-i svojoj otadžbini. | . Oslobogjeni Dubrovnik pozdravio je u g. Mihu Mihanoviću predsjednika veptra Jiigoslovenske Narodne Obrane ja: Južnoin_Atlantiku* dakle one orga- iizacije koja je, u kritičnom dobu o- ajničke borbe za oslobogjenje i uje- injenje, okupila sve naše kolonije južno- urieričke da materijalno, fizički i mo- talno doprinesu svoj dio za oživotvo- fenje vjekovnog sna naših pregja. | Humani Dubrovnik pozdravio je u g. Mihu Mihanoviću plemenitog do- brotvora, kojega nije veliko bogastvo imamilo i zaslijepilo, da utone u uski sgoizam i u čežnju da lažnim sjajem ijetlo i zaboravi svoj zavičaj, nego mu naprotiv dalo divnu priliku: da otkrije neiscrpno bogastvo svoje lijepe slo-., jenske duše, da nam se svima očituje ao istinski i iskreni demokrat koji jubi svoje seljane i svoj rod, koji je retan kad se u njegovom krugu na- laze njegovi zemljaci, pa ma kako oni. bili odjeveni ima kakvim poštenim ra- lom zasluživali svoj kruh svagdanji. | Ovakovog čovjeka, sačuvanog i ne- »romijenjenog obiljem, častima i bo- rastvom, nepokvarenog uzora poštenja, | estitosti i plemenitosti, pozdravilo je CJ 2 2 sve pučanstvo dubrovačko bez razlike jere, plemena i staleža, pristaništu su ih pričekali prestavnici . općine, gradskih društava i političkih skih klubova. II. Dan (28. oktobra): ta stva dočekalo mile goste toplim ova- ocijama. S jedne i druge strane puta, .na 27., 28. i 29. oktobra o. £. istoj sjednici utvrđen je i dnevni o “red kongresa ovako: 1. Dan (27. okto- SLRNO, Pano KK njegova Cij. bra): 1. Otvaranje Kongresa i izbor R a ss | imi su u nedjelju u ree predsjednika ; 2. Izvještaj o radu GI. ,% sau lagjom u grušku | Na ka kroji 3. Izvještaj o radu Poslaničkog Kluba ; 4. Izvještaj akadem- pacija. Iza srdačnog -pozdrava pro- 1. Referat o unutrašnjoj politici; 2. slijedili su automobilima do ,Hotel Referat o spoljnoj politici; 3. Referat. Imperiala“, gdje je mnoštvo gragjan+ o prosvjetnoj poltici ; 4. Referat o ag- rarnom pitan; i; 5. Referat o socijalnim : pitanjima. II. Dan (29. oktobra): 1. stajala su poredana sva gradska druš+ Pretres predloga, koji se. moraju po- tva sa barjacima, a vojna muzika svi- dnijeti 15 Šena prije Kon ka 9, rala je narodne davorije. Kad se g. Izbor četvrtine članova Glavnog Isvr- Mihanović sa porodiconr iskrcao iz šnog Odbora iz reda intelektualaca ; 3; automobila nastade oduševljeno klica- Pitanje o organizaciji omladine. nje, pozdravljanje i mahanje šeširima. . : 4 zA u Progoni dalmatinskih zemljorad- Orili su se poklici: Živio don Miguel, ži- nika zahvatili su najviše anis U vio narodni dobrotvor, živio prvak - HE, nje Na ane. tamnicama u Splitu imi južnoameričkih Jugoslavena! Omladi- pa stotine Vi ži kas rioni na je intonirala pjesmu Jugoslaviji, a brat Antun Skurić, iz Čilipa. Brat Hvara, Splita i Šibenika. U zemljo-: Na predlog brata Boška Županovića, | izabrana je ova uprava PS ro Vijee predsjednik brat Marko Glavić iz “< Grude — podpredsjednik brat Niko Bratičević iz Vitaljine — tajnik: brat Gjuro Matijašević iz Popovića — Bia- gajnik: brat Vlaho Kojan iz Popovića, Brat M. Memed podnio je , izvještaj o skupštini delegata ,Težačkih Sloga“ dubrovačke oblasti od 27. pr. m. Iz- vještaj je primljen na znanje velikim zadovoljstvom, jer je u svakom prisu- | tnom stvoreno uvjerenje u pobjedu ze- mljoradničkog pokreta. > Za Već na skupštini 27. pr. m. izabrar je za člana Oblasnog Izvršnog Odbc ro. Matijašević imenovan je na prvoj sjednici 10. o. m. “blagajnikom Privr. Oblasnog Izvršnog Odbora. | Tako je provedena o anizačija ko- navoskog. sreza, a nadamo se da će uskoro organizacija okupiti u bratsko poklici su se neprestano orili. Pred |... e ? ulazom u Hotel pozdravljen -je«4s.Mi- spin društvima i redakcijama u '.težačko kolo sve svijesne Konavljane. hanović govorom jednog Gdljaka, a du+ brovačke gospogje počastile sobi pogju suprugu i gjice kćerke bukeu ma našeg cvijeća. “ G. Mik boko ganut zahvalio se na pažnji okup- ljenom narodu. Kroz sve dve dane susreće cjelokupno gragjanstvo g. Mi- hanovića srdačnom pažnjom. Danas, na ihanović du- #7 Splitu provedene su premetačine. . — Zemljoradnik iz Konavala, kenica dalmatinskih težaka, pre- . Korčulansko sresko vijeće. - ma 17. 0. mj. Min. savjetu u'. U nedjelju 3. o, m. sastalo se korč. Beograđu, zaplijenjerta je u splitskim . novinama, pa je zato nijesmo mogli Lumbarda, Javič, Žrnovo, Podstrana, donijeti ni mi u našem listu. Ovo su Pupnat i Račišće, da bira svoj Izvršni prvi rezultati naredbe o davanju đo- . Odbor. Biranf su: za predsjednika Bi- hotka. U cijeloj pokrajini-vlada velika .-liš Petar iz Žrgova, za podpredsjednika. lemoralnog luksusa sakrije svoje po- , njegov imendan, htjelo se prirediti sve- čani banket, ali od toga se je odustalo, i to na vlastitu želju g. Mihanovića, koji nije htio da se u sadašnje vrije- me, kad je toliko«bijede i siromaštva, | gr zana ken? fa | priregjuju zbog njega bogate gozbe, odlučnije istupi proti vladi. povodom Ovaj lijepi stav pobudio je još veće Movin dogogaja. poštovanje i simpatiju prema plemeni- t tom mecenatu u svim slojevima pučan+ | stva. Pribor! megju težačkim svijetom, stvo zemljoradničke stranke u Beogra- Širenje zemljoradničkog pokreta Konavosko sresko vijeće. o Dne 3. 0. m. održan je na Grudi sastanak delegata ,Težačkih Sloga“ u > du održalo je radi ove: stvari više-važ- - nih sjednica. Zaključeno je, da se naj- važnim pitanjima naše stanke. Rrisutni. Paval Perdia iz Podstrane, a za tajni- Zemljoradnički poslanički klub i voda ka Jakov*Fargc Ciprian iz Pupnata. Zboru je prisustvovao nar. posl, Lo- vričević te_se razwio .razgovor“o--svim izrazili su posl. Lovrićeviću svoje pot- puno priznanje. : Kai Dopisi iz okolice | Janjina, 20. IX. 1922 Na odgovor g. Pešu u ,Dubrovni- ku“ G. 1, L. Peš piše, da su na Mlje- tu zemljoradnici postali Radičevci, da Političke bilješke Kongres Saveza Zemljoradnika. Na sjednici Glavnog Izvršnog Odbora Saveza Zemljoradnika od 20. avgusta o. g. zaključeno je da s€ ovogodišnji Kongres naše stranke održi u Banjoj tijašević pok. Iva iz Popovića. . primaju ,Slobodni Dom“ i da viju hrvatsku zastavu. Sve to nije istina ; već pristaše zemljoradničke partije pri- maju ,Rad“,i ,Težačku Slogu“, a vi- ju državnu zastavu, gdje joj je mjesto. konavoskom srezu. Saglasno je izabran, na predlog bra- ta Vlaha Kojana, za delegata u Privr. Oblasni Izvršni Odbor brat Gjuro Ma- — <, )«p >> — etna zapamćenja 1914-1918. Pod tamnicanf i u soldačiji. Život i prilike u starom kraju krozšwrijeme rata. E Piše h.; kupis-Vukić. U Trstu. Sastarlak_sa Lj. Leontićem Ko a i ostalim. : Cd Venecije do Trsta nije dugo putova- je = tek nekoliko sati parobrodom. U Trst smo prispjeli jutrom, Čim stavih nogu la austrijsko tlo srsi me prođoše. Na sva: lom koraku ništa nego nataknuti noževi — “ve prikrila vojska i vojnička sila. Raspalje- lena rulja tršćanska išla gradom urlikajući: živila Austrija«, »dolje Srbija« i demostri- ajući protiv svih Hrvata i Slovenaca kvje e smatrala »izdajicama«. Bahatost rulje i Yojene sile padala ti je kao najteža mora la dušu, Osjećao si kao da svak zna troje lajne misli, kao da tisuće traže da te zbog Svojih misli na komade razderu, “ Ali nije više bilo pomoći; — jednom u plesu trebalo je plesati kako bolje znaš dok po- ao obaviš i opet se toga pakla oslobodiš. Najprva briga Krasovcu i meni | doznamo: da li još postoje parobrodarske Veze Trsta sa Dalmacijom. Mi smo išli za Dubrovnik a ja sam svakako želio zaustaviti Be u Splitu da na Zadružnom Savezu uz- Bem novaca i da se, po svome planu, raz- Ovorim sa kojim narodnim čovjekom, Na Woydovom uredu nas informiraše da će jedan njihov parobrod, putovati za Split — Drekosutra, Zadovoljan tom viješću odoh do Mtvatske Štedionice —- koja je bila Mrabon: Ikom podružnicom Zadr, Saveza i kojom je bješe da tićivao Leontić je prije upravljao moj znanac i prijatelj, £. Miho Obuljen — da pozajmim nekoliko stotina kruna. Trebalo je odma početi sabiranjem novaca da imam dovoljno kad se povratim u inozemstvo. Obuljen mi saopći da se u Trstu nalazi Dr. Ljubo Leontić kaji da se tu skriva od početka rata u cilju da pređe ka- kogod 'u inozemstvo. Ja sam Leontića poznavao već nekoliko Godina, kao jednog od vođa jugoslovenskog omladinskog revolucijonarnog pokreta. Če- sto sam se s njim dopisivao i sastajao u narodnom poslu. On je pred rat snovao kako bi došao u sjev. Ameriku da protiv Austrije osvješćuje iseljenike a ja sam mu kod pri- jatelja u Sjed. Državama spremao teren Htio sam svakako da se s njim sastanem iako sam znao da Je to opasno i po nj i po me — jer on se je u Trstu skrivao i kao vojni bjegunac i kao »veleizdajnik«. Obuljen mi reče da ga po danu nije mo- đuće vidjeti ali da dođem na obalu večerom poslije devet sati, da ću ga sastati u njego- vu društvu i Gusti Mišetića. Dr. Gusti Mišetić je bio također moj zna- nac. Leontiću je bio i sumještanin i školski drug. U Trstu je služio kao — policijski komesar, ali sveisto bio dobar i “pouzdan narodan &ovjek. U svom uredu je imao na- redbu da uapsi Leontića a on ga je — zaš- rata nosio duge brke i duge kose. U Trstu je ošišao kose i obrijao brke — pa ga nije bilo lasno pre- poznati. Onda, kad bi noću izišao, vani bio je uvijek u društvu Mišetićevomy u društvu 6. k. komesara, što je, bez sumnje, uklanjalo detektiva sa njega.-Jer,*tko bi : 2 pažnju svih . + e NAUČNA BIBL “ narodnim ljudima u Trstu. Njegov narodni trebalo potkupiti, na parobrodul Uvaliti se u parobrod značilo je. — biti spašen. Pa, pošto si se uz najteže muke i opasnost glave spasao, morati, opet silaziti u ropstvo, u vjerovatnu smrt, to su muke i potresi kakove su rijetki ljuđi iskusili. A sve to — zašto? Za — narod! Za njegovu slobodu! Takove žrtve niko ne može ni da shvati i razumije, a kamo li da ih nagradi. Onaj koji ih čini i ne traži nagrade. Ali — i tu dolazi ono što je bolno — nerijetko biva da se nađe koji cinik ili lopov, koji nikad nije ni ednu vlas žrtvovao ili rizikovao za narod, da taj isti narod zavede neka pljuje po onima koji su svoj život za njegovu slobodu na kocku stavljali! Tako to biva na svijetu, a naročito među našim narodom ovdje u Americi. 1, da slika bude bolnija, ostavimo na stranu sve once koji su ma što pretrpili i živi ostali, a uz- mimo u obzir one koji su za dobro i slobo- du naroda svoje živote žrtvovali. Tko im je haran, tko im i za ime pita? Harnih je vrlo malo a premnogo onih koji se na mučenike blatom i mržnjom nabacuju i to u isti čas dok kao svoje uzore uzvisuju tuđinske plaćenike... Od kako svijet postoji pa do dana dana. šnjega još nije slobode bez krvi i mučenika. mogao promiskiti da jedan c, k. komesar — pa još u ona vremena, kad ničigova glava nije vrijedila bob — zaštićuje jednog vojnog bjegunča i veleizdajnika! A ipak je Mišetić radio bez krzmanja ne samo to, nego je kroz sve vrijeme ratnih progonstava bio pri ruci rad je bio docnije i priznat tako da je u novoj državi bio imenovan jugoslovenskim podkonsulom u Šeču, na kojem se mjestu i danas nalazi. Kad se sastadoh sa Leontićem i kad mu r&koh da se vraćam iz Italije on se zapanji, zaškrine zubima pa kao bijesan skoči na me: »Boga ti tvoga, šta si uradio! Ja ovdje strahujem i mučim se kako da umaknem a ti se — vraćašl« “ »Samo ti umakni« rekoh mu ja, »a za me ne misli. Ja sam do osam dana natrag u Veneciji«. Dadoh mu adresu hotela u kojem» da me čeka — ako do tada umakne. Dogo- vorsmo se da u inozemstvu treba odma za- početi akcijom. [Leontić je sav bio za — akciju, kako je to dokazalo čitavo njegovo djelovanje za vrijeme rata. ' Koliko je Leontić prepatio u Trstu dok mu, nakon tromjesečnih muka i stradanja, pošlo za rukom da krišom pređe u Veneci- ju to zapravo zna samo on, a uvažiti može tek onaj koji je iz_obližega poznavao sve teškoće bijega uz rizik da ako budeš ulov- ljen da ćeš biti, — ne strijeljan, jer to je čast — nego »sramotno — obješen, Leontič se je do tri puta probijao kroz guste straže i "njihove bajonete do u talijanski parobrod i tri puta nemilosrdno bio bacan van — jer nije imao novaca da potkupi, koga je LI nje učinjene dokazuju da nisu ni dostojna slobode. Čim prije takova pokoljenja izum- ru tim bolje: da ranije uzmognu doći vna koja će znati cijeniti žrtve i bili dostojna slobode... WA. ME IOTEKA, DUBROVNIK samoživce i m , if * *. € f: : , BROJ 1 DINAR > sresko vijeće, u koje spadaju sela: + Pokoljenja koja ne znaju cijenili žrtve za