HRVATSKI JUG DUBROVNIK, 23. SRPNJA 19538. GOD. I. Položaj i uloga Dubrovnika | Hrvatski Jug! Pa zašto to ime ovome listu? Što znači i što ste htje- li time kazati? Odakle ste to ,isko- pali“? Zašto kada pročitaju naslov našega lista. Neki će se i čuditi uopće pojmu i na- zivu: Hrvatski Jug. Bit će onih, koji će misliti, da je to doduše lijepo, ali da ipak pretjerujemo. Ne će izostati niti oni, koji će u našem nazivu vi- djeti čak neku nepravdu prema tome i onome. Neki će opet s druge stra- ne žaliti, da naš list ne nosi naslov »Hrvatski Dubrovnik“, već samo, po njima neodređeno, ,Hrvatski Jug“. Na sva ova, kao i druga slična i srodna pitanja, veoma je lako odgo- voriti. Najbolji je odgovor konstata- Cija istine i ćinjenice, da su dubro- vačka i boko-kotorska oblast zaista najjužniji hrvatski krajevi, da je tu hrvatski životni prostor zaista najju- g0-istočnije prodro, te da je Dubrov- nik i Kotor prema tome zaista pravi hrvatski Jug. Hrvatska obuhvata čitav prostor na ko- jem sada živi hrvatski narod katolič- ke i muslimanske vjere i na kojemu se u prošlosti prostirala hrvatska država. a do naših dana sačuvana i naša 1000-godišnja državnost. Hrvat- ski je genij u prošlosti došao do iz- ražaja kroz tri državne tvorbe i dr- žavne organizacije. To je u prvom redu uža banska Hrvatska s Zagre: bom na čelu, gdje je sve do naših dana sačuvan državo-pravni kontinu- itet tamo od nezavisne hrvatske dr- žave pod kraljevima iz narodne di- nastije. Druga je hrvatska država bilo srednjovjekovno bosansko kraljevstvo, a treća naša mala Dubrovačka Re- publika, gdje se hrvatski genij visoko vinuo i sačuvao stoljećima neprekinuti kontinuitet kulturnoga stvaranja. Naša hrvatska težnja za slobodom i naš smisao za kulturni rad i umjetnički život došao je do punog izražaja u ovoj maloj hrvatskoj republici, kao što se s druge strane naš smisao za pravo i državnost očitovao u užoj banskoj Hrvatskoj, pa bila ta usljed navala istoka i .ostatak ostataka ne- kad slavnoga kraljevstva hrvatskoga“. Naš Dubrovnik sa svojom stoljet- nom državnošću nije ništa drugo, već dragocjeni sastavni dio hrvatskog Dubrovnik je baš tu na jugo-istoku snažan dokumenat našega historičkoga prava, a po jed- nodušnom narodnom osjećaju sadaš- njih Dubrovčana grada i kotara ta- kođer i dokumenat žive hrvatske svi- jesti. Dubrovnik sa Kotorom zaklju- čuje ovdje sa jugo-istoka hrvatski ži- votni prostor, kao što ga Bosna za- ključuje na Drini prema istoku. Tu se proteže Hrvatska. Tu je pre- težna većina hrvatskoga pučanstva. Hrvatsku, dakle, sačinjavaju naše hi- storijske pokrajine: uža Hrvatska i Slavonija (dakako, sa Srijemom i Me- đumurjem), Bosna i Hercegovina, dal- matinska Hrvatska i Istra, koja je sada državnom granicom odvojena od os- tale Hrvatske. Na tu, toliku i takovu Hrvatsku mislimo kada danas o njoj govorimo i pišemo. Tu su se nekad pro- stirale naše države i tu danas živi naš hrvatski narod. Dakle, to je naš historički i narodno-etnički teritorij. To nijej mala zemlja. Na njoj živi preko 6 milijuna stanovnika, od kojih je preko 70% čistih naših sunarodnjaka. To je sva- kako od današnje ove države kraj, u kojem je jednorodni narodni eleme- nat u najvećem postotku i u najve- ćoj kompaknosti, pa s te strane ne može dolaziti nikakvi prigovor. Mi smo svijesni svih ovili istina, koje ne možemo i ne smijemo ni za čas smetnuti s uma u našoj političkoj borbi. Naročito svijesni moramo biti mi dubrovački Hrvati. Moramo biti ponosni radi onoga što unosimo u našu narodnu zajednicu, kao i radi onoga što smo hrvatskom narodu dali tokom stoljeća, ali uz taj ponos mo- ramo biti duboko svijesni kolika i ka- kva nas dužnost još čeka ovdje na Hrvatskom Jugu, u pograničnom gra- ničarskom području. .Budimo uvijek svijesni, da smo zajedno s boko-ko- 'orskim svojim sunarodnjacima grani- ničari, da smo ,antemurale Croatiae,“ i predziđe Zapada, kršćanstva, kulture i Evrope. Zato u ovom kraju moramo budno paziti na naša prava, biti neustrašivi prvoborci naših narodno-političkih nas- tojanja i ciljeva, kao i nesmiljeni ne- prijatelji i protivnici svega zla i svega što smeta našem našem napretku, raz- viiku i ostvarenju naših ciljeva. ŠIRITE HRVATSKI JUG“ dtupujte samo civele » pan ja on » dj EDS A X CIJENA DIN. 1:50.— = Broj 1 msa S O lijepa, o draga, o slatka slobodo, i Dar, u kom sva blaga višnji nam Bog jedo Uzroče istini od naše sve slave, #Š Uresu jedini od ove Dubrave, sf: Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi | Ne mogu bit plata tvoj' čistoj ljepoti! IVAN GUNDULIĆ Ne smijemo ni u čemu ni za dlaku popustiti. Svim silama moramo nastoja- ti, da ne budemo samo u defenzivi, već kao svoji na svome moramo prelaziti u ofenzivu, jer je napad na neprija- telja najbolja i najuspješnija obrana To nije i ne može biti nikakav šovi- nizam i imperializam, niti je takav naš nacionalizam pretjeran. Ne tražimo ništa tuđe, već samo svoje, a zar se može pretjerati u obrani svojih prava i u borbi za postignuće svojih oprav- danih ciljeva. Ne popuštano od svojih prava, ali to ne znači nikakvu netrpelji- vost, netoleranciju. Naš je hrvatski jug klasično tlo hrvatske svijesti, ali u isto vrijeme i najširokogrudnije tolerancije. Mi Hr- vati na ovom divnom dijelu naše na- paćene domovine, odlučni smo da i dalje ostanemo tolerantni, jednako susretljivi prema nevoljnome i progo- njenome, jer to je naša tradicija i naša snaga. Ta se naša susretljivost i naša volja da u njoj ustrajemo vidi se na svakome koraku. Mi poštivamo svačije uvjerenje, a vršenje tuđih običaja i obreda u svo- joi sredini ne gledamo prijekim okom. To je naše držanje plod naše kulture i civilizacije i time se ponosimo. < To nam je dužnost, a po tome * F4 "x d & jE = = pd < i naš program. Iskreni smmo i otvoreni, er nemamo pred nikim skrivati svoje želje i namjere. Zato punim pravom tražimo jasnoću i s druge strane. ŠIRITE HRVATSKI JUG, 2 Maše rats Ja NAŠA OMLADINA Često smo prestrogi suci za suvremenike i za suvremene doga- đaje, a stalno se pozivamo na prošlost i njezine nosioce kao uzore poštenja, svijesti i slobo-darstva. | Kad objektivno ispitamo sadašnjicu, nemamo razloga da očaja- vamo i da bježimo u prošlost, da se utješimo. Sve lijepe strane naše prošlosti, našeg ponosnog narodnog karaktera, našeg Heroj- skog nastrojenja, nalaze se u punom jeku. Mirne savjesti možemo reći, da nijesmo nedostojni sinovi naših otaca. Njihovi su ideali u čvrstim rukama. t «dk B Pogledajmo našu omladinu! Nije li danas svaki naš hrvatski omla- i dinac upaljeni krijes slobodi, hrvatskoj hrvatskoj pravici ! domovini, čovječnosti Divna i draga naša omladina ! Ona se pati i radi. Bez stipendija, bez izgleda u kojekakve konjukture, puna vjere u samu sebe i ideale otaca, ona je čvrsto stisla u ruke baklju slobode i nosi je hrabro kroz sve protivne vjetrove i nevolje suvremene opohe. Sje- timo se bezbroja naših omladinskih heroja. Neka su blagoslov- ljene majke, koje su im udahnule polet, vjeru i ljubav za opće čo- vječanske ideale i nasljeđe otaca. Neka su blagoslovljene i neka su: ponosne, da njihovoj krvi nije ideal nezaslužena penzija ili oteti zalogaj ! Svijet ostaje na mlađima, a ti su naši mlađi čvrste građe, po- žrtvovni i smioni poput onih Vi kinga, koji su s malim lađicama, zahvaljujući svojim hrabrim srcima i neslomivoj vjeri, savladali naj- veća i najopasnija mora. Otvorimo srca našoj omladini, privinimo je na naše grudi. Dajmo aji 1938-9 | joj tako priznanje za njezinu požrtvovnost i podstreka za istrajanje!